Nisu imali budžet, ali su imali ideju: Kako je mikrobrend iz Hrvatske uopće pobijedio na globalnoj sceni

Cannella je od početka nastajala kao mikrobrend, ne kao posljedica strateške odluke u klasičnom korporativnom smislu, već kao rezultat realnih ograničenja i istodobno jasne poduzetničke ambicije. Bez velike korporativne infrastrukture, Šarić i njegov tim oslanjali su se na ideju, entuzijazam i želju da razviju proizvod koji ima jasno definiranu osobnost. U tom kontekstu mikrobrend nije promatran kao slabost, već kao operativna i strateška prednost: fleksibilnost u odlučivanju, mogućnost brže prilagodbe tržištu te izravniji odnos prema potrošaču.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Korana Gvozdic (@koranagvozdic)

Razvoj proizvoda trajao je gotovo tri godine prije izlaska na tržište, što ukazuje na izrazito kontroliran pristup ulasku u komercijalnu fazu. Tijekom tog razdoblja fokus nije bio samo na formulaciji proizvoda, nego i na percepciji korisnika, ponovljenoj kupnji te situacijama konzumacije. Takav pristup ukazuje na razumijevanje da tržišni uspjeh ne proizlazi isključivo iz početnog dojma, već iz dugoročne konzistentnosti iskustva.

Ključni trenutak u razvoju brenda dogodio se kada je Cannella na London Spirits Competitionu osvojila srebrnu medalju 2025. godine, a zatim godinu dana kasnije zlatnu medalju. Ovaj prijelaz nije rezultat jednog radikalnog poslovnog poteza, već akumulacije niza manjih operativnih i strateških poboljšanja. Poseban naglasak stavljen je na dosljednost u kvaliteti, način prezentacije proizvoda, optimizaciju pakiranja te jasnije definiranje ukupne percepcije vrijednosti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Korana Gvozdic (@koranagvozdic)

London Spirits Competition kao platforma ima specifičnu evaluacijsku strukturu, jer ne vrednuje isključivo organoleptičke karakteristike, već i omjer vrijednosti i cijene te vizualni identitet proizvoda. Time se proizvod ne promatra izolirano, nego kao tržišni entitet koji mora funkcionirati u realnim prodajnim uvjetima. Upravo ta multidimenzionalna evaluacija bila je važna za Šarićev tim jer je potvrdila da proizvod ima koherentan identitet i izvan lokalnog konteksta.

Jedan od ključnih aspekata razvoja bio je i odnos prema pakiranju, koje u ovom slučaju ima stratešku, a ne samo funkcionalnu ulogu. U kategoriji u kojoj se proizvodi često donose kao poklon ili su dio društvenih konteksta konzumacije, vizualni identitet postaje prvi kontakt s proizvodom. Dizajn mora komunicirati karakter brenda prije samog iskustva korištenja, što znači da ambalaža ima ulogu medija, a ne samo zaštitnog sloja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Korana Gvozdic (@koranagvozdic)

S poslovne strane, jedan od najvažnijih izazova nakon međunarodnog priznanja bio je upravljanje skaliranjem proizvodnje. Rast potražnje u takvim slučajevima može dovesti do pritiska na proizvodne kapacitete, ali i do rizika gubitka konzistentnosti. U mikrobrendovima upravo je konzistentnost ključni element povjerenja potrošača. Svako odstupanje u kvaliteti može imati disproporcionalno negativan učinak na percepciju brenda.

Dodatni operativni izazov odnosi se na distribuciju. Proizvodnja sama po sebi ne osigurava tržišni uspjeh ako ne postoji jasno definirana distribucijska strategija. U tom kontekstu važno je ne samo povećati volumen, već i razumjeti gdje proizvod ulazi, u kojem se okruženju predstavlja te kako se pozicionira u odnosu na konkurenciju. Distribucija postaje strateški alat, a ne logistička posljedica rasta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KRIE (@kriedesign)

Međunarodno priznanje, poput zlatne medalje, ima značajan utjecaj na pregovaračku poziciju prema distributerima i partnerima, ali ne kao samostalan faktor odlučivanja. Ono prvenstveno djeluje kao signal kredibiliteta, smanjujući početnu razinu skepticizma prema malim brendovima iz manje zastupljenih tržišta. Međutim, dugoročna suradnja i dalje ovisi o operativnim parametrima poput stabilnosti opskrbe, tržišne jasnoće i konzistentne komunikacije.

Važan segment Šarićeva pristupa odnosi se na balansiranje između autentičnosti i međunarodnih standarda. Dok autentičnost predstavlja temelj diferencijacije, međunarodno tržište zahtijeva profesionalizaciju procesa, standardizaciju kvalitete i jasno definiranu tržišnu komunikaciju. Izazov je u očuvanju identiteta bez gubitka operativne discipline.

