HELLO
03 ožujka 2026 10:00
HELLO! #HelloItsMe

U središtu pjesme nije, kako bi se na prvi pogled moglo učiniti, društvo u raspadu, nego intimni odnos i priznanje vlastite težine u ljubavi, sa stihom koji ogoljuje karakter: „težak sam kao olovo, ali hajde me voli ponovo”. Kekin pritom ne odustaje od šireg konteksta, pa se u tekstu pojavljuju klimatske prijetnje, ratne slike i motiv dronova koji samostalno odlučuju o životu i smrti, no ti su elementi kulisa pred kojom se odvija osobna drama nesavršenog čovjeka. Upravo u toj kombinaciji humora i nelagode, autoironije i zabrinutosti, prepoznaje se njegov autorski potpis koji kritiku nikada ne izgovara kao propovijed, nego je radije umata u duhoviti omotač. Lijek, čini se, lakše klizi niz grlo kada ga prati smijeh, a Kekin već godinama vješto balansira između zabave i angažmana, svjestan da publika na koncert dolazi i po energiju i po osjećaj zajedništva.

Novi singl ujedno je i prva jasna najava albuma planiranog za 2026. godinu, čime će razmak između izdanja biti kraći nego inače, jer autor osjeća da je došlo vrijeme da pjesme „pusti iz kuće” i prepusti ih tuđim interpretacijama. Prije samog albuma publiku očekuju još dva singla, dok je za 9. listopada najavljena koncertna promocija u zagrebačkoj Tvornici kulture, prostoru koji već desetljećima funkcionira kao važna točka urbanog rock identiteta. Kekin najavljuje čvršći, bendovski zvuk i manje balada, jer su, kako kaže, i vremena postala tvrđa, a energija koju želi prenijeti s pozornice traži snažniji izraz. U tom procesu ključnu ulogu ima producent i dugogodišnji suradnik Marko Mrakovčić, s kojim provodi sate u studiju, bruseći aranžmane, raspravljajući se i tražeći verziju koja će izdržati i koncertnu probu i radijsko slušanje.

Kekin pritom jasno daje do znanja da ne stvara za apstraktnu „publiku”, jer ne vjeruje u kalkulaciju ni u prilagođavanje očekivanjima, nego u dosljednost vlastitom izrazu. Smatra da umjetnik prije svega mora biti iskren, jer svaka kalkulacija zvuči kao reklama, a ne kao pjesma, i da je dugoročna autentičnost važnija od kratkoročnih pregleda na digitalnim platformama. Ne zazire ni od političkih ni od klimatskih tema, iako je svjestan da su mnogima „teške”, jer drži da zabava i angažman nisu suprotnosti, nego dva paralelna toka iste večeri. U svijetu u kojem, kako upozorava, svatko bira svoju istinu „kao u supermarketu”, a društvene mreže dodatno produbljuju podjele, glazba za njega ostaje prostor u kojem se pitanja postavljaju glasno, ali bez dociranja.

Upravo zato „Neispravni vokalist” funkcionira i kao metafora umjetnika koji prihvaća vlastite pukotine, svjestan da je u umjetnosti zanimljiviji onaj lik s greškom nego savršeno ispeglana figura bez rizika. Taj motiv nesavršenosti proteže se kroz cijeli njegov opus i sada dobiva novu, zreliju dimenziju, prožetu iskustvom i spremnošću na samoironiju. Album koji nastaje opisuje kao ogledalo posljednjih nekoliko turbulentnih godina, ali i kao soundtrack za koncertnu katarzu koju želi podijeliti s publikom. Ako je suditi prema dosadašnjim reakcijama na njegove angažirane pjesme, jasno je da Kekin i dalje uspijeva potaknuti raspravu u vremenu koje često bira ravnodušnost. U prostoru između ljubavne ispovijedi i društvene kritike, između šale i ozbiljnosti, nastaje nova faza karijere koja pokazuje da „neispravnost” ponekad znači upravo ono suprotno – dosljednost sebi.

