Nataša Janjić Medančić napokon je pokazala figuru u kupaćem kostimu i svi govore isto – izgleda fantastično!
Nakon brojnih poslovnih obveza i užurbanog ritma koji prati glumačku profesiju, Nataša Janjić Medančić odlučila je nekoliko dana posvetiti onome što joj je posljednjih godina postalo najvažnije – obitelji, prijateljima i trenucima provedenima daleko od svakodnevnog tempa. Poznata hrvatska glumica vikend je provela u Istri, gdje je, okružena najbližima, uživala u jednostavnim životnim radostima koje upravo tijekom ljeta dobivaju posebnu vrijednost.
Putovanje je započelo na kvarnerskoj obali, uz ručak u Lovranu i prvo osvježenje u moru, nakon čega je obitelj nastavila istraživati istočnu obalu Istre. Sljedeći dan bio je rezerviran za Rabac, jednu od najljepših istarskih ljetnih destinacija, gdje su najveću zabavu pronašli upravo oni najmlađi. Dok su djeca s ocem istraživala morski svijet i lovila ribice te rakove, Nataša je iskoristila priliku za zasluženi odmor na plaži, prepuštajući se suncu, mirisu mora i opuštenoj atmosferi.
Obiteljski vikend nastavljen je u Labinu, gdje su nastale spontane fotografije koje odišu bezbrižnošću i ljetnim raspoloženjem, a završio je nezaboravnom plovidbom istarskom obalom. S morske su strane obišli neke od najljepših prizora zapadne Istre, sve do Rovinja i Limskog kanala, uživajući u pogledu na obalu iz sasvim drugačije perspektive. Glumica je priznala kako je svaki put potrebno malo nagovaranja da se ukrca na brod, no nakon svakog takvog izleta pomisli kako bi upravo plovidba mogla postati jedan od njezinih omiljenih načina odmora.
Poseban doživljaj pružio je i boravak u Limskom kanalu, poznatom po svježim morskim delicijama, gdje je društvo uživalo u lokalnim specijalitetima i autentičnom istarskom ugođaju. Fotografije s putovanja otkrivaju opuštenu atmosferu, mnogo osmijeha i zajedničkih trenutaka, ali i onu jednostavnu sreću koja dolazi kada se vrijeme provodi s ljudima koje volimo.
Vikend je zaključen elegantnim ljetnim “white partyjem”, na koji je glumica stigla gotovo izravno s broda. Premda je kroz šalu priznala da je jedva ispoštovala zadani dress code, večer je, sudeći prema fotografijama, protekla u svečanom i veselom raspoloženju te je najavila kako će se sljedeće godine vratiti još spremnija za ovu posebnu ljetnu tradiciju.
Osim što je pokazala koliko joj znače obiteljski trenuci i bijeg od svakodnevnih obveza, Nataša Janjić Medančić je privukla pozornost i svojom izvrsnom fizičkom formom. Na objavljenim prizorima s plaže i mora pokazala je vitku, njegovanu figuru koja potvrđuje kako vodi računa o zdravom načinu života i ravnoteži između poslovnih izazova i vremena posvećenog sebi. Njezin prirodan izgled i samopouzdanje još su jednom pokazali da se najbolje osjeća upravo onda kada je okružena morem, obitelji i ljudima koji joj najviše znače.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.