U širem kontekstu, Cannella pokazuje kako mikrobrendovi iz manjih tržišta mogu postići relevantnost u globalnoj industriji ako se fokusiraju na jasno definiranu strategiju, konzistentnu kvalitetu i razumijevanje tržišnih mehanizama. Pri tome storytelling ima važnu, ali ograničenu ulogu – on ne može nadomjestiti proizvodnu i operativnu kvalitetu, ali može pomoći u kontekstualizaciji proizvoda i njegovom lakšem razumijevanju na tržištu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Šarićev pristup također ukazuje na promjenu paradigme u razvoju novih brendova, gdje se uspjeh ne mjeri isključivo brzinom rasta, već sposobnošću održavanja kvalitete tijekom širenja. Dugoročni kredibilitet gradi se kroz dosljednost, a ne kroz jednokratna priznanja.

Cannella predstavlja primjer mikrobrenda koji se razvija kroz kontrolirani rast, strateško testiranje tržišta i postupno pozicioniranje u međunarodnom kontekstu. Uloga Ivana Šarića u tom procesu očituje se u dosljednom inzistiranju na ravnoteži između kreativnog koncepta i tržišne realnosti, pri čemu se poduzetnički uspjeh definira kao dugoročna održivost, a ne trenutna vidljivost.

Kada vam dan napokon uspori, što vam danas najviše pomaže da se vratite sebi?

Najviše mi pomažu obične stvari. To možda zvuči banalno, ali mislim da mi baš to danas najviše treba. Nakon dana u kojem ima puno odluka, razgovora, poruka, nastupa ili nekog pritiska, najviše me vrati nešto konkretno i jednostavno.

Volim raditi stvari rukama. Nešto popravljati, slagati, spajati po kući, sređivati garažu ili se baviti nekim tehničkim sitnicama. Nekome to možda ne izgleda kao odmor, ali meni stvarno pomaže. Valjda zato što rezultat vidiš odmah. U poslu često radiš nešto mjesecima i ne znaš kada će se sve spojiti, a kad nešto popraviš ili složiš, odmah imaš osjećaj da je barem jedna stvar završena.

Sve više mi odgovara i mir. Ne nužno tišina, nego osjećaj da ne moram nikome ništa objašnjavati, dokazivati ili biti u nekoj ulozi. Samo biti doma, sa svojim ljudima, bez velikog plana. To me najviše puni.

Ljudi vas često povezuju s humorom. Ima li humor jednaku ulogu i u vašem privatnom životu?

Ima, ali nije uvijek isti humor. Na sceni je humor posao, ritam, konstrukcija, reakcija publike. Privatno je humor puno spontaniji i nježniji. Nije mi cilj stalno biti duhovit niti mislim da bih to mogao. To bi bilo naporno i meni i ljudima oko mene.

Ali humor mi je važan kao način gledanja na život. Mislim da puno situacija postane lakše kada ih uspiješ pogledati s malo odmaka. Ne mislim da se svemu treba smijati, ali mislim da humor često pomogne da ne napraviš tragediju od stvari koje to nisu.

Kod kuće mi je najdraži onaj mali, svakodnevni humor. Rečenice koje nastanu slučajno, interne fore, trenutak u kojem se svi nasmijemo nečemu što izvana možda uopće nije smiješno. To je možda i najljepši oblik humora, jer nije za publiku, nego za ljude koji se dobro poznaju.

Jeste li s godinama postali pažljiviji prema tome s kim provodite vrijeme?

Jesam, jako. Mislim da s godinama sve više shvatiš da ti energija nije neograničena. Prije možda lakše pristaješ na odnose, druženja ili situacije koje ti zapravo ne odgovaraju, samo zato što misliš da tako treba ili da bi bilo nepristojno drugačije.

Danas puno više cijenim ljude nakon kojih se osjećam bolje, a ne teže. Ljude s kojima možeš normalno razgovarati, nasmijati se, biti opušten i ne glumiti ništa. Ne trebaju mi odnosi koji stalno traže dramu, dokazivanje ili objašnjavanje.

To ne znači da bježim od ozbiljnih razgovora. Baš suprotno. Volim duboke razgovore, ali ne volim emocionalni kaos koji se stalno ponavlja bez želje da se išta promijeni. Mislim da danas puno bolje biram gdje dajem svoje vrijeme i pažnju.

Postoji li neka navika iz djetinjstva koju ste zadržali i danas?

Mislim da sam zadržao znatiželju. Kao dijete sam volio rastavljati stvari, gledati kako nešto funkcionira, pitati zašto je nešto baš tako. Danas je to samo dobilo druge oblike.