Kako Vam zvuči ideja da se umjetnik poput Mile Kekina svjesno uozbilji nakon viralne šale – je li to bijeg od publike ili prirodan razvoj?

Zvuči mi k’o tipični Mile – ako smijem govoriti o sebi u trećem licu što je prvi simptom narcisoidnog poremećaja. Zabavno je ne ići uvijek pravocrtno, u smislu evo prvi singl pa drugi pa treći pa onda ide album pa onda promocija. Super sam se dobro zabavljao s tim singlom,  ali kao svaki dobri vic, brzo dosadi kad se ponovi sto puta. Zato sam se eto uozbiljio i izbacio konačno pravi pravcati singl.

Smatrate li da je pjesma Hrvatska je raj na zemlji više duhovita ili je riječ o kritici društva, i zašto?

Pa kombinacija humora i poruke jest tipično kekinovska kombinacija,  kritike kroz humor, vrlo slično kao Zimmer frei i masu drugih pjesama koje sam napisao. Kao što djeci daješ lijekove u kombinaciji s nečim slatkim tako i ja često propisujem kritiku u humorističnom omotaču. Treba izbjegavati koliko je moguće popovanje s bine, a to se najlakše izvede kroz, da oprostite, zdravu zajebanciju.

Može li glazba koja započinje kao šala postati ozbiljan društveni komentar, ili publika uvijek traži samo zabavu?

Ne pišem za publiku jer ne znam tko je točno publika. Ne mislim da zabava i angažiranost isključuju jedno drugo. Ljudi na koncerte dolaze zbog zabave ali i da osjete povezanost. Na mojim će koncertima čuti i Nije sve tako sivo ali i Ezoteriju u kojom pjevam o manipulaciji religijom. Na meni je da na kraju koncerta publika izađe sretna i ispunjena, a to znači da ih moram i zabaviti – ali ne po cijenu jasne i glasne poruke koja mi je na srcu.

Koje “neispravnosti” u društvu Vam prve padaju na pamet kada čujete naslov pjesme Neispravni vokalist?

Nije ovo zapravo pjesma o društvu koliko je o meni kao partneru. Premda spominjem i kataklizme i klimu i dronove, ovo je zapravo pjesma o tome koliko nam je svima pogotovo sada potreban čvrst oslonac. To je može biti prijatelj, partner ili dragi Bog. Ne treba nikome Mile da mu objasni neispravnosti u svijetu. Dovoljno ti je prosurfati malo netom i sve ti je jasno.

Biste li radije slušali glazbenika koji pjeva samo o ljubavi ili onoga koji se bavi i političkim te klimatskim temama?

Nema tu pravila. Obožavam recimo Tom Waitsa koji  se rijetko dotiče društvenih tema pa je  opet najveći. On u pjesmama ne crta idiličan svijet ali niti ne traži krivca.  Ja jesam uvijek volio umjetnike koji se dotiču, hajde da tako kažem, konkretnog svijeta. Američki folk je imao velik utjecaj šezdesetih i sedamdesetih. Skoro kao i cijela ta punk scena sedamdesetih i ranih osamdesetih. Nisam svoje idole nikad dijelio na angažirane i ljubavne ako to misliš.

Kako komentirate ideju da se u pjesmi spominju klimatske promjene i dronovi ubojice – je li to pretjerivanje ili realna zabrinutost?

Pa evo, recite mi vi. Amerika je napala Iran, Afganistan i Pakistan su isto zaratili s tim da je Pakistan nuklearna sila, granate padaju i oko Zaporižja, gdje se nalazi nuklearna elektrana. Dronovi ubojice uz pomoć umjetne inteligencije postaju potpuno samostalni u odlučivanju koga eliminirati. Meni to malo liči na prvu scenu Terminatora. Veliko je pitanje kamo će nas dovesti umjetna inteligencija kada bude potpuno samostalno odlučivala na koga i što ispaliti granate. Klime se još nisam ni dotaknuo…Meni se to ne čini kao neko pretjerivanje.

