Ovoga su tjedna strani mediji počeli brujati o navodnim problemima u jednom od najpoznatijih brakova u svijetu slavnih – onome između glumca, redatelja i producenta Georgea Clooneyja i ugledne odvjetnice Amal. Ako se tračevi pokažu istinitima, njihov potencijalni razvod gotovo sigurno će puniti naslovnice i rezultirati velikim financijskim dogovorom oko toga kako podijeliti zajedničku imovinu.
Tko zna, možda postane i jedan od najskupljih razvoda u povijesti Hollywooda.
Ovi su brakovi počeli kao „ljubav za sva vremena“, a završili mučnim pravnim bitkama koje su manje financijski uspješnome partneru donijele pravo bogatstvo.
1. Steven Spielberg i Amy Irving (100 milijuna dolara)
Steven Spielberg, legendarni redatelj poznat po filmovima poput Jurski park, E.T. i Schindlerova lista, oženio je glumicu Amy Irving 1985. godine.
Amy i Steven upoznali su se 1976. godine dok je bila na audiciji za Bliske susrete treće vrste. Ulogu nije dobila, ali je s redateljem bila u vezi do 1979. Vezu su obnovili 1984. te se vjenčali godinu kasnije kada su dobili sina. Njihov brak trajao je samo četiri godine, a razvod je postao poznat zbog pravne borbe oko predbračnog ugovora.
Amy je tvrdila da je ugovor napisan na salveti i da nema pravnu težinu, što je sud prihvatio. Na kraju je dobila 100 milijuna dolara, a Spielberg je oženio Kate Capshaw, koju je također upoznao na setu jednog od svojih filmova – Indiana Jones and the Temple of Doom.
2. Harrison Ford i Melissa Mathison (85 milijuna dolara)
Harrison Ford, jedan od najpoznatijih holivudskih glumaca, i Melissa Mathison, scenaristica klasičnog filma E.T., bili su u braku od 1983. do 2004. godine. Tijekom braka, Ford je postao globalna zvijezda zahvaljujući franšizama Indiana Jones i Ratovi zvijezda.
Razveli su se nakon 21 godine braka, a Mathison je dobila oko 85 milijuna dolara, uključujući čak i postotak od Harrisonove zarade u filmovima koje je snimio dok su bili u braku, ali su izašli kasnije. Iako je razvod bio skup, navodno je prošao relativno mirno.
3. Kevin Costner i Cindy Silva (50 milijuna dolara)
Glumac i redatelj Kevin Costner bio je u braku sa svojom fakultetskom ljubavi Cindy Silvom od 1978. do 1994. godine. Cindy je bila uz njega dok je gradio karijeru i čak se pojavljivala u manjim ulogama u njegovim ranim filmovima.
No, glasine o Costnerovim izvanbračnim avanturama počele su sve više kružiti (najpoznatija je ona o kolegici iz filma The Bodyguard Whitney Houston), a nakon 16 godina braka odlučili su se rastati. Cindy je dobila 50 milijuna dolara, što je u to vrijeme bio jedan od najvećih iznosa isplaćenih u razvodu, a ovo je iskustvo podučilo Kevina da u svom sljedećem braku „pazi“ i potpiše predbračni ugovor.
4. Michael Douglas i Diandra Luker (45 milijuna dolara)
Michael Douglas, slavni glumac i producent, upoznao je Diandru Luker kada je imao 32 godine, a ona samo 19. Vjenčali su se 1977. godine i imali dug brak koji je trajao 23 godine. No, problemi su postali očiti kada se Douglas počeo više fokusirati na karijeru, a manje na obitelj. Razvod je finaliziran 2000. godine, nakon čega je Michael oženio Catherine Zeta-Jones, a Diandra je dobila 45 milijuna dolara, kao i luksuzne nekretnine, uključujući imanje na Beverly Hillsu i vilu na Mallorci.
5. Paul McCartney i Heather Mills (50 milijuna dolara)
Bivši član Beatlesa Paul McCartney oženio je Heather Mills 2002. godine. Njihov brak bio je turbulentan od samog početka, a glasine o svađama i nesuglasicama kružile su godinama. Nakon šest godina braka, razveli su se 2008. godine, a sud je Heather dosudio 50 milijuna dolara. Mills je tvrdila da zaslužuje još više, ali sud je odbacio njezine zahtjeve.
Njihov razvod bio je praćen medijskim skandalima, jer su oboje iznosili neugodne detalje o svom odnosu, a legendarni roker, koji je oženio bivšu manekenku nekoliko godina nakon što je zbog raka izgubio prvu suprugu Lindu Eastman, izjavio je da je brak s Heather Mills jedna od najvećih pogrešaka u njegovom životu.
6. Madonna i Guy Ritchie (76–92 milijuna dolara)
Pop-ikona Madonna i uspješni britanski redatelj Guy Ritchie vjenčali su se 2000. godine na raskošnoj ceremoniji u Škotskoj. Njihov brak često je bio pod povećalom javnosti, a razlike između američke superzvijezde i britanskog redatelja postale su očite.
Razvod je uslijedio 2008. godine, a Madonna je Ritchieju isplatila između 76 i 92 milijuna dolara, uključujući njihov dvorac u Engleskoj. Unatoč neuspjehu, Ritchie je kasnije izjavio da je razvod bio “najbolja stvar koja mu se dogodila”.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.