I dalje me privlače stvari koje ne razumijem odmah. Volim ući u neku temu, istražiti je, vidjeti kako sustav funkcionira. Nekad je to tehnologija, nekad neki novi poslovni model, nekad potpuno praktična stvar po kući.

To je možda jedna od osobina koje su mi najviše pomogle. Znatiželja te tjera da ne ostaneš samo u onome što već znaš. A meni bi bilo dosta dosadno da cijeli život radim samo jednu stvar na jedan isti način.

Što vam danas znači dobar dan?

Dobar dan mi danas ne mora biti spektakularan. Prije sam možda više povezivao dobar dan s nekim velikim događajem, uspjehom, nastupom ili nečim što se vidi izvana. Danas mi je dobar dan puno jednostavniji.

Dobar dan je kad uspijem napraviti ono što sam trebao, ali ne izgubim cijelog sebe u tome. Kad imam osjećaj da sam bio koristan, ali i prisutan. Kad se stignem nasmijati s obitelji, popričati normalno, pojesti nešto u miru ili navečer imati osjećaj da nisam cijeli dan samo jurio.

Naravno, takvi dani ne dođu uvijek. Ali sve više shvaćam da dobar život nije samo niz velikih trenutaka. Puno više je u tome koliko običnih dana uspiješ učiniti normalnima, mirnima i svojim.

Kako je nastala odluka da se Cannella pozicionira kao mikrobrend u iznimno konkurentnoj međunarodnoj kategoriji spirits proizvoda?

Mislim da to nije bila odluka donesena u jednoj rečenici ili na jednom sastanku. Cannella je od početka nastajala kao mikrobrend jer je tako prirodno krenula. Nismo iza sebe imali veliku korporaciju, ogromne budžete, kao ni postojeću distribucijsku mrežu. Imali smo ideju, puno entuzijazma i želju da napravimo proizvod koji ima karakter.

S vremenom smo shvatili da to nije slabost, nego prednost. Mikrobrend može biti iskreniji, fleksibilniji i osobniji. Može imati priču koju ljudi osjete. U kategoriji u kojoj postoji jako puno velikih i etabliranih igrača, nema smisla pokušavati glumiti veliku kompaniju. Puno je pametnije jasno znati tko si.

Cannella je mali hrvatski brend, ali od početka smo željeli da proizvod bude dovoljno kvalitetan i prepoznatljiv da pronađe svoje mjesto i na međunarodnom tržištu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Korana Gvozdic (@koranagvozdic)

Koji su ključni strateški koraci doveli do toga da brend u samo godinu dana prijeđe s 2025. Silver medalje na 2026. Gold medalju?

Silver medalja 2025. bila nam je velika potvrda da smo na dobrom putu, ali nakon toga nismo zaključili da je posao gotov. Naprotiv, to nam je bio signal da proizvod ima potencijal, ali i da moramo još ozbiljnije gledati sve elemente brenda.

Mislim da je ključ bio u kontinuitetu. Nismo povlačili velike, dramatične poteze, nego smo dosljedno radili na detaljima. Od načina na koji se proizvod prezentira i doživljava, do situacija u kojima ga ljudi konzumiraju, funkcionalnosti boce i percepcije vrijednosti. Na kraju se sve svodi na to koliko ti elementi zajedno čine zaokružen i smislen proizvod.

U ovakvoj kategoriji razliku često ne radi jedna velika odluka, nego puno malih odluka koje se akumuliraju. Silver nam je dao sigurnost, a Gold je pokazao da taj put ima smisla.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Korana Gvozdic (@koranagvozdic)

Što vam je povratna informacija s London Spirits Competitiona otkrila o percepciji brenda na globalnoj razini?

Najvažnije nam je bilo vidjeti da Cannella nije proizvod koji funkcionira samo lokalno ili zato što ljudi poznaju nas, našu priču ili kontekst iz kojeg dolazimo. Kada proizvod izađe pred međunarodni panel, tada ga se gleda puno hladnije i objektivnije.

London Spirits Competition je zanimljiv upravo zato što ne ocjenjuje samo okus, nego i kvalitetu, value for money i pakiranje. To znači da se proizvod promatra kao cjelina. Za nas je to bila potvrda da Cannella ima razumljiv identitet i izvan Hrvatske.

To nam je jako važno jer pokazuje da kombinacija jabuke i cimeta, vizualni identitet i cijela priča brenda nisu nešto što funkcionira samo u našem lokalnom okruženju, nego može biti relevantno i šire.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koliko je za razvoj proizvoda bilo važno razumijevanje kriterija natjecanja koji vrednuje kvalitetu, value for money i pakiranje u različitim omjerima?