Je li danas moguće biti popularan kantautor bez doticaja s “teškim temama”?

Čak mislim da je lakše. Ljudima je pun kufer teških tema. Ni radio stanice ih ne vole. Traži se nešto što lijepo stane između dvije reklame kao što pjevam u jednoj pjesmi. Samo najveći ili najluđi idu protiv struje. Jako me se dojmio nastup Bad Bunnyja na poluvremenu Super Bowla. To je znak da glazba ne mora biti samo ukras oko one stvari ako postoji građanska kuraža kod umjetnika. Springsteen, Green Day i evo sada i U2 svojim mini albumom – svi jasno i glasno pjevajući artikuliraju svoje političke stavove i time riskiraju gubitak nekih fanova.

Koliko publika treba tolerirati umjetnikov angažman u društvenim pitanjima? Gdje je granica propovijedanja?

Publika ništa ne mora tolerirati. Uvijek može slušati nekoga drugoga. Zakon je tu također jasan. Moja prava prestaju tamo gdje počinju tuđa. Ne smijem u pjesmama vrijeđati ljude ni skupine po vjerskoj, nacionalnoj ili spolnoj osnovi. Tu su granice i vrlo su jasne. Ne volim kad netko povlači granicu tamo gdje se njemu osobno sviđa.

Smatrate li da refren “težak sam kao olovo, ali hajde me voli ponovo” više govori o samokritici ili o potrebi za razumijevanjem?

I jedno i drugo. Svjestan sam da nisam uvijek najlakša osoba na svijetu a opet s druge strane to je dio moje ličnosti koja ima eto i svjetlije strane. Ne možemo od svakog pjevača uvijek dobiti samo najveće hitove, treba imati živaca za i one patetične i otužne pjesmuljke. Veza postane ozbiljna tek kad počneš živjeti s drugom osobom kad je vidiš u svako doba dana, u svakoj situaciji. Sve dotad je to samo romantična predigra.

Može li ljubavna pjesma ujedno biti i društveni komentar, ili time nužno razvodnjava svoju poruku?

Naravno da može. Napisao sam prije par godina pjesmu Takav par koja funkcionira na oba nivoa. Ona je istovremeno i poziv na borbu i izjava ljubavi. Poruka je jasna: ti ja protiv svijeta. Društveni komentar lako može ispasti slogan ako nema i neku osobnu emotivnu ili ljubavnu notu. A nitko ne želi slušati slogane.

Kako Vam izgleda ideja “meta” spota koji tematizira medijski tretman glazbenika – je li to osvježenje ili nepotrebna samoreferencijalnost?

To je bila redateljeva ideja koja se meni svidjela. Naravno da nitko ne želi ne želi gledati spot o teškom životu nekog pjevača. Na kraju je taj dio radnje ostao u drugom planu. Ispao je spot o neuspjelom snimanju spota, a to mi se činilo vrlo prigodnim za jednog Neispravnog vokalista.

Jesmo li kao publika ponekad previše fokusirani na osobnost izvođača, a premalo na samu glazbu?

Opet moram ponoviti, ne znam tko je ta publika. Teško mi je procijeniti što publika voli ili ne voli. Ja radim što radim i nadam se da će se to nekome svidjeti, ali ne mogu raditi za publiku jer je ne poznajem. Što se osobnosti tiče, takav sam kakav sam. Ako ti se sviđam, dođi na koncert, na moje kanale, kupi majicu ili bedž. Ako ti se ne sviđam, široko ti polje. Ako u nečemu u Hrvatskoj ne oskudijevamo to su pjevači i bendovi. Nisu mi jasni ljudi koji idu na stranice bendova koji ne vole uz toliko dobre muzike! To je neki ozbiljan poremećaj.

Koliko danas mediji oblikuju sliku umjetnika i može li on uopće pobjeći od tog okvira?

