Martha May za HELLO!:”Glazba ima važnu ulogu u u političkim pitanjima”

U svijetu glazbe odvažnost i iskrenost uvijek pronalaze put do publike, a njezina priča savršen je primjer toga. Od prvih nastupa u srednjoškolskim mjuziklima do prijave na Doru, glazba je bila njezin poziv, njezina strast i njezin život. Sanjati o velikoj pozornici jedno je, ali imati hrabrost zakoračiti na nju sasvim je drugačija priča. Hrvatska glazbena scena njezina je polazna točka, ali njezine ambicije sežu puno dalje.

“Running to the Light” metaforički oslikava potragu za nečim većim – za istinom, smjerom, unutarnjom sigurnošću. Što je zapravo “svjetlo” u životu jedne umjetnice? Za nju je to stvaranje glazbe koja dolazi iz srca, suradnje koje teku prirodno i nastupi koji pune dušu. To je osjećaj pripadnosti, čak i kada je tisućama kilometara udaljena od mjesta koje naziva domom.

Njezin glazbeni izričaj mogao bi se opisati kao emotivni indie-pop, žanr koji u Hrvatskoj još uvijek traži svoje čvrsto mjesto, ali ona u njemu vidi prostor za autentičnost. S iskrenim tekstovima i zaraznim melodijama, stvara nešto novo, nešto prepoznatljivo, nešto što dopire do onih koji su voljni slušati. Na Dori ne vidi konkurenciju – vidi priliku za rast, razmjenu iskustava i zajedničku ljubav prema glazbi.

PROČITAJTE: Tko je Martha May i kakva je pjesma “Running To The Light” s kojom ide na Doru?

Iako nema britanske korijene, život u Engleskoj ostavio je neizbrisiv trag na njezin umjetnički identitet. Studij mjuzikla naučio ju je disciplini, scenskoj prisutnosti i vokalnoj tehnici, a diplomski studij songwritinga omogućio joj je da kroz pjesme priča priče koje su istovremeno osobne i univerzalne. No, izazovi su uvijek prisutni – od kritika, preko stresa, do pritiska da uvijek pruži najbolje od sebe.

Perfekcionistica u duši, nikada ne pristaje na manje od onoga što osjeća da može dati. Svaka pjesma koju napiše mora biti iskrena, autentična i emotivna – u suprotnom, ne bi se osjećala povezano s njom. Baš zato njezina glazba pronalazi put do srca slušatelja. Nagrade i priznanja jesu lijep dokaz uspjeha, ali ono što joj najviše znači jest osjećaj kada netko u njezinoj pjesmi pronađe vlastitu priču.

PROČITAJTE: Može li pjesmom “Running to the light” Martha May osigurati pobjedu na Dori?

U svijetu u kojem mnogi pjevači izbjegavaju društvene i političke teme, ona vjeruje da glazba može imati snažnu poruku. Ponekad su to male stvari, suptilni stihovi, emocije koje izazivaju razmišljanje. Dora za nju nije samo festival – to je nova prilika, novo iskustvo, možda čak i prekretnica. No, njezini planovi ne završavaju ovdje.

Glazba nije nešto čime se bavi povremeno – to je njezina sudbina, njezina svrha. Ne odustaje, bez obzira na prepreke. Bilo da je riječ o Dori, autorskim projektima ili nastupima uživo, jedno je sigurno – tek je na početku svog puta, a njezina svjetlost tek počinje sjati.

 Loading ...

Pjesma “Running to the Light”  nosi snažnu poruku – možete li nam reći što Vas je inspiriralo da napišete baš ovu pjesmu?

Pjesmu smo napisali Cormac Todd, Matteo Depares i ja. Nas troje smo svi imigranti koji žive u Londonu, i često razmišljamo o svojim državama iz kojih smo se iselili da bismo pratili taj neki svoj glazbeni put. Running To The Light je za mene ljubavno pismo mom domu koji mi često nedostaje dok sam u Londonu.

Kako je tekao Vaš put od ljubavi prema glazbi do sudjelovanja na Dori? Je li ovo nešto o čemu ste oduvijek sanjali?

Ja sam stvarno od malena voljela pjevati i nekako sam uvijek znala da će to biti moj put! Prvi veliki korak ka pozornici za mene je bio u srednjoj školi, kada sam nastupila u mjuziklu i time shvatila da želim što je više moguće vremena provoditi na pozornici. Doru sam od tinejdžerskih dana gledala kao na jednu vrlo zanimljivu priliku i drago mi je da sam se ohrabrila i stvarno prijavila

U pjesmi se spominje potraga za svjetlom – što za Vas znači to “svjetlo” u životu i karijeri?

