Dalibor Matanić trajno izbačen iz Društva hrvatskih filmskih redatelja
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.
Redatelj Dalibor Matanić trajno je izbačen iz Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), odlučeno je na redovitoj sjednici Skupštine udruge održanoj u utorak. Odluka još nije službeno objavljena na mrežnim stranicama DHFR-a, no njezinu su vjerodostojnost za portal 24 sata potvrdila tri neovisna izvora, kao i samo Društvo.
Na službenim stranicama zasad se može pronaći tek poziv na sjednicu Skupštine, dok se o samoj odluci javno još nisu očitovali. Upit je poslan i Društvu, a njihov odgovor bit će objavljen po primitku.
DHFR, osnovan 1995. godine, jedna je od ključnih strukovnih udruga u hrvatskoj filmskoj industriji. Članstvo donosi brojne pogodnosti, uključujući porezne olakšice i zaštitu autorskih prava, a Društvo je i dio Europske federacije filmskih redatelja. Zanimljivo je da je Dalibor Matanić u prošlosti bio i predsjednik ove udruge.
Prema Statutu DHFR-a, disciplinski postupak provodi Nadzorni odbor, koji čine Dalija Dozet, Filip Peruzović i Branko Schmidt, dok konačnu odluku potvrđuje Skupština. Iako pravilnik predviđa mogućnost ponovnog učlanjenja nakon godinu dana, u ovom je slučaju donesena trajna mjera isključenja, što znači da Matanić više nema pravo povratka u Društvo.
Do ovakve odluke došlo je nakon javnih optužbi za seksualno uznemiravanje mladih glumica i kolegica, kao i Matanićeva priznanja neprimjerenog ponašanja, koja je kasnije pokušao relativizirati. Uz to, protiv redatelja su podnesene četiri kaznene prijave.
Tri prijave podnijele su same žrtve, dok je četvrtu podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Upravo ta prijava smatra se najtežom – osim seksualnog uznemiravanja, obuhvaća i sumnje na bludne radnje te omogućavanje konzumacije droga. Prema neslužbenim informacijama, Matanić je već ispitan u okviru tog postupka.
Nakon što su optužbe izašle u javnost, DHFR je objavio priopćenje u kojem je oštro osudio svaku vrstu nasilja i neprimjerenog ponašanja u profesionalnom okruženju, naglasivši da ni stres, ni ovisnosti, ni radni pritisci ne mogu biti opravdanje.
Tada su najavili kako će u slučaju prijava postupati kroz statutarna tijela, uz mogućnost trajnog izbacivanja članova i obavještavanja drugih strukovnih udruga. Odluka o trajnom isključenju Matanića sada potvrđuje da su te najave i provedene u praksi.
Cijeli slučaj već je ostavio vidljive posljedice u kulturnom sektoru. Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) uveo je etički kodeks koji se primjenjuje na sve korisnike sredstava dobivenih putem javnih natječaja, čime se nastoji spriječiti slične situacije u budućnosti.
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