Oduvijek su mediji oblikovali sliku umjetnika, PR mašinerija iza visokotiražnih izvođača je bitna za komercijalni doseg. Na izvođaču je da odluči koliko će kičme sačuvati. Mnogo je lakše oblikovati nova lica nego starog konja učiti nove trikove ili ga PR-ovski predstaviti u novom svjetlu. Ja sam taj koji jesam, imam 55 godina i teško da me se može medijski više puno oblikovati.

Bi li Vam smetalo da glazbenik otvoreno govori o bijegu na Novi Zeland, klimatskim strahovima i apokaliptičnim vizijama?

Ne. Dapače! Čak bi bilo jako osvježavajuće da netko u svojim pjesmama konačno spomene i globalne teme, a ne samo svoj intimni emotivni svijet. Sve se uglavnom svodi na to tko se u koga zaljubio i koliko, kako se osjećaju kad se posvađaju, kako se pomire da bi se možda opet nekad posvađali i tako stalno u krug. Da mi netko spomene Novi Zeland i kataklizmu ja bih odmah pojačao radio i opsovao što mi je ukrao ideju.

Može li humor biti oružje protiv društvene apatije?

Ma duhovitost liječi. Evo baš sam danas čuo novu pjesmu Vojka V i silno me obradovala. Konačno nešto duhovito i novo. Teme da će nas pjevače zamijeniti umjetna inteligencija, gubitak posla, traženje novog zanimanja tako je duhovito zapakirano da mi vrati vjeru da se to možda ipak neće tako skoro dogoditi. Protiv apatije preporučujem smijeh, koncerte i izlazak na izbore.

Koliko je vremena prošlo od Vašeg zadnjeg albuma? Je li to predugo čekanje u današnjem glazbenom svijetu?

Inače su mi pauze između albuma trajale 4 godine, a sada će proći tri – moglo bi se reći da sam intenzivirao proizvodnju. Prije albuma ću izdati još dva singla, a 9. 10. planiram koncertnu promociju u zagrebačkoj Tvornici. Pjesme su gotove, sad radim na finom poliranju. Osjećam da je vrijeme da se oprostim od njih i izbacim ih iz kuće. To mi uvijek nekako teško pada, taj trenutak kad moje pjesme postanu svačije.

Donosi li novi album čvršći zvuk ili više emotivnih balada, i zašto?

Već sada mogu reći da će biti čvršći, neće biti previše balada. Takva su vremena. Ovih zadnjih nekoliko godina sam svašta prošao i ovaj album će biti ogledalo tog perioda i sadašnjeg trenutka. Već Ilica i Marica su dokaz tomu. Ono što me oduševljava je broj duhovitih, a žestokih pjesama. Njima ću se najviše veseliti na koncertima. Napisao sam si soundtrack za zabavnu koncertnu katarzu koju jedva čekam.

Koliko producent poput Marka Mrakovčića može utjecati na konačni karakter pjesama?

Mark nije samo producent nego i ključni član mog benda. Puno radimo i izvan proba s bendom. Nekoliko puta tjedno ostajem do sitnih sati u studiju, sviramo, cugamo snimamo, puno se smijemo i uživamo u stvaranju. Naravno da Mark jako utječe na konačni karakter. Najbolje je to što nije tašt, a to je preduvjet svake kreativne suradnje. Svađamo se, prepiremo, snimimo hrpu verzija, ali na kraju se uvijek složimo oko najbolje.

Je li suradnja s istim producentom znak kontinuiteta ili nedostatka želje za eksperimentom?

Ovo nam je tek drugi album zajedno pa nema potrebu mijenjati produkciju. Zvuk će se razlikovati od onog na albumu Nježno đonom. Na bas gitari je sada Josip Šustić umjesto Viktora Slamniga, a u četveročlanom bendu ta se razlika dosta čuje. Bendovski sad zvučimo dosta tvrđi, što je pomoglo da na koncertima zvučimo uvjerljivije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @werifesterer

Kako vidite evoluciju karijere Mile Kekina od vremena ranijih bendova do solo projekata?