Za mene je svjetlo nešto što me apsolutno ispunjava i pokazuje mi da sam na pravom putu. To je glazba koju napišem i osjećam da je moja i iskrena, to su suradnje koje idu s lakoćom i nastupi koji me pune pozitivnom energijom. Sve stvari koje čine odlazak iz države manje bolnim.

Kako biste opisali svoj glazbeni stil i što mislite da ga čini posebnim na hrvatskoj glazbenoj sceni?

Rekla bih da je moj žanr emotivni indie-pop! Volim iskrene i emotivne tekstove, ali isto tako ih volim uklopiti sa zaraznim i veselim melodijama! Mislim da indie-pop u Hrvatskoj i nije baš toliko primijećen, a meni je jako drag.

Što mislite o glazbenoj konkurenciji na Dori? Kako se ističete među drugim izvođačima?

Ne gledam na druge izvođače kao na konkurenciju, stvarno smatram da je Dora platforma zahvaljujući kojoj ćemo svi rasti kao izvođači. Mislim da je Dora ove godine jako kvalitetna i veselim se upoznavanju svih izvođača! Mislim da se moja pjesma ističe jer ima jaku poruku.

Kako su Vaši britanski korijeni oblikovali Vaš pristup glazbi i nastupima na pozornici?

Nemam britanske korijene (100 % Croatian), no godine provedene u Engleskoj su definitivno utjecale na moj glazbeni stil! Studij mjuzikla mi je jako pomogao s držanjem na pozornici i vokalnom tehnikom, a diplomski studij songwritinga naučio me jako puno toga o kreativnoj ekspresiji.

Što mislite o izazovima koje donosi nastup na Dori i kako se nosite s njima?

Nastup na Dori donosi izazove kao što su nošenje s negativnim komentarima, stres oko organizacije, neuspjele suradnje… No ja na sve to gledam kao na iskustvo i priliku za razvijanje sebe kao umjetnice. Trudim se uživati u svakom trenutku ovog procesa koliko god stresan on nekad bio.

Osjećate li pritisak da Vaša pjesma i nastup moraju zadovoljiti visoke standarde ili Vam to predstavlja dodatnu motivaciju?

Osjećam taj pritisak, da, ali najviše od sebe jer ja sam veliki perfekcionist i stvarno volim ono što radim, tako da se maksimalno u to dajem. Sebe do sada nisam razočarala, tako da se ne bojim ni ovaj put!

Kako birate pjesme koje ćete izvoditi? Što mora imati pjesma da biste je smatrali svojom?

Ja sama pišem sve pjesme koje izbacujem, i to mi je vrlo bitno. Pjesma mora biti iskrena i iz srca, inače se osjećam kao da lažem publici.

Mnogi Vas nazivaju “novom nadom” hrvatske glazbene scene. Što mislite o toj tituli i koji su Vaši dugoročni ciljevi?

Drago mi je kad to čujem naravno, ali voljela bih da moja glazba seže i šire od same Hrvatske.

Koliko Vas je glazbeni teatar oblikovao kao izvođača i koliko utječe na Vaše pristupe snimanju i stvaranju pjesama?

Svijet mjuzikla je jako utjecao na moj stil, i iskreno jako sam mu zahvalna na tome, jer bez njega sumnjam da bih imala vokalnu tehniku kakvu sam s godinama razvila. Što se tiče samog stvaranja pjesama mislim da nije pretjerano utjecao na to, jer sam oduvijek bila pop girlie.

Kako biste opisali glazbeno okruženje u kojem sada radite u odnosu na ono kad ste tek počinjali u Hrvatskoj?

Moje glazbeno okruženje u Londonu je stvarno puno divnih mladih glazbenika, stvarno cijenim svoju glazbenu mrežu s kojom surađujem i koja me podržava u svemu. Kad sam tek započela svoj glazbeni put u Londonu, nisam poznavala gotovo nikoga, ali uz dobar fakultet pronašla sam svoje ljude i stvarno sam sretna.

Koji je Vaš najveći izazov u nastupima uživo i kako se nosite s njim?

Ja jako volim nastupati uživo i to mi je možda najdraži dio cijelog glazbenog procesa. Prije nego što stupim na pozornicu uvijek imam tremu, ali nikad se ne bojim jer znam da čim krenem pjevati na pozornici da će me proći.

Što Vam više znači – nagrade, priznanja ili iskrena povezanost s publikom?

Definitivno iskrena povezanost s publikom – nema mi ljepšeg osjećaja nego kad mi netko kaže koliko ga je dotakla moja pjesma i koliko se u njoj pronašao.

Mnogi pjevači izbjegavaju političke teme u svojim pjesmama. Kako Vi gledate na ulogu glazbe u društvenim pitanjima?

Mislim da glazba definitivno može imati važnu ulogu u političkim pitanjima.

