Andro Anić jedan je od najpoznatijih hrvatskih influencera sa sadržajem koji njegovi pratitelji opisuju podjednako korisnim i zabavnim, a koji se ističe iz mase originalnim pristupom brojnim temama, izvrsnim smislom za humor i impresivnim glumačkim vještinama. Domaći influencer kojeg mnogi znaju pod nazivom njegovog TikTok profila Hey Andro, samo za HELLO! Croatia raspričao se o karijeri na društvenim mrežama, poslu na televiziji, stigmama koje se vežu uz influencere, parlamentarnim izborima i životu u Njemačkoj koja za njega ipak nije “obećana zemlja”.
Sve o simpatičnom influenceru i njegovim stavovima doznajte u velikom intervju u kojem je otkrio brojne zanimljivosti.
Andro Anić za HELLO! Croatia o svijetu influencera, porukama koje dobiva od pratitelja i bitnim odlukama
Bok, Andro! Jedno si od najprepoznatljivijih domaćih lica s društvenih mreža. Je li to bila karijera kojom si se namjeravao baviti ili je došla sasvim spontano?
Ideja za ovime stigla je iznimno spontano. Točno se sjećam trenutka kada je sve krenulo – prije nešto manje od godinu dana s prijateljicom sam sjedio nakon ručka u kuhinji. Bili smo poprilično umorni jer smo si napravili obilan obrok i počeli smo imati višak energije. Dobio sam ideju da se okušam u snimanju videa i u jednome danu snimio čak dva TikToka, potpuno slučajno. U roku od 24 sata, oba videozapisa ukupno su imala preko 1.5M pregleda. Gotovo godinu dana kasnije, mogu samo reći onu klasičnu „ostalo je povijest“.
Tko je Andro? Kakva je razlika između Andre kojeg možemo vidjeti na ekranima i onog u privatnom životu. Postoji li uopće razlika?
Zanimljivo, nema je. Mnogi kreatori će kazati da su na kameri otvoreniji, a privatno zatvoreniji. Ja nemam promjenjivu osobnost, jednak sam ispred, iza i pored kamere. Kada me mnogi vide uživo prvi komentar je da imam jednaku energiju. Nastojim prikazati sebe kao autentičnog kreatora, nemam potrebe za pretvaranjem ili mijenjanjem sebe zbog drugih, a vjerujem da svako povjerenje publike treba opravdati autentičnim pristupom. Jedina razlika koja je uočljiva je visina. Mnogi misle da sam niži.
Nit vodilja brojnih tvojih objava su humor i imitacija, a znamo i da godinama radiš na televiziji kao konzultant. Jesi li se ikad bavio glumom ili je sve to “u službi TikToka”?
Sve je s razlogom pa tako i gluma. Bio sam član Učilišta ZKM-a punih 12 godina, u istome Učilištu krenuo je velik broj najvećih hrvatskih glumaca. To je jedno zanimljivo razdoblje uz koje sam razvijao svoje dramsko stvaralaštvo kao hobi tijekom osnovnoškolskih i srednjoškolskih dana. Televizijski posao je ipak onaj “stalni” i on je prevladao u ljubavi prema glumi. Nekada je jedino malo teže prebaciti se i okinuti prekidač kad se mijenjam iz poslovnog u privatno. Ipak je rad na televiziji malo ozbiljniji od ovoga posla.
Kad bi morao izabrati baš jednu tvoju objavu na koju si najponosniji – koja bi to bila? A koja je naišla na najbolji odaziv tvojih pratitelja?
Izdvojio bih sigurno prošlogodišnji serijal tijekom ljeta jer po tome me mnogi pamte. Jako je zanimljivo da se i to s vremenom mijenja. Često mi ljudi govore da sam im ostao u sjećanju zbog nekog videa i svatko uvijek kaže drugačiji – to mi je jako drago jer pokazuje da sadržaj dolazi do raznolikih profila i publika, što mi je jako drago jer pokušavam doći do svih dobnih skupina. Uvijek su mi u sjećanju ostale kutije puzzli na kojima stoji 9-99, isto vrijedi i kod mene.
Bez puno razmišljanja – TikTok ili Instagram, što ti je draže?
Previše razmišljam – oboje.
Mnogo se govori o ciframa koje influenceri mjesečno mogu zaraditi. One često prelaze i nekoliko prosječnih hrvatskih plaća, zbog čega milenijalci negoduju, a pripadnici generacije Z posao influencera glorificiraju. Kakvo je tvoje mišljenje kad je ta tema u pitanju?