Sad radim na dvanaestom albumu koji potpisujem kao autor tekstova i većine glazbe. Kad ih poslušam za redom, čujem kako smo se tematski i bendovski razvijali i tako treba biti. Bilo je boljih i loših trenutaka, ali ne čujem ni jedan veći kompromis. Jednostavno smo snimali što nam je u tom trenutku dobro zvučalo. Mislim da se košarkaškim rječnikom mogu pohvaliti dosta velikim postotkom ubačaja.

Može li angažirana glazba promijeniti društvo ili samo potaknuti raspravu?

Uvijek kad pomislim da ne može, izađem s pjesmom o kojoj se svi nešto jako uzjogune. Tako je bilo s pjesmama Ja nisam vaš, Ilica i Marica ili Hrvatska je raj na zemlji. Drago mi je kad vidim da ipak netko još mari za tekstove pa onda stvarno to i potakne i neku raspravu koliko je to danas u eri podjela još moguće.

Zašto publika voli kada umjetnik govori istinu, čak i ako je ta istina neugodna?

Istina oslobađa pogotovo onda kad netko u dvije tri strofe sroči ono što ti je na duši kao da ima bolji uvid u tvoje duševno stanje nego ti.  Zato je meni tako puno značila glazba u formativnim godinama. Ona je dokaz univerzalnosti i povezanosti s cijelim čovječanstvom. U glazbi ne smije biti granica, a granice su danas nažalost opet in.

Sviđa li Vam se više sviđa kada pjesma nudi rješenja ili kada samo postavlja pitanja?

Više volim kad postavlja pitanje jer je pitanje hrana za mozak, dok je odgovor točka na kraju rečenice. Osim toga se čovjek pita otkud pjevaču to da zna rješenje. Ponekad i ja doduše pomisliti da znam rješenje jer me, eto, ponese trenutak.

Kako gledate na ideju da kantautor pjeva o svijetu koji gori, ali i o ljubavi – je li to kontradikcija ili ravnoteža?

To je znak da je kantautor potpuno uravnotežen i zreo, prepun životnog iskustva skupo plaćenim vlastitim pogreškama. Naglašavam da kantautor nije dužan pjevati o jednoj temi a ne o drugoj. Važno je samo da pri tome da zvuči uvjerljivo. Moram priznati da su mi najgore neuvjerljive angažirane pjesme u stilu svi su oni gore isti, nas jadne pljačkaju i ja sam nemoćan jer sam samo mali čovjek iz naroda. Lakše podnosim šablonske ljubavne pjesme.

Može li pjesma biti istovremeno romantična i kritična prema društvu?

Ovisno o tome što se smatra romantičnom pjesmom. Davno sam napisao Politiku s refrenom Kad se stisnem uz tvoje toplo dupe meni je super. Tamo spominjem i rat i privatizaciju, zatvorena vrata tvornica, ali se onda poslužim eskapističkim refrenom i stisnem uz njezino toplo dupe. Pjesma funkcionira na dva nivoa i dan danas je sviram na koncertima pred publikom koja ne pamti stabilizacije iz prošlog sistema. Dakle, može se.

Koje teme danas smatrate najvažnijima za glazbenike koji žele biti relevantni?

Nemam popis tema, mislim da je to odluka svakog pojedinca. Ja volim kombinirati osobne dileme kroz prizmu društvenih tema. Također je pitanje kako se mjeri relevantnost, je li to tiraža, broj ljudi na koncertima ili je hrabrost u pristupu glazbi ili izboru tema. To su često dvije različite stvari. Za meni je, na primjer, The Idles vrlo relevantan bend, ali daleko od toga da bi mogli napuniti stadion ili osvojiti Grammy.

Kako publika reagira na promjene u stilu izvođača – podrškom ili otporom?

U principu ljudi izlete ne vole pretjerano. Nakon svakog albuma imaš razočarane koji su zamišljali album drugačije, ali i one koji su te otkrili baš zahvaljujući  tom albumu. Važno je samo da ovih drugih ima više. Ja se ne volim ponavljati.