Bilo je važno, ali ne mogu reći da smo proizvod razvijali samo zato da bismo zadovoljili kriterije natjecanja. Cannella je nastala puno prije same prijave i razvijali smo je s idejom da mora imati smisla na tržištu, a ne samo na papiru.

S obzirom na to da se ocjenjuju kvaliteta, value for money i pakiranje, potvrđuje se ono što smo od početka smatrali ključnim, a to je da dobar proizvod nije samo ono što je u boci. Okus je tek dio pri

e, važni su i osjećaj vrijednosti, dizajn, pozicioniranje te ukupni doživljaj koji proizvod ostavlja.

U tom smislu kriteriji London Spirits Competitiona su nam bili zanimljivi jer se podudaraju s realnim tržištem. Kupac ne kupuje samo okus. Kupuje cijelo iskustvo.

Na koji način ste interno mjerili spremnost Cannelle za izlazak pred međunarodni panel industrijskih stručnjaka?

Prije nego što je Cannella uopće izašla na tržište, gotovo tri godine smo testirali proizvod. To je bio naš prvi i najvažniji interni test. Nismo htjeli izaći van dok nismo imali osjećaj da je receptura stvarno spremna.

Testirali smo reakcije ljudi, kako doživljavaju okus, koliko im proizvod pamtljiv, biraju li ga ponovno, kako ga naručuju i u kojim ga situacijama piju. Jedno je kada se proizvod nekome svidi na prvo kušanje, a nešto sasvim drugo kada vidiš da mu se ljudi zaista vraćaju.

Za međunarodni panel nam je bilo važno da proizvod ne ovisi samo o lokalnoj emociji. Htjeli smo biti sigurni da Cannella ima jasan okus, dobar balans, prepoznatljivu bocu i dovoljno snažan identitet da ju može razumjeti netko tko o nama ne zna ništa.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koliko je proces evaluacije od strane master blendera i retail buyer stručnjaka utjecao na vaše buduće planiranje razvoja brenda?

Razlika je velika kada te ocjenjuju potrošači i kada te ocjenjuju profesionalci koji sve uzimaju u obzir, od proizvoda i pozicioniranja na polici, do barova, distribucije i tržišnog potencijala.

Master blenderi gledaju kvalitetu i balans proizvoda, a retail buyeri i ljudi iz industrije gledaju i širu sliku: može li se proizvod prodati, ima li jasan identitet, je li cijena opravdana, izgleda li dobro na polici, može li se uklopiti u bar ili retail okruženje.

To nam je važno za budućnost jer potvrđuje da Cannellu ne smijemo promatrati samo emotivno, kao naš proizvod, nego i strateški, kao brend koji mora funkcionirati u stvarnim tržišnim uvjetima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koji segment proizvoda se pokazao najkritičnijim u procesu pripreme za natjecanje: receptura, pozicioniranje ili vizualni identitet?

Iskreno, teško mi je izdvojiti samo jedan segment jer mislim da je najveća vrijednost Cannelle upravo u tome što se ti elementi nadopunjuju.

Receptura je temelj. Ako proizvod nije dobar, sve ostalo dugoročno nema smisla, ali u spirits kategoriji vizualni identitet i pozicioniranje imaju ogromnu ulogu. Boca je često prvi kontakt kupca s proizvodom. Prije nego što ga netko proba, mora ga primijetiti i mora mu biti jasno kakav osjećaj proizvod nosi.

Kod Cannelle smo jako puno vremena uložili u bocu i etiketu. Htjeli smo da proizvod izgleda prepoznatljivo i da se ne izgubi na polici. Mislim da je najkritičnije bilo spojiti sve to u jednu cjelinu: okus, izgled, priču i situaciju u kojoj se proizvod prirodno pije.

Kako se mali mikrobrend iz Hrvatske može učinkovito diferencirati u prostoru gdje sudjeluju globalno etablirani proizvođači?

Prvo mora prihvatiti da ne može igrati istu igru kao veliki proizvođači. Veliki imaju budžete, distribuciju, timove i tržišnu snagu. Mali brend mora imati nešto drugo: autentičnost, karakter i jasnu razliku.

Mi nismo htjeli napraviti generičan liker. Kombinacija jabuke i cimeta ima emociju, toplinu, zimu, advent, druženje, ali smo je htjeli prezentirati na suvremen način. To nije proizvod koji pokušava biti za sve i svaku situaciju, nego proizvod koji ima svoj identitet.

Mislim da se mali brend diferencira onda kada ljudi mogu brzo razumjeti što je, ali ga ne mogu lako zamijeniti s nečim drugim. To je jako teško postići, ali ako uspiješ, onda i mala veličina brenda može postati prednost.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koji su najveći operativni izazovi u skaliranju proizvodnje nakon što dođe međunarodno priznanje poput Gold medalje?

