Ella Dvornik otvoreno o estetskim zahvatima: ‘Nikad nisam tajila ovakve stvari’
U videu koji je objavila Ella je detaljno prikazala cijeli proces – od samog zahvata, preko rezultata već dan nakon, pa sve do oporavka i izgleda nekoliko dana kasnije.
Ella Dvornik još je jednom pokazala da nema tabu tema kada je riječ o njezinom životu. Na društvenim mrežama iskreno je progovorila o estetskim zahvatima kojima se podvrgnula, a cijeli proces odlučila je podijeliti sa svojim pratiteljima.
Riječ je o zahvatima koji se odnose na područje čela i očiju. Endoskopski brow lift podiže obrve i zaglađuje čelo, dok blefaroplastika uključuje korekciju kapaka, odnosno uklanjanje viška kože i osvježavanje izgleda oko očiju.
U videu koji je objavila Ella je detaljno prikazala cijeli proces – od samog zahvata, preko rezultata već dan nakon, pa sve do oporavka i izgleda nekoliko dana kasnije.
”Nadam se da će ovo pomoći nekome tko već razmišlja o endoskopskom brow liftu ili bleferoplastici, a želi više informacija iz prve ruke. Nikad nisam tajila ovakve stvari, štoviše drago mi je da ako mogu svojim dobrim ili lošim iskustvom pomoći drugima da donesu bolju odluku. I ja sam na temelju tuđih donosila iste”, napisala je ispod videa.
”Ako netko ima neka pitanja, da nisam stavila u video, možete slobodno u komentarima. Oni koji su protiv estetskih zahvata mogu negodovati u komentarima, ali bezveze će se mrštit i stvarat si bore na ovako divnu sunčanu subotu”, dodala je.
Njezini pratitelji objavu su joj odmah zatrpali komentarima.
”Super je, ali meni si i prije bila super”, ”Svakim danom se sve više pomlađuješ”, ”Minimalna promjena i to na bolje. Super izgledaš”, ”I ja bi”, ”Joj Ella, mladosti, to ne treba raditi”, dio je komentara s Instagrama.
Blais se na crvenom tepihu fotografirao s Keanuom Reevesom, koji je ove godine bio jedan od počasnih gostiju festivala i primio nagradu Legend of Cinema.
U suvremenom ritmu života u kojem se granice između poslovnog i privatnog sve češće brišu, a dostupnost informacija i obveza neprestano raste, pojam stresa više nije iznimka nego gotovo svakodnevno stanje koje se suptilno, ali postojano upisuje u fiziologiju i izgled čovjeka. Iako se stres tradicionalno promatra kroz psihološku i emocionalnu prizmu, sve se jasnije pokazuje kako on ostavlja vrlo konkretne tragove na koži, osobito na muškoj koži koja je zbog svoje strukture, hormonalnih karakteristika i često nedosljednih rutina njege posebno osjetljiva na vanjske i unutarnje čimbenike. U tom kontekstu, muška kozmetika više se ne promatra samo kao alat estetike ili higijene, nego kao produžetak svakodnevne brige o mentalnoj stabilnosti, svojevrsni tihi sustav regulacije između unutarnjeg stanja i vanjske slike.
Briga o roditeljima u odrasloj dobi jedna je od onih životnih uloga koje se ne događaju naglo, nego se postupno uvlače u svakodnevicu, često neprimjetno, kroz sitne promjene u rutini, kroz telefonske pozive koji postaju češći, kroz liječničke nalaze koje treba objasniti, kroz organizaciju pregleda, lijekova i obveza koje su nekoć bile isključivo njihova briga. U tom procesu mijenja se ne samo dinamika odnosa između djece i roditelja, nego i način na koji osoba počinje promatrati vlastito tijelo, zdravlje i granice vlastite izdržljivosti. Ono što se isprva doživljava kao praktična pomoć, s vremenom postaje duboka unutarnja transformacija koja oblikuje svakodnevne navike, emocionalne reakcije i dugoročne životne odluke.
U svakodnevnom ritmu suvremenih gradova i manjih mjesta, gdje se život često mjeri brzinom, produktivnošću i vidljivim rezultatima, postoje slojevi stvarnosti koji ostaju gotovo neprimjetni, iako upravo oni čine temelj društvene povezanosti i otpornosti. Riječ je o malim, često neformalnim inicijativama u zajednici koje pokreću pojedinci bez potrebe za javnim priznanjem, bez velikih platformi i bez ambicije da njihovo ime postane dio šire društvene priče. Među njima se, sve češće i sve značajnije, nalaze muškarci koji na tih, sustavan i duboko odgovoran način preuzimaju ulogu pokretača promjena u vlastitom okruženju, gradeći mostove između ljudi, potreba i mogućnosti.