Je li viralni uspjeh pjesme “Hrvatska je raj na zemlji” dobar pokazatelj kvalitete ili samo trend?

Pokazatelj kvalitete, naravno! Kao što je radijski neuspjeh neke moje pjesme dokaz da publika još nije spremna na tako kvalitetnu kompoziciju. Šalim se, naravno. Istina je da kvaliteta i uspjeh često ne idu uvijek pod ruku. Toliko je fantastičnih pjesama koje su zapale iza frižidera zbog hiperproizvodnje i slabog marketinga.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Petar Markov (@petar_photo_)

Smatrate li da je naslov “Neispravni vokalist” metafora za umjetnika ili za društvo?

Nisam tako puno o tome razmišljao. Meni su uvijek bili zanimljiviji malo neispravni glavni likovi u knjigama i filmovima. Pitanje je što bi potpuno ispravan lik imao uopće tražiti u umjetnosti, on treba postati bankar ili ekonomist. Ja ne bih bio sretan da mi ušteđevinu čuva neispravni bankar ili burzovni mešetar,  dok s neispravnim pjevačem nemam nikakav problem.

Kako biste Vi opisali “neispravnost” suvremenoga svijeta?

Uf puno je toga. Ali hajde, ako bih baš morao izabrati jedan specifični problem – to je nestanak jedne istine. Danas svatko bira svoju istinu, kao u supermarketu. Alternativne činjenice kako ih je nazvala Trumpova PR-ovka kada je Trump tvrdio da je imao više ljudi od Obame na inauguraciji pa su je suočili s fotografijama koje dokazuju suprotno. Oduvijek su se nemoralni ljudi služili lažima, poluistinama i huškanjem, ali ovo sada je level up u kombinaciji s društvenim mrežama i algoritmima u rukama najbogatijih ljudi svijeta. Ako će nešto poderati društvo, bit će to upravo društvene mreže.

Treba li glazbenik imati odgovornost prema publici ili samo prema vlastitom izrazu?

Prvenstveno prema vlastitom izrazu. Ako tu varaš, onda varaš i publiku. Naravno da postoji osnovna ljudska i zakonska odgovornost — ne vrijeđati, ne huškati, ne širiti mržnju. Ali umjetnik nije dužan udovoljavati očekivanjima. On mora biti iskren. Sve drugo publika može prepoznati kao kalkulaciju.

Može li publika voljeti umjetnika i kada se ne slaže s njegovim stavovima?

Naravno da može. Uostalom, ja se ne slažem sa svim stavovima svih izvođača koje slušam pa ih svejedno volim. Ako ti je netko važan kao autor, onda prihvatiš da nije tvoj klon. Umjetnik nije politička stranka da moraš zaokružiti sve što kaže. Dovoljno je da te dira njegova glazba. Neslaganje je zdravo, ravnodušnost je problem.

Koliko Vam je važna iskrenost u tekstovima pjesama?

Najvažnija. Ne mora pjesma biti doslovno autobiografska, ali mora imati emocionalnu istinu. Publika jako dobro osjeti kad glumiš. Možeš se igrati ironije, humora, fikcije — ali u srži mora biti nešto stvarno. Inače je to samo dobro sročena reklama. Ukratko, mora zvučati iskreno ali ako si maštovit to može biti samo prednost.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Svitac (@svitac035)

Biste li radije slušali glazbu koja Vas zabavlja ili onu koja Vas potiče na razmišljanje?

Kad kuham slušam jazz ili blues, kad se vozim noću volim poslušati nešto malo zahtjevnije, u zadnje vrijeme recimo zadnji album od Cavea. Kad sam umoran, slušam The Idles Ili Viagra boyse, često slušam i demo snimke s probe. Mobiteli danas fantastično snimaju pa onda vrtim po glavi što bismo još mogli probati. Sve u svemu, puno šaram s muzikom ovisno o trenutnom raspoloženju.