Smatram da je svaka zarada poslovna tajna, to je uglavnom uvjetovano u većini poslovnih odnosa. Ovo je posao kao i svaki drugi. Ne mislim da je ispravno uspoređivati prosječne plaće s poslom kreatora sadržaja. Prosječna plaća se odnosi na poslove s definiranim radnim vremenom, uvjetima rada koji su jasno propisani i ovisi o brojnim drugim faktorima. Posao kreatora sadržaja je nepredvidiv, radno vrijeme ne postoji, uvjeti rada su individualni, a bitan faktor je i eksponiranost. Mnogi zaboravljaju da je ovo nesiguran posao koji ne donosi stalna primanja. Ona mogu biti iznadprosječna, ali nikada kao u stalnome zaposlenju neće biti garantirana. I ja sam, prije nego sam postao kreator, mislio da to nije posao. Vremena se mijenjaju, a kreatori sadržaja postaju sve veći mjeritelj gledanosti u medijskom prostoru.
Studirao si novinarstvo – pomaže li ti to što si naučio tijekom školovanja prilikom smišljanja skečeva i objava?
Da, bio sam novinar nekoliko godina prije prelaska na „drugu stranu“ iza kamere. Nikada nisam prešao u odnose s javnošću kao brojni moji kolege jer me to nije zanimalo. Oduvijek sam novinarski poziv obavljao iznimno odgovorno i s velikim interesom. Bez obje karike taj posao ne funkcionira. Kada sam bio novinar u karijernom začetku krajem 2014. godine i išao na terene s mikrofonima nacionalnih televizija ispred Vlade, Sabora i drugih važnih terena – osjećao sam veliku odgovornost prema gledateljima.
Ispitivao sam uvijek izravna pitanja, borio se da se moja riječ čuje i inzistirao na odgovoru. Nažalost, brojni današnji novinari izigravaju taj institut i ne postavljaju promišljena i aktualna pitanja. Osjeća se kao da to čine iz potrebe, a ne iz zadovoljstva i poštenja prema novinarstvu kao stupu demokracije. Kada sam išao na terene, brojni su se čudili gdje sam za to skupio hrabrost, ali za mene je to bilo samo obavljanje mog posla. Brojni se i dan danas prisjećaju mojih dana kada me sretnu i pitaju kada ću se vratiti u redakciju.
Vidjeli smo te nedavno u timu digitalnih kreatora koji su posjetili EU institucije u Bruxellesu i Strasbourgu, odakle interes za EU teme?
Riječ je o organiziranom studijskom posjetu koji su organizirali Europski parlament i Europska komisija. Uredi za vezu često imaju brojne programe kojima se omogućava praćenje europskih tema i osobno smatram važnim da se više priča o odlukama koje se donose u Bruxellesu i Strasbourgu. Imam i karijerno iskustvo rada u europskim institucijama, bio sam Schuman stažist u Europskome parlamentu 2018. i 2019. godine. Svaki odlazak donese neko novo iskustvo, a volim stavljati kontekst europskih tema u svakodnevni sadržaj od kojeg moji pratitelji imaju koristi.
Koje su najveće prednosti EU-a za tvoju generaciju?
Mnogi će reći da je to samo roaming koji omogućava internet preko granice i Erasmus. Prednosti su puno, puno veće. Ako pogledamo mobilnost koju nam Europa omogućava, prije svega na tržištu rada i koje privilegije imamo u odnosu na države koje nisu članice EU-a poput Srbije i BiH, nekada se možemo zapitati zašto toliko prigovaramo i da nam na kraju i nije toliko loše. Važno je napomenuti da većina ljudi ne zna kako iskoristiti poticaje ili neka druga sredstva koja svima stoje na raspolaganju.
Uskoro, 9. lipnja, održat će se europski izbori. Što misliš koliko tvoja popularnost može pomoći u tome da mladi shvate da se EU teme tiču i njihove svakodnevice?
Vjerujem da mlade zanimaju EU-teme ako su one dovoljno atraktivno predstavljene. Primjer je jako zanimljiv. Početkom godine, dan nakon Nove godine objavio sam videozapis u kojem predstavljam novitete u 2024. godini sa zakonodavne strane. Iako je riječ o nekim „općim“ informacijama, mnogi za brojne činjenice nisu znali, jedna od tema bila je i promjena prelaska na USB-C punjače – videozapisi na obje mreže prešli su pola milijuna pregleda. Sve je moguće prezentirati, ali u sebi mora imati vrijednost koja je krajnjem primatelju (gledatelju) atraktivna i od koje može imati neku vrstu koristi i zadovoljstva.
Kakve te poruke najčešće dočekuju u DM-ovima? Koje su ti najdraže, a koje preskačeš? Odgovaraš li hejterima?