Najveći izazov je ne izgubiti kontrolu. Nakon ovakvog priznanja prirodno je da raste interes, ali ne smiješ zbog toga početi donositi panične odluke.

Kod proizvodnje je ključno zadržati konzistentnost kvalitete. Ako se poveća potražnja, ne smije se dogoditi da proizvod više nije isti. To je posebno važno kod mikrobrenda, jer ljudi jako brzo osjete ako se izgubi ono zbog čega su ga zavoljeli.

Drugi izazov je distribucija. Nije dovoljno samo proizvesti više boca. Moraš znati gdje one idu, tko ih prodaje, kako se predstavljaju i hoće li brend u tom okruženju biti dobro shvaćen. Rast je dobar samo ako ga možeš pratiti kvalitetom, logistikom i komunikacijom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

U kojoj mjeri nagrade poput ove utječu na pregovore s distributerima i potencijalnim partnerima?

Utječu, ali ne na način da medalja sama odradi posao. Ona prije svega otvara vrata i daje kredibilitet. Kada dolaziš distributeru ili partneru kao mali brend iz Hrvatske, uvijek postoji pitanje koliko je proizvod relevantan izvan lokalnog tržišta.

Gold medalja na ovakvom natjecanju tu početnu sumnju značajno smanjuje. Pokazuje da proizvod nije samo nama drag, nego da ga je prepoznao i međunarodni industrijski panel.

Nakon toga i dalje moraš imati dobar proizvod, jasnu cijenu, stabilnu opskrbu, priču, materijale i razumijevanje tržišta. Medalja je odličan argument, ali nije zamjena za posao koji tek dolazi.

Kako balansirate između autentičnosti brenda i očekivanja međunarodnog tržišta koje ima vrlo definirane standarde?

Najveći izazov je zadržati ono zbog čega je brend uopće prepoznat. Cannella ne smije izgubiti svoju toplinu, priču i autentični karakter, čak ni kada počne rasti i izlaziti na međunarodno tržište.

S druge strane, međunarodno tržište traži standarde. Moraš biti profesionalan, konzistentan, jasan u komunikaciji, imati stabilnu kvalitetu i znati kako se proizvod pozicionira. Autentičnost ne smije biti izgovor za neprofesionalnost.

Mi pokušavamo balansirati tako da srž brenda ostane ista, ali da izvedba bude sve ozbiljnija. Dakle, emocija ostaje, ali procesi moraju rasti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Korana Gvozdic (@koranagvozdic)

Koliko je u vašem slučaju pakiranje imalo stratešku, a koliko funkcionalnu ulogu u ukupnoj ocjeni?

Pakiranje je kod nas imalo vrlo stratešku ulogu. Naravno, boca mora biti funkcionalna, mora štititi proizvod i mora biti praktična za distribuciju, barove i krajnje kupce. Za Cannellu boca nikada nije bila samo ambalaža.

Željeli smo da boca prenese karakter proizvoda. Da izgleda kao nešto što želiš staviti na stol, pokloniti ili zadržati i nakon što je prazna. Jedan od najljepših komplimenata nam je što ljudi često ne bacaju prazne boce, nego od njih rade svijeće, vaze ili dekoracije.

To pokazuje da pakiranje ima vrijednost i nakon same konzumacije. U kategoriji spirits proizvoda to je jako važno jer boca često nosi prvi dojam o kvaliteti.

Kako izgleda proces pripreme jednog proizvoda za ocjenjivanje na natjecanju koje uključuje više industrijskih kriterija, a ne samo organoleptiku?

Prvo moraš biti siguran u sam proizvod. Okus, miris, tekstura, balans i završetak moraju imati smisla, ali kod natjecanja koje gleda više kriterija to nije dovoljno.

Moraš gledati cijeli proizvod kao da si kupac, distributer, bartender i retail buyer u isto vrijeme. Kako boca izgleda na polici? Je li cijena logična? Je li proizvod razumljiv? Ima li dovoljno jasnu namjenu? Može li ga netko zamisliti u baru, kao poklon ili u određenoj sezoni?

Kod Cannelle smo puno pažnje dali tome da proizvod ne bude samo tehnički dobar, nego da bude zaokružen. To znači da receptura, cijena, dizajn i priča moraju govoriti istim jezikom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koji su ključni indikatori uspjeha koje ste interno pratili prije nego što ste dobili potvrdu u obliku međunarodne nagrade?

Pratili smo reakcije ljudi. To zvuči jednostavno, ali za novi proizvod to je najvažnije. Zanima te vraćaju li se ljudi proizvodu nakon prvog kušanja, naručuju li ga ponovno, preporučuju li ga drugima i pamte li ga.