Kako društvene mreže utječu na percepciju glazbenika i njegovih poruka?

Pa dosta. Društvene mreže su PR alat u rukama umjetnika. Neke umjetnike o kojima nisam nikad razmišljao, sam počeo promatrati drugim očima. Pokazala mi je žena recimo Instagram profil Kevina Bacona, zaboravio sam već na njega, ima nevjerojatno originalni Instagram profil. Ne mogu reći da sam najvrjedniji kreator kontenta ali srećom imam pomoć mlađih i hitrijih od sebe.

PROČITAJTE: Mile Kekin se uozbiljio – Nakon viralne zajebancije, stiže „Neispravni vokalist“

Može li umjetnik biti autentičan u vremenu kad se sve mjeri brojem pregleda na YouTubu?

Ne bih rekao da se sve mjeri brojem pregleda. To je samo jedan od pokazatelja, i to često varljiv. Autentičnost je dugoročna kategorija. Pregledi su kratkoročni. Ako počneš stvarati isključivo za algoritam, onda više nisi autor nego proizvođač sadržaja. Meni je važnije da pjesma preživi koncert, da diše među ljudima, nego da ima milijun klikova.


povezano sa: Celebrity News

Oznake:

AI i rat AI u umjetnosti aktualna politička scena aktualne teme u glazbi aktualni intervju Mile Kekin aktualni rock komentari algoritmi i umjetnici algoritmi najbogatijih alternativna glazba Hrvatska alternativna scena hrvatska alternativne činjenice alternativni hitovi američki folk utjecaj angažirana glazba angažirane pjesme bez klišeja angažirani album 2026 angažirani kantautor angažirani refren angažirani rock angažirani rock Hrvatska angažirani tekstovi apokaliptične vizije autentičnost umjetnika autorska glazba Hrvatska autorski integritet Bad Bunny Super Bowl bas gitara promjena bend i produkcija bend uživo broj klikova i vrijednost broj pregleda i kvaliteta Bruce Springsteen angažman budućnost rocka budućnost umjetne inteligencije bunt u rocku cenzura u glazbi čvršći zvuk albuma čvrsti bendovski zvuk demo snimke s probe digitalni marketing glazba digitalno doba i glazba dronovi ubojice društvena apatija društvena kritika 2026 društvena kritika u glazbi društvena odgovornost umjetnika društvene mreže algoritmi društvene mreže i glazba društvene mreže kao prijetnja društvene mreže opasnost društvene podjele društveni fenomeni u pjesmama društveni komentar Hrvatska društveni komentar kroz humor duhovite pjesme dvanaesti album Mile Kekin emocija na koncertu emocionalna istina emotivna povezanost s pjesmom eskapizam u pjesmama evolucija karijere Ezoterija pjesma fanovi i kritičari fokus na glazbu glazba i aktivizam glazba i algoritamska kultura glazba i formativne godine glazba i globalne teme glazba i građanska kuraža glazba i identitet glazba i istina glazba i polarizacija glazba i politika glazba i religija glazba kao lijek glazba kao rasprava glazba protiv sustava globalna politika u pjesmama globalne elite i mediji globalne krize i umjetnost globalne teme u glazbi Grammy i alternativa granice propovijedanja granice satire granice u umjetnosti granice vrijeđanja u pjesmama Green Day politika hiperprodukcija pjesama hrabrost u glazbi hrvatska glazbena scena 2026 hrvatska je raj na zemlji Hrvatska koncertna scena Hrvatska rock scena hrvatski alternativni intervju hrvatski kantautori hrvatski rock intervju hrvatski rock veterani humor kao oružje humor protiv apatije humor u pjesmama humoristični omotač kritike Ilica i Marica pjesma Instagram glazbenici intervju ironija i društvo ironija u tekstovima iskrena umjetnost iskreni tekstovi pjesama iskrenost u glazbi istina i laž u medijima istina u umjetnosti izlazak na izbore poruka Ja nisam vaš pjesma jazz i blues inspiracija Josip Šustić bas kantautor hrvatska