Je li Vaš nastup na Dori početak novog poglavlja u Vašoj karijeri ili ste već planirali daljnje korake nakon nje?

Nastup na Dori će definitivno biti jedno posebno poglavlje moje karijere, ali naravno ja već imam planove za budućnost koje neću još otkrivati

Kad biste morali odabrati – nastupiti na Dori s pjesmom koju volite ili s pjesmom koja bi mogla pobijediti, što biste izabrali?

Hmmm pa s obzirom na to da sam ja veliki fan Eurosonga mislim da bi pjesma koja bi mogla pobijediti mogla biti ista ona koju volim (smijeh).

Koliko je za Vas važno održavati privatnost u ovom poslu i kako balansirate svoj privatni život i karijeru?

Nekad je stvarno teško balansirati privatni život i karijeru, pogotovo uz konstantnu prisutnost na društvenim mrežama koju treba njegovati za uspješnu glazbenu karijeru. Trudim se postaviti granicu između posla i svog privatnog života, no to nije uvijek lako.

Koja bi bila Vaša poruka publici koja Vas prati i podržava na Dori?

Želim reći svim mladim umjetnicima da ne odustaju od svojih snova, i da zato što nešto nije uspjelo jednom, ne znači da je to kraj i da se u budućnosti sreća neće osmjehnuti. Želim poručiti da kad se trudiš i radiš na onome što voliš, put se jednostavno mora otvoriti.

Kako vidite svoju budućnost na glazbenoj sceni i koje projekte planirate nakon Dore?

Moj plan je nastaviti se baviti glazbom, zauvijek haha. Kod mene nema odustajanja, pa makar trebalo još 10 godina da se nešto dogodi. Imam razne projekte isplanirane za ovu godinu, no još je prerano da ih spominjem!

Kako biste ocijenili trud HRT-a u organizaciji Dore 2025.? Smatrate li da se svake godine vidi napredak?

Definitivno se vidi napredak od mog prošlog puta na Dori, veselim se probama i cjelokupnoj produkciji i iskustvu.

Jeste li zadovoljni načinom na koji HRT promovira natjecatelje i same pjesme? Što biste možda voljeli da se unaprijedi?

Jako sam zadovoljna! Drago mi je što smo ove godine dobili priliku da objavimo pjesme puno ranije, to nam daje više vremena za promociju! HRT je također organizirao nekoliko emisija za promociju izvođača, i mislim da je to puno više nego što su neke druge države napravile za izvođače svojih eurovizijskih natjecanja.

Kakvo je Vaše iskustvo s produkcijskim timom HRT-a? Osjećate li da izvođači imaju dovoljnu podršku u tehničkom i kreativnom smislu?

Moje iskustvo s HRT-om za sada je uvijek bilo odlično! Mislim da svi rade najbolje što mogu sa sredstvima koje imaju.

Mislite li da bi HRT trebao ulagati više u vizualni identitet i scenske nastupe na Dori kako bi se natjecanje približilo razini sličnih europskih izbora za Eurosong?

Smatram da je Dora na vrlo visokoj produkcijskoj razini.

Koliko je, po Vašem mišljenju, Dora danas relevantna kao glazbeno natjecanje? Smatrate li da HRT radi dovoljno na modernizaciji i privlačenju šire publike?

Koliko sam čula, Dora je jedno od najgledanijih hrvatskih natjecanja. Mislim da sa svim promocijskim emisijama i intervjuima HRT se zaista trudi da Dora bude što popularnija.

Iz Vaše perspektive, tko je bio najslabiji hrvatski predstavnik na Eurosongu, a tko najbolji? Što je, prema Vašem mišljenju, presudno za uspjeh na tom natjecanju i smatrate li da su dosadašnji pobjednici Dore uvijek bili pravi izbor?

Nemoguće je reći tko je bio najslabiji predstavnik jer glazba je vrlo subjektivna i vjerujem da na Eurosongu svi daju najbolje od sebe! Najbolji predstavnik je definitivno bio Baby Lasagna, koji nas je svih oduševio svojom energijom i zanimljivom pjesmom. Što se tiče ostalih pobjednika Dore, neki su mi bili odlični, a neki malo manje, ali to je sve normalno s obzirom na to da nam je glazbeni ukus svima različit.

Što mislite o tzv. „usiljenim“ favoritima koje se redovito promovira u medijima – uvijek istih pet imena?

Ne razmišljam o tome, ne fokusiram se na mišljenje medija.

Koje su, po Vašem mišljenju, top 5 pjesama na ovogodišnjoj Dori i tko bi, osim Vas, trebao pobijediti?

Bye Bye Bye, Lies Lay Cold, NPC i AaAaA. Po meni, bilo koja od ovih bi bila odličan pobjednik!