Od njih mogu napisati knjigu, snimiti film i tri sezone podcasta. Zahvalan sam na svakoj poruci i sve ih vidim, ali nažalost, na brojne ne stignem odgovoriti. Sadržaj neka ostane tajna između mene i njih.
Koji je tvoj ultimativni savjet za sve koji žele “pojačati svoju igru” na društvenim mrežama? Što pali u 2024. godini, a što ne?
Pravila u ovome svijetu ne postoje. Za mene su tri postulata najvažnija: kreativnost, autentičnost i vrijednost. Svaka od tih stavki ovisna je o drugoj, a ako imate sve tri, vjerujem da ćete se svidjeti algoritmu.
Upoznao si dugogodišnji život u Berlinu i osjetio kako je biti pripadnik dijaspore. Što ti iz Hrvatske najviše nedostaje u Njemačkoj, a što nimalo?
Nikada se nisam smatrao pripadnikom dijaspore. Smatram da svatko tko se želi karijerno izgraditi treba pokušati živjeti u inozemstvu. Europska unija pruža fleksibilnost i privilegiju rada u svim članicama koje imaju rijetko koje zemlje u svijetu. Preko noći je moguće otići raditi u drugu zemlju i ostvariti se na nekom radnom mjestu. Čak i ako se osobi to ne svidi, dobit će neprocjenjivo iskustvo s kojim se vraća u svoju domovinu. Ja sam se u inozemstvu profesionalno izgradio na razini koja u Hrvatskoj nije moguća i na tome sam iznimno zahvalan. Njemačku ne smatram obećanom zemljom i ne mislim to ni o jednoj državi Europe. Svaka zemlja ima svoje probleme, nedostatke i prednosti, neka ih ima više, neka manje. Bitno je donijeti odluku što je osobi važno u kojem će okruženju živjeti. Kada se sve stavi na papir i donese računica – vrlo je jednostavno odlučiti gdje osoba želi živjeti. Moje preseljenje bilo je sredinom 2019. godine nakon završetka stažiranja u Europskome parlamentu. Smatrao sam da je moj profesionalni put u Hrvatskoj završio i odlučio sam se dalje graditi u inozemstvu. Svoj hrvatski identitet u inozemstvu nikada nisam izgubio i ne smatram se pripadnikom dijaspore.
Za sve koji namjeravaju uskoro posjetiti Berlin – koji su tvoji go-to savjeti? Što posjetiti, što pojesti i gdje izaći?
Berlin je za mene europski New York. Ima iznimno živu energiju i to je ono što svi odmah primijete. Ludnica oko Eura kreće, mnogi će se morati naoružati strpljenjem. Savjeti su da sve rezerviraju i planiraju na vrijeme. Pojedine znamenitosti nije moguće spontano rezervirati uživo i potrebno je sve isplanirati unaprijed. Grad je prepun svih aktivnosti i nitko ne može reći da mu je dosadno. Većina znamenitosti je potpuno besplatna. Možda ćete uskoro dobiti savjete baš iz mojih videozapisa.
Znamo da se dobro snalaziš u kuhinji. Što najradije pripremaš kad imaš vremena, a što kad si u žurbi?
Zadnje vrijeme zaluđen sam fitness receptima food blogera. Fascinira me koliko postoji varijacija na temu svih mogućih recepata, pokušavam ih rekreirati na svoj način. Imam veliki problem kada mi se neki recept svidi – radim ga dok mi ne dosadi. Isto je i s glazbom, filmovima i drugim sadržajima.
Po horoskopu si jarac. Prate li te tipične karakteristike tog znaka kad su organizacija, posao i privatni život u pitanju ili si potpuna suprotnost klasičnom jarcu?
Da, često čujem onu “tipičan jarac”, to je očito moj broj jedan i uživam u tome.
Često si na putovanjima. Koja ti je najdraža destinacija koju si posjetio, a koja je na tvojoj “bucket listi”?
Najveća ljubav mi je i dalje SAD, prvi na listi je New York, ostalo je još mnogo gradova koje želim istražiti. Privlači me i Australija. Nažalost, postoji i ona “neželjena” bucket lista, nemam aspiracije za Azijom. Iz nekog razloga me taj kontinent nikako ne privlači.
Koji su tvoji planovi za ovu godinu? Imaš li neke neostvarene želje i planove?
Sve se zadnje vrijeme događa jako spontano. Posljednji je bio poziv EBU-a da kreiram sadržaj tijekom održavanja Eurovizije. Tko zna – možda već ovo ljeto svi prošlogodišnji videozapisi dobiju i ovogodišnje, novije inačice. Nekoliko iznenađenja je već u fazi planiranja, radujem se vidjeti hoće li se brzo i ostvariti!
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