Važno nam je bilo i kako ga prihvaćaju ugostitelji. Ako proizvod ima smisla samo nama, to nije dovoljno. Mora funkcionirati u stvarnom okruženju, u baru, restoranu, na adventu, u trgovini ili kao poklon.

Gledali smo i koliko se jasno proizvod pozicionira. Cannella ima tu prednost da ljudi vrlo brzo shvate okus i emociju proizvoda. Jabuka i cimet su poznati, ali u ovoj formi dovoljno drugačiji da budu pamtljivi.

Kako se iskustvo iz 2025. godine, kada je osvojena Silver medalja, reflektiralo na odluke koje su donesene u idućem ciklusu?

Silver medalja nam je dala sigurnost, ali i odgovornost. Kada prvi put dobiješ takvu potvrdu, možeš reći da ovo očito ima smisla. Nakon toga dolazi drugo pitanje: što sada?

Mi smo to shvatili kao signal da ne smijemo stati. Nastavili smo promišljati svaki dio proizvoda i brenda. Nismo željeli brzati ni raditi promjene samo zato da se nešto mijenja. Više smo gledali kako dodatno učvrstiti ono što već funkcionira.

Gold medalja 2026. nam je zato važna jer pokazuje da Silver nije bio slučajnost, nego dio kontinuiteta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koliko su povratne informacije industrijskih stručnjaka utjecale na eventualne prilagodbe proizvoda?

Utjecale su više na način razmišljanja nego na neku konkretnu promjenu. Kada dobiješ potvrdu od ljudi iz industrije, počneš ozbiljnije gledati proizvod ne samo kao nešto što se sviđa kupcima, nego kao brend koji mora funkcionirati u različitim tržišnim sustavima.

Kod nas se razvoj ne događa impulzivno. Ne želimo mijenjati proizvod samo zato što smo dobili komentar ili zato što se pojavio novi trend. S druge strane, svaka povratna informacija ipak pomaže da bolje razumijemo kako proizvod djeluje nekome izvana.

Trenutno radimo i na novoj recepturi, ali jako pažljivo. Ako nešto mijenjamo, to mora imati stvaran razlog i mora proizvod dovesti na višu razinu.

Na koji način ovakvo priznanje mijenja percepciju hrvatskih mikrobrendova u globalnoj industriji spirits kategorije?

Mislim da pokazuje da hrvatski mikrobrendovi mogu biti ozbiljni i izvan lokalnog konteksta. Često male zemlje i mali brendovi moraju uložiti puno više truda da bi ih se uopće shvatilo ozbiljno.

Ovakva nagrada ne znači da je odjednom sve riješeno, ali pomaže promijeniti početnu percepciju. Pokazuje da iz Hrvatske može doći proizvod koji ima kvalitetu, dizajn, priču i tržišni potencijal.

To je važno ne samo za Cannellu, nego i šire. Mislim da imamo puno proizvoda i ideja koje mogu biti relevantne i izvan Hrvatske, ali traže ozbiljan pristup, vrijeme i upornost.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koju ulogu ima storytelling u izgradnji tržišne relevantnosti jednog novog brenda na međunarodnoj sceni?

Storytelling je jako važan, ali samo ako je stvaran. Danas svi govore o storytellingu, ali često se to pretvori u pokušaj da se proizvod zapakira ljepše nego što jest.

Kod Cannelle priča postoji stvarno. Tri godine razvoja prije izlaska na tržište, testiranja, mikrobrend iz Hrvatske, okus koji nije generičan, Silver pa Gold na London Spirits Competitionu. To nije priča koju smo naknadno izmislili za marketing.

Dobar storytelling ne može spasiti loš proizvod, ali može pomoći dobrom proizvodu da ga ljudi bolje razumiju. On daje kontekst, emociju i razlog zašto bi nekome bilo stalo.

Kako osiguravate konzistentnost kvalitete u kontekstu brzog rasta interesa nakon osvajanja nagrade?

Prvo tako da ne donosimo odluke iz panike. Kada poraste interes, prirodno je da želiš iskoristiti trenutak, ali kod proizvoda poput Cannelle kvaliteta mora ostati primarna.

To znači kontrolirati proizvodnju, ne mijenjati stvari bez razloga i paziti da svaka nova količina bude jednaka onome zbog čega su ljudi proizvod zavoljeli.

Kod mikrobrenda je povjerenje jako važno. Ako ljudi jednom osjete da proizvod više nije isti, teško je to vratiti. Zato rast mora biti kontroliran. Radije ćemo rasti sporije i kvalitetnije nego brzo i površno.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koliko je važan timing ulaska na tržište u odnosu na samu kvalitetu proizvoda u ovakvim natjecanjima?

