Internet kaže da su baš one san snova svakog Hrvata: Jesu li u pravu, što kažete?
Instagram profil a.kaj.sad predstavio je dame koje su san snova svakog Hrvata!
12 studenoga 2024
Dubravko Merlić, dugogodišnji televizijski autor i producent, svoju je strast prema medijima otkrio još kao dječak, prateći ključne povijesne događaje na malim ekranima. Kroz desetljeća rada stvorio je niz prepoznatljivih televizijskih projekata, uvijek pomičući granice sadržaja i forme. U razgovoru otkrivamo njegovu kreativnu viziju i najnovije izazove, uključujući dokumentarni serijal Plovopis.
Dubravko Merlić, renomirani televizijski autor i producent, tijekom svoje bogate karijere ostavio je neizbrisiv trag na hrvatskoj medijskoj sceni. Svoju fascinaciju televizijom prepoznao je još kao dječak, kada je gledao prijenose povijesnih događaja poput slijetanja prvog čovjeka na Mjesec 1969. godine i osvajanja Svjetskog prvenstva u košarci 1970. godine. Iako tada nije mogao pretpostaviti da će ga put voditi prema novinarstvu i televiziji, ti su trenuci oblikovali njegov profesionalni put, koji je započeo krajem osamdesetih na Radio Zagrebu, a kasnije se nastavio na Hrvatskoj radioteleviziji.
Merlić je poznat po autorskom pristupu projektima koji su obilježili domaći medijski prostor, poput popularne emisije “Slikom na sliku”. Njegova posvećenost mediju televizije, kao i kontinuirano postavljanje novih profesionalnih izazova, vidljiva je u svakom projektu na kojem radi, bilo da je riječ o informativnim emisijama ili dokumentarnim serijalima. U najnovijem projektu Plovopis, Merlić se upustio u potpuno novi izazov – putopisni dokumentarac o nenastanjenim pučinskim otocima, istražujući njihovu bogatu povijest i prirodne ljepote.
Tijekom intervjua s Dubravkom, otkrivamo ne samo njegove profesionalne uspjehe, već i kako balansira intenzivan rad s obiteljskim životom, kao i dinamiku suradnje s dugogodišnjim kolegom Matejem Merlićem.
To je zanimljivo pitanje, a odgovor na njega osvijestio sam relativno nedavno… Shvatio sam da me televizija kao medij fascinirala još kao dječaka kad sam na našem crno-bijelom televizoru gledao prijenose dvaju događaja – jedan je iskrcavanje prvog čovjeka na Mjesec 1969. godine, a drugi Svjetsko prvenstvo u košarci koje se održalo 1970. u Ljubljani kad je Jugoslavija postala svjetski prvak. Naravno, ne mogu reći da sam tad odmah znao da želim raditi na televiziji, ali ta dva događaja bili su važni početni poticaji koji su se realizirali krajem osamdesetih kad sam počeo raditi najprije na Radio Zagrebu, a par godina kasnije na Hrvatskoj radioteleviziji. Na radiju sam prošao sve novinarske forme, savladao sam redakturu vijesti, što mi je kasnije na televiziji bila važna vještina…Imao sam sreću da sam na televiziji mogao odmah raditi autorske obojene projekte – to su bile Vijesti na Drugom I kasnije jako popularna Slikom na sliku.
Nema tu nekog posebnog recepta… Kad radimo – radimo, kad ne radimo pokušavamo se odmaknuti od posla. To suptilno plesanje između posla i obitelji rješavamo intuitivno, a kad netko od nas zabrazdi u obiteljskom okruženju prema poslu, vrlo brzo bude upozoren, bilo pogledom, bilo dobronamjernom opaskom. Matej i ja intenzivno surađujemo, ali smo našli način kako da razgovaramo o drugim temama, ne samo o poslu. U tim drugim temama dominiraju glazba, gitare i namještaj iz polovice prošlog stoljeća…
Plovopis je svojevrsna novina u našem dokumentarističkom opusu jer je riječ o putopisu koji dosad nismo radili. Za to tematsko skretanje zaslužan je Darko Zanki koji nam je preko zajedničkih prijatelja pristupio I predložio da radimo nešto o otoku Svecu I obitelji Zanki koja je tamo doselila polovicom 18. stoljeća. Kroz razgovor smo zaključili da bi bilo zanimljivo uključiti I ostale južne pučinske otoke… I tako je nastao Plovopis – putopis o nenastanjenim otocima (osim Biševa) bogatim poviješću, predajama, endemskim biljkama I životinjama.
Moram priznati da nije bilo puno iznenađenja, jer smo se zaista dobro pripremili…Najviše iznenađenja priuštilo nam je vrijeme, jer je u travnju kad smo snimali bilo zaista promjenjivo, pa je I iskrcavanje na većinu otoka bilo izazovno. Najteže nam je bilo probijanje do utvrde Krajicino i lokacije Polje na Svecu. Tim stazama, zaraslima u gustu crnogoricu dugo nitko prije nas nije prošao, pa je uz težak uspon bilo potrebno i naporno raščišćavanje.
Matej i ja zajedno radimo već šestu godinu. Iza nas je pet serijala s ukupno 27 epizoda, a svakom od tih projekata pristupili smo s idejom da sam sebi postavimo izazove – i tematske i formalno televizijske. U kreiranju tih serijala apsolutno smo usuglašeni, a tu našu zajedničku energiju uspijevamo prenijeti i na ekipu koja radi s nama. Matej je odličan kao autor, zajedno smo autori Modernih vremena, producent, ali i kao kompozitor. Teško mi je reći u čemu je najbolji, ali znam da me svaki put iznenadi odličnom glazbom koju komponira za naše serijale. Ta glazba je prepoznatljivo njegova, ali je uvijek i bliska temi i ugođaju pojedinog serijala.