kantautor i zrelost karijera Mile Kekin Kevin Bacon Instagram klimatska kriza pjesme klimatske promjene u glazbi klimatski strahovi komercijalna glazba komercijalni doseg koncert kao terapija koncert Mile Kekin koncertna energija koncertna katarza koncertna promocija koncertna promocija Zagreb koncertna publika kreativna sloboda kreativna suradnja producent kreativni proces u studiju kreativni sadržaj online kreativnost protiv algoritma kritika društva pjesma kritika društvenih mreža kritika moći kritika sustava pjesme kvaliteta vs uspjeh ljubav i samokritika ljubavne i političke pjesme manipulacija religijom marketing i kvaliteta Marko Mrakovčić producent mediji i glazbenici medijski okvir umjetnika medijski tretman glazbenika meta spot metafora neispravnosti metafore u tekstovima Mile Kekin Mile Kekin intervju mladi i stariji fanovi neispravni likovi u umjetnosti neispravni vokalist nestanak istine nestanak zajedničke istine nezavisna produkcija nezavisni autor nezavisni glazbenici Nick Cave album Nije sve tako sivo noćno snimanje novi album Mile Kekin novi fanovi novi hrvatski album 2026 novi hrvatski rock zvuk novi hrvatski singl novi singl 2026 novi singl Mile Kekin Novi Zeland bijeg nuklearna prijetnja u pjesmama odgovornost umjetnika osobne dileme u glazbi osobni svijet i globalne teme osobnost izvođača ozbiljne teme u pop kulturi partnerstvo i pjesme pjesme postaju svačije polarizacija društva politička korektnost u glazbi politička satira Hrvatska političke pjesme politički stavovi glazbenika Politika pjesma Mile Kekin popovanje s bine popularnost na YouTubeu povezanost s publikom PR i glazbena industrija privatizacija u tekstovima proces poliranja pjesama proizvođač sadržaja vs autor promjene stila izvođača publika i glazba publika i identitet publika i izbor publika i neslaganje publika i očekivanja publika i reakcije punk utjecaj radijski eter i politika radio i teške teme rasprava kroz glazbu rat i glazba ravnoteža ljubav i politika razočarani fanovi relevantni bendovi alternativa relevantnost u glazbi rock album najava rock glazbenik intervju rock i društvene promjene rock i izbori rock kao komentar vremena rock katarza rock koncerti Hrvatska rock produkcija Hrvatska rock protiv komercijale rock satire Hrvatska rock scena 90-ih romantična i angažirana glazba romantični refren šablonske ljubavne pjesme satira u glazbi satirični tekstovi scena alternativnog rocka široko ti polje skupo plaćene pogreške sloboda govora umjetnika sloboda i odgovornost sloboda izraza slobodni umjetnici slušaj nekog drugog smijeh i otpor solo projekt Mile Kekin soundtrack generacije soundtrack za koncert stadion i alternativni bendovi stadion vs alternativa stariji glazbenik i autentičnost studio i stvaranje suvremena satira suvremeni kantautori suvremeno društvo kritika svijet koji gori svjetske krize u umjetnosti Takav par pjesma tehnologija i društvo tekstovi i poruke tekstovi pjesama analiza težak sam kao olovo The Idles bend Tom Waits inspiracija trendovi u glazbi trenutak objave albuma Tvornica kulture koncert Tvornica kulture Mile Kekin U2 politički stavovi umjetna inteligencija i glazba umjetna inteligencija prijetnja umjetnička hrabrost umjetnik i kičma umjetnik i publika odnos umjetnik protiv algoritma umjetnik u digitalnom dobu umjetnost i hrabrost umjetnost protiv ravnodušnosti underground scena univerzalnost glazbe uvjerljivost u glazbi viralna pjesma Hrvatska viralni trendovi viralni uspjeh pjesme zakon i umjetnost Zaporožje i politika zdrava zajebancija žestoke pjesme životno iskustvo u tekstovima

druge vijesti