Pazite na prehranu i vježbate no nikako ne postižete ciljeve koje ste si zacrtali? Možda vas sprječava upravo vaša omiljena kava bez koje ne možete zamisliti dan, a koju naručujete uz razne dodatke koji nikako nisu dobri za zdravlje, a i koji sadrže gomile nepotrebnih kalorija. Koji dodaci za kavu prijete vašoj figuri? Nutricionistica Catherine Gervacio za portal SheFinds otkrila je najukusnije, ali i najopasnije.
Ovi dodaci za kavu mogli bi biti razlog zbog kojeg se debljate
Koji dodaci za kavu nikako nisu poželjni? Uz šećer, na samom vrhu popisa su sirupi, šlag, okusi i konzervansi.
Evo koja tri napitka Catherine Gervacio predlaže da zaobilazite u širokom luku.
Kava sa sirupom od čokolade ili karamele
Kava s malom količinom aromatiziranog sirupa može biti prava poslastica i ugodan način da započnete jutro, ali ako je učinite svakodnevnom poslasticom, to bi moglo predstavljati rizik za vaše zdravlje i na kraju rezultirati neželjenim debljanjem. “Za ukusnu kavu s okusom potrebno je dosta aromatiziranog sirupa koji je u biti tekući šećer”, upozorava Catherine Gervacio. “Čak i verzije bez šećera mogu sadržavati umjetne zaslađivače koji mogu potaknuti žudnju za slatkim i nagomilati vam bespotrebne kalorije. To ometa ciljeve mršavljenja, osobito ako pokušavate ovladati svojim apetitom.”
Ledena kava sa šlagom
Slavni frappuccino upravo je tako izdašan kao što i izgleda. “Srednji frappuccino s karamelom, na primjer, može sadržavati oko 400 kalorija i više od 60 g šećera. To je više od limenke gaziranog soka,”, upozorava nutricionistkinja.
Drugi put dva puta razmislite hoćete li ga naručiti ako pazite na kalorije.
Konzervirane kave s okusima
Kave iz supermarketa su brzo i praktično rješenje no sadrže nekoliko dodataka kavi koje ne želite, a jedan od njih su i konzervansi.
“Ova praktična pića obično imaju dodan šećer, konzervanse i nezdrave masti”, kaže Gervacio. “To nikako nisu idealni sastojci za zdravo mršavljenje. Šećer i nezdrave masnoće dodaju višak kalorija, a konzervansi mogu izazvati upalu.”
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Ella Dvornik za hladnije dane bira outfit koji se oslanja na nekoliko jesenskih klasika, ali ih nosi dovoljno opušteno da cijela kombinacija ne djeluje strogo ni pretjerano stilizirano. U središtu looka je svijetli pleteni pulover visokog ovratnika s tankim tamnocrvenim prugama, krojen dovoljno široko da zadrži ležernost, dok kraća dužina ostavlja jasno definiranu siluetu. Uz njega nosi traperice visokog struka ravnijeg, opuštenog kroja, pa kombinacija ostaje praktična za svakodnevni gradski ritam, ali vizualno uredna.
Anita Dujić Broadfoot za hladnije dane bira kombinaciju koja se oslanja na jednostavne komade, ali ih krojevima i detaljima vodi u elegantnijem smjeru. Siva strukturirana jakna prati liniju tijela i završava u visini bokova, pa cijela silueta ostaje uredna i definirana. Naglašena ramena daju joj nešto ozbiljniji, gotovo poslovni karakter, dok dublji, zaobljeni izrez omekšava strogoću kroja i ostavlja dovoljno prostora za diskretan nakit. Umjesto klasičnog jesenskog sakoa, ovdje je riječ o ženstvenijoj varijanti koja jednako dobro funkcionira uz traper kao i uz elegantnije hlače.
Projekt nosi naziv Together California, a svečano je otvoren prošlog petka. Bale je godinama radio na njegovu razvoju, s idejom da djeca koja prolaze kroz iznimno teško razdoblje ne budu dodatno odvojena od svojih najbližih.