Kvaliteta je temelj, ali timing nije nevažan. Možeš imati dobar proizvod, ali ako tržište nije spremno ili ako ga predstaviš u krivom trenutku, rezultat može biti slabiji nego što proizvod zaslužuje.

Kod Cannelle je timing zanimljiv jer proizvod prirodno ima snažnu vezu sa zimom, adventom, toplinom i druženjima. To ne znači da se pije samo tada, ali taj sezonski kontekst pomaže ljudima da ga brzo razumiju.

Za natjecanja je ipak najvažnije da proizvod bude zreo. Ne treba žuriti samo zato da bi se pojavili negdje. Mi smo prije izlaska na tržište gotovo tri godine razvijali proizvod. Mislim da nam je upravo to strpljenje pomoglo.

Kako se definira “value for money” u kontekstu proizvoda koji dolaze iz mikroprodukcije?

Kod mikroprodukcije value for money ne znači nužno da proizvod mora biti najjeftiniji, nego da kupac ima osjećaj da ono što dobiva u potpunosti opravdava cijenu.

Tu ulazi kvaliteta proizvoda, boca, dizajn, priča, doživljaj, način konzumacije i osjećaj da kupuje nešto posebno. Mikrobrend ne može uvijek konkurirati cijenom velikim proizvođačima, ali može konkurirati vrijednošću.

Ako kupac osjeti da proizvod ima pažnju, karakter i kvalitetu, onda cijena ima smisla. Mislim da je to kod Cannelle važno: ljudi ne kupuju samo liker, nego cijelo iskustvo proizvoda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ivan Saric (@ivansaric)

Koji su ključni faktori koji su doprinijeli da međunarodni panel prepozna brend kao tržišno relevantan?

Mislim da je presudno bilo to što je Cannella zaokružen proizvod. Ima jasan okus, jasnu emociju, prepoznatljivu bocu i razumljivo pozicioniranje.

Kombinacija jabuke i cimeta je dovoljno poznata da je ljudi odmah mogu zamisliti, ali u formi likera dovoljno drugačija da bude pamtljiva. To je dobra kombinacija, nije potpuno nepoznato, ali nije ni generički.

Uz to, vizualni identitet ima važnu ulogu. Proizvod mora izgledati kao nešto što može stajati u baru, trgovini ili na stolu. Mislim da je panel prepoznao da Cannella nije samo ideja, nego proizvod koji ima stvaran tržišni potencijal.

PROČITAJTE: Korana Gvozdić i Ivan Šarić obiteljskim fotografijama proslavili sinov peti rođendan –  ‘Moje malo svjetlo’

Na koji način planirate dugoročno održati kredibilitet koji dolazi s ovakvim međunarodnim priznanjem?

Najvažnije je ne ponašati se kao da je medalja završetak priče. Ona je potvrda, ali i obaveza. Nakon takvog priznanja moraš biti još ozbiljniji, jer sada ljudi imaju veća očekivanja.

Kredibilitet se održava kvalitetom, konzistentnošću i pametnim rastom. Ne smijemo obećavati više nego što možemo isporučiti i ne smijemo širiti brend na način koji bi ga razvodnio.

Dugoročno želimo da Cannella ostane prepoznatljiva, autentična i kvalitetna. Medalja pomaže, ali pravi kredibilitet se gradi svaki put kada netko otvori bocu i kaže: ovo ima smisla.

Koliko je važna interakcija između dizajna proizvoda i percepcije kvalitete kod industrijskih kupaca?

Jako je važna. Industrijski kupci možda gledaju racionalnije od krajnjih kupaca, ali i oni jako dobro znaju koliko dizajn utječe na percepciju proizvoda.

Ako boca izgleda dobro, ako je jasna, ako ima karakter i ako se izdvaja na polici, to odmah mijenja početni dojam. Naravno, dizajn ne smije biti samo lijepa fasada. Mora pratiti kvalitetu proizvoda.

Kod Cannelle smo htjeli da dizajn prenosi ono što je proizvod: topao, prepoznatljiv, drugačiji, ali dovoljno premium da se može ozbiljno pozicionirati. Mislim da je ta interakcija između izgleda i okusa jedan od razloga zašto proizvod dobro funkcionira.

Kako izgleda proces donošenja odluka kada se razvija proizvod koji mora zadovoljiti i lokalno i globalno tržište?

To je stalno balansiranje. Lokalno tržište ti daje prve stvarne reakcije. Tu vidiš kako ljudi piju proizvod, što im je jasno, što im nije jasno, kako ga doživljavaju i vraćaju li mu se.

