Saoirse Ronan sudjelovala je u mnogim hvaljenim projektima, a jedva da ima 30 godina. Međutim, i ona ima ulogu za kojom žali – onu u franšizi Harry Potter.
Saoirse je otkrila tijekom nastupa u emisiji Jimmy Kimmel Live da je bila na audiciji za ulogu Lune Lovegood u Harryju Potteru. Irska glumica debitirala je kao 12-godišnjakinja u rodnoj zemlji u medicinskoj seriji The Clinic iz 2003., nakon čega je glumila u miniseriji Proof.
Otprilike u isto vrijeme, bila je na audiciji za Harry Potter i Red feniksa (2007.) koja se odvijala 2005. Na kraju je izgubila ulogu Lune Lovegood od Evanne Lynch, također Irkinje.
Kad se tražila Luna Lovegood javilo se 15 000 malih Irkinja!
Ronan je bila na audiciji za ulogu kad je imala 12 godina, a spomenula je to kada ju je Kimmel pitao postoje li uloge za koje joj je žao što ih je propustila. “Postoje stvari koje ćete odbiti, a onda izađu i pomislite, ‘O Bože, to je bio pogrešan korak s moje strane“, započela je. Međutim, to nije bio slučaj s Harryjem Potterom. “Mislim da je propuštena uloga koja mi je ostala na umu već godinama, nisam rekla ne, jednostavno nisam obila ulogu, Luna Lovegood u Harryju Potteru prije mnogo godina.”
Zvijezda filma Lady Bird objasnila je: “Bio je to kao irski lik, pa su okupili sve Irce, tražili su pola Irske da dođe na audiciju.” Iako je njezina primjedba zvučala kao šala, i nije daleko od istine – audicija za nove likove u serijalu, koja je trajala više od godinu dana, uključivala je tisuće ljudi. Evanna Lynch, koja je na kraju dobila ulogu, osvojila je ulogu Lune u konkurenciji 15 000 djevojaka koje su se pojavile.
Iako nije postala Luna Lovegood, Saorise Ronan i dalje obožava Pottera
“Znala sam da je neću dobiti jer sam bila premlada“, objasnila je Saoirse, koja je tada imala 12 godina, dvije manje od Evanne Lynch koja je na kraju dobila ulogu. “Morala sam odglumiti scenu koja će biti u Harryju Potteru i bila je to najbolja stvar na svijetu.”
Saoirse Ronan također je objasnila da ima osobnu tradiciju da cijeli serijal Harry Potter počinje gledati oko Noći vještica i tako do Božića. “To je pravilo s filmovima“, rekla je Kimmelu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
