Marko Bošnjak pobijedio je početkom mjeseca na Dori i predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu u Baselu, ali prašina od njegova nastupa još se nije slegla.
Posljednjih je tjedana izgledalo da svatko u Hrvatskoj ima neko mišljenje o Marku, njegovoj pjesmi, ali i njegovoj seksualnosti. Pjevač koji je odrastao u mjestu Prozoru-Rami u Bosni i Hercegovini gostovao je u jednoj od najgledanijih emisija HRT-a, Nedjeljom u dva. Evo što je sve rekao:
Marko Bošnjak o vrijeđanju: Ljudi su jaki na riječima samo na internetu
“Meni nitko na ulici ne prilazi da bi me vrijeđao zato što sam gej ili što mi je pjesma smeće. Što nam to govori? Ljudi su puno hrabriji na internetu nego kada te vide. To je vrijeme u kojem mi živimo. Internet im je štit da mogu reći sve gadosti koje ne mogu reći uživo. Nikada ne možeš udovoljiti svima“, rekao je Marko.
O tome kako je odrastajući preživio bullying
Marko je odrastao u malome mjestu u Bosni i Hercegovini, a oduvijek se razlikovao od vršnjaka.
“U Rami je djetinjstvo bilo živahno, ali je bilo i teško jer sam bio dijete koje se bavi pjevanjem. Lakše bi bilo da sam šutirao loptu“, rekao je te dodao: “Nekima sam bio super, neki me nisu mogli smisliti. Bilo je tu i bullyinga, ali ja sam to sve gradio kao svoju snagu. Dokazao sam sebi i drugima da što me ljudi više napadaju i žele me povući na dno, ja samo rastem i to mi donosi važne životne lekcije. Sretan sam što nisam uvijek imao lijep i lagan put jer bih bio emotivno dosta slabiji.”
Marko Bošnjak osvrnuo se i na kontroverzan način na koji je pobijedio
Nakon Dore najviše se pričalo o načinu na koji je Marko pobijedio. Naime po glasovima publike bio je tek četvrti, ali su zato glasovi žirija, koji je njemu dao mnogo bodova, a njegovom najvećem konkurentu, grupi Ogenj, jako malo, presudili o ukupnom pobjedniku. Marko je sada to konačno komentirao, a usput je “bocnuo” i Ogenj.
“Dosadilo mi je objašnjavati da je važna kombinacija glasova žirija i publike. Ja kužim na kojem sam ja mjestu bio, ali pobjednici po publici su imali koncert na kojemu je bilo 300 ljudi. Ako se potencira da nisam imao glasove publike, gdje je publika onda na njihovom koncertu?” rekao je Marko.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