Početna točka og istraživanja bila je predivna knjiga našeg suradnika Milovana Buchbergera “Jabuka, Sveti Andrija I Brusnik – zapisi, ljudi i sjećanja”. U njoj se nalaze brojne zanimljivosti koje su mi bile važan putokaza za daljnja istraživanja knjižne, foto i video građe.
To pitanje postavilo mi je dosta ljudi, a mislim da je odgovor jednostavan – teme su manje bitne ako se poznaje televizija kao medij. Kad kažem da poznajem medij, to se ne odnosi ne samo ono što sam radio, nego I na ono što sam gledao ili sad gledam. Naša profesionalna obveza je da moramo gledati sve što se emitira na lokalnoj i međunarodnoj TV sceni. Ako to radimo, učimo i usvajamo nove kreativne postupke, ali isto tako imamo uvid u svjetska TV kretanja koja prate I naši gledatelji. Drugim riječima, ne možemo se više uspoređivati s lokalnim produkcijama, nego s najboljim svjetskim TV proizvodima. I tu je naš najveći problem – mi to moramo ostvariti s višestruko manjim budžetima, ali istodobno i s višestruko većim kreativnim uplivom.
Ne mogu se odlučiti što mi je bilo najupečatljivije. Mogu samo reći da sam sretan da sam u razaličitim razdobljima karijere imao priliku ostvariti neke svoje kreativne zamisli. Volim sve projekte, jer sam imao sreću da sam uvijek bio i autor ili s Matejem koautor naših projekata. Ali, ugrubo, u devedesetima bih izdvojio projekt “Slikom na sliku“, u dvijetisućitim “Piramidu”, I nakon toga ovaj niz dokumentarnih serijala.
Istraživanje je trajalo oko šest mjeseci, samo snimanje oko mjesec dana i postprodukcija više od šest mejseci. Bio je to zahtjevan projekt.
Biševo je jedini otok na kojem još uvijek ima života. Kakav je taj život pokušali smo prikazati u drugoj epizodi. Na Svecu je život tinjao do 2000. godine, dok ga na ostalim otocima zapravo u novije doba nije bilo, osim povremeno. Ti su otoci lijepa divljina, imaju svoj mir i moglo bi se s njima napraviti puno zanimljivih stvari… Primjerice, između Palagruže i talijanske obale je otok Tremiti koji su Talijani turistički razvili do visoke razine…e sad, zašto mi to ne radimo, ne znam. Možda zato što imamo tako puno otoka…
Reakcije gledatelja mahom su pozitivne, dobivamo zaista velike pohvale, a najdraže su nam one kad gledatelji kažu da se osjećaju kao da su s nama na tom putovanju. To znači da smo uspjeli pokupiti atmosferu i bit tih otoka, ali ja predlažem svima da zaista posjete te otoke I uživo, neće požaliti.
Apsolutno – mi se razumijemo bez previše riječi, a to je posebno bitno na snimanjima kad se mora u trenutku uhvatiti ono najbitnije. Uz Mateja, s nama surađuje i naša kći Maja koja je arhitektica. Na nekim projektima poput Jedne jedine i Plovopisa radi kao grafički dizajner, a na drugim poput Modernih vremena je scenografkinja. Suradnja s Majom je također jako uspješna jer se , također, odlično razumijemo.
S HRT-om smo dogovorili novi projekt na kojem već radimo. Riječ je o dokumentarnom serijalu Svjetla pozornice čiji smo autori Matej i ja koji će, slično kao Moderna vremena, kroz dekade obraditi povijest popularne kulture u Hrvatskoj. U tom će projektu sa mnom u studiju biti Željka Ogresta, što mi je jako drago I veselim se toj suradnji.
Hvala Vam na tom komplimentu, jer ga dosad nisam čuo. Ako me išta izdvaja u televizijskoj produkciji to je potreba da budem kreativan, da sam sebi i ekipi s kojom radim postavljam velike kreativne izazove, a da pri tome nikad ne zaboravim da radim emisije za gledatelje i da uvijek njih moram imati u prvom planu. Naravno, moj gledatelj prema kojem se ravnam je onaj koji razumije televiziju kao medij, koji prihvaća kreativne iskorake i koji se ne prepušta isključivo lakim i neizazovnim sadržajima. U tom kontekstu moram zahvaliti HRT-u što je bio otvoren za sve naše projekte i što nam je omogućio da ih realiziramo na upravo onakav način kako smo ih zamislili.
Instagram profil a.kaj.sad predstavio je dame koje su san snova svakog Hrvata!
12 studenoga 2024
Forrest Gump jedan je od omiljenih filmova 90-ih.
12 studenoga 2024
Ivan Rakitić i njegova supruga Raquel Mauri uživali su u opuštajućem izletu.
12 studenoga 2024
Niske temperature stigle su naglo. Jeste li već odabrali pravu jaknu za jesen i zimu 2024.? Evo što predlaže Lucija Lugomer.
12 studenoga 2024
Manifestacija posvećena scenskim umjetnostima donosi premijere, radionice, razgovore i izložbe u više od 80 kazališta u 50 gradova Hrvatske, s ciljem poticanja kazališne kulture i kreativnog stvaralaštva.
12 studenoga 2024