Globalno tržište traži da se zapitaš je li proizvod razumljiv i nekome tko nema taj lokalni kontekst. Hoće li netko u Njemačkoj, Sloveniji ili Londonu razumjeti što Cannella jest i zašto bi ga zanimala?

Kod donošenja odluka pokušavamo ne izgubiti ono autentično, ali istovremeno raditi proizvod dovoljno jasno i profesionalno da može funkcionirati šire. To znači da neke stvari moraju ostati naše, a neke moraju biti standardizirane.

Koje ste interne procese morali unaprijediti kako biste mogli konkurirati na natjecanju ove razine?

Morali smo puno ozbiljnije gledati proizvod kao cjelinu. U početku si najviše fokusiran na okus, proizvodnju i osnovne operativne stvari. S vremenom shvatiš da svaki detalj utječe na percepciju.

To uključuje kontrolu kvalitete, konzistentnost proizvodnje, jasniju komunikaciju brenda, bolju pripremu materijala i preciznije razumijevanje tržišta. Nije dovoljno imati dobar proizvod ako ga ne znaš jasno predstaviti.

Natjecanje ove razine traži da budeš profesionalan u svim segmentima. Možda si mikrobrend, ali ne možeš razmišljati amaterski.

Na koji način ovakva nagrada utječe na strateško planiranje širenja brenda izvan domaćeg tržišta?

Utječe tako da daje više sigurnosti i više kredibiliteta u razgovorima. Lakše je planirati širenje kada imaš potvrdu da proizvod može biti prepoznat i izvan domaćeg tržišta.

Mi već imamo prisutnost na nekim inozemnim tržištima, posebno u Njemačkoj i Sloveniji, ali ne želimo rasti nepromišljeno. Nagrada nam pomaže da otvorimo neke razgovore, ali i dalje želimo birati partnere pažljivo.

Za nas širenje nije samo pitanje gdje možemo prodati više boca. Pitanje je gdje Cannella može biti dobro predstavljena i gdje brend može dugoročno rasti.

Koliko je važno razumjeti strukturu ocjenjivanja, kvalitetu, cijenu i dizajn, prije same prijave na natjecanje?

Vrlo je važno, jer onda znaš da proizvod neće biti gledan samo kroz jedan kriterij. Ako se ocjenjuje samo okus, onda je fokus uži, ali kada se gledaju kvaliteta, cijena i dizajn, tada se ocjenjuje tržišna stvarnost proizvoda.

To je nama bilo zanimljivo jer smo Cannellu od početka razvijali kao cjelinu. Nismo htjeli imati samo dobar liker u nekoj generičkoj boci. Htjeli smo da sve ima smisla zajedno.

Razumijevanje strukture ocjenjivanja pomaže ti da se pogledaš izvana. Ne pitaš se samo je li proizvod nama dobar, nego bi li ga netko drugi razumio, kupio, preporučio i stavio u svoj bar ili trgovinu.

Kako interpretirate činjenicu da je panel sastavljen od ljudi iz retaila, barske industrije i distribucije, a ne isključivo od degustatora?

To mi je jedan od najvažnijih elemenata tog natjecanja. Degustacija je naravno važna, ali proizvod ne živi samo u čaši. On živi na polici, u baru, u rukama distributera, u komunikaciji s kupcem i u konkretnoj situaciji konzumacije.

Kada te ocjenjuju ljudi iz retaila, barske industrije i distribucije, dobivaš puno realniji pogled na tržišni potencijal. Ti ljudi svakodnevno gledaju što može funkcionirati, što kupci razumiju i što ima smisla u prodajnom okruženju.

Zato nam Gold medalja ima dodatnu vrijednost. Ona ne govori samo da je netko rekao da je proizvod ukusan, nego da je proizvod prepoznat kao relevantan u stvarnom industrijskom kontekstu.

Što za vas kao tim predstavlja činjenica da je mali hrvatski mikrobrend u kratkom roku dobio priznanje na natjecanju gdje sudjeluju globalno etablirani proizvođači?

Predstavlja veliku potvrdu i jako dobar podsjetnik da veličina brenda nije uvijek presudna. Naravno, veliki igrači imaju ogromne prednosti, ali mali brend može imati brzinu, autentičnost, fokus i priču.

Za nas je ova medalja emotivna, ali i poslovna potvrda. Emotivna zato što znamo koliko je rada, testiranja, sumnji i odluka ušlo u Cannellu. Poslovna zato što nam daje dodatni kredibilitet u razgovorima s partnerima, distributerima i tržištem.

Najljepše je to što pokazuje da mali hrvatski proizvod, ako je dovoljno promišljen i kvalitetan, može stajati uz bok ozbiljnoj međunarodnoj konkurenciji. To nam puno znači, ali nas i obvezuje da dalje radimo još ozbiljnije.

Screenshot