Šokantna istina o SPF-u koju dermatolozi ne žele da znaš – kako odabrati pravi faktor i zaštititi kožu poput profesionalca!
Sunce je izvor života, ali i jedan od najvećih neprijatelja naše kože. Svi znamo da je zaštita od sunca važna, no koliko zapravo razumijemo SPF – faktor zaštite od sunca? Što se krije iza tih brojeva na bočici kreme i zašto nije svejedno koji SPF koristimo? Ovaj tekst razbija sve nedoumice, donosi znanstvene činjenice i praktične savjete koji će ti pomoći da konačno izabereš idealnu zaštitu za svoju kožu.
SPF je kratica za “Sun Protection Factor” ili faktor zaštite od sunca. On označava koliko puta dulje možeš biti na suncu bez opeklina u usporedbi s vremenom bez zaštite. Na primjer, ako tvoja koža obično pocrveni nakon 10 minuta bez kreme, SPF 30 znači da teoretski možeš biti izložena suncu 30 puta duže, dakle 300 minuta, bez opeklina.
Međutim, SPF nije linearan – SPF 30 ne znači dvostruko bolju zaštitu od SPF 15. U stvarnosti, SPF 15 blokira oko 93 % UVB zraka, SPF 30 oko 97 %, a SPF 50 oko 98 %. Ni jedna krema ne može blokirati 100 % UV zraka, ali može maksimalno smanjiti oštećenja kože.
Od kojih zraka štiti SPF?
SPF prvenstveno mjeri zaštitu od UVB zraka, koje su glavni uzročnik opeklina i izravno oštećenje DNK u koži. No, UVA zrake su jednako opasne jer prodiru dublje, uzrokuju starenje kože, bore i mogu pridonijeti nastanku raka kože. Zato je važno koristiti širokospektralnu zaštitu – kreme koje štite i od UVA i od UVB zraka.
Razlika između kemijske i fizičke zaštite
Kreme sa SPF-om mogu imati kemijske ili fizičke (mineralne) filtre.
Kemijski filteri upijaju UV zrake i pretvaraju ih u toplinu. Najčešći sastojci su avobenzon, oksibenzon i oktokrilen. Ove kreme su obično lakše i prozirne.
Fizički filteri poput cinkovog oksida i titanskog dioksida reflektiraju i raspršuju UV zrake. Često su gušće, bijele i idealne za osjetljivu kožu.
Koliko SPF je dovoljno?
Dermatolozi preporučuju minimalno SPF 30 za svakodnevnu upotrebu, a SPF 50 i više za intenzivno izlaganje suncu (plaža, planinarenje, sportske aktivnosti).
Bitno je nanositi kremu u dovoljnoj količini – prosječno odrasla osoba treba oko 2 mg kreme po cm² kože (to je otprilike puna čajna žličica za lice i svaki dio tijela). Prečesto ljudi nanesu premalo pa efekt zaštite znatno pada.
Kada i kako nanositi SPF?
SPF treba nanijeti najmanje 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce kako bi se aktivirao. Obnavljanje je ključno: svaka dva sata, nakon plivanja, znojenja ili brisanja ručnikom. Nemoj se oslanjati samo na SPF u makeupu ili hidratantnim kremama, dodatna zaštita je neophodna.
Mitovi o SPF-u koje treba razjasniti
Mit: Tamnija koža ne treba SPF. Istina: Svaka koža može biti oštećena UV zrakama i razviti rak kože. Tamnija koža može imati manji rizik, ali nije imuna.
Mit: Nema potrebe za SPF-om zimi ili u oblačnim danima. Istina: Do 80 % UV zraka prolazi kroz oblake, a refleksija snijega ili vode može povećati izloženost.
Mit: Visoki SPF znači da možeš biti duže na suncu bez nanošenja. Istina: SPF ne produžuje vrijeme bez nanošenja, samo povećava zaštitu. Obnavljanje je uvijek potrebno.
Dodatni savjeti za maksimalnu zaštitu
Nosite zaštitnu odjeću, šešire i sunčane naočale.
Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati, kad je UV zračenje najjače.
Koristite kreme otporne na vodu ako se kupate ili znojite.
Provjerite rok trajanja kreme – SPF se s vremenom smanjuje.
SPF je tvoj najbolji saveznik u borbi protiv oštećenja kože i prevenciji raka kože. Razumijevanje kako SPF djeluje, pravilna primjena i odabir kreme prilagođene tvom tipu kože ključ su zdrave i lijepe kože dugoročno. Ne zanemaruj zaštitu od sunca jer ona nije samo stvar estetike, već i zdravlja!
Novo istraživanje otkrilo je da se među 10 najzdravijih namirnica ne nalazi niti jedno voće. Najbolje rangirano voće je limun koji je zauzeo tek 28. mjesto.
Buđenje usred noći za mnoge je poznat scenarij – sat pokazuje 3:14, vi ste budni, a mozak počinje vrtjeti film: što je uzrok? Je li ovo normalno? Hoću li moći ponovno zaspati? Ako vam se to događa češće nego što biste željeli, niste jedini. No, dobra je vijest da nije znak problema – ako se ponavlja gotovo svake noći.
Sjećate li se onih dječjih pregovora koji su se vrtjeli oko rečenica poput: “Ako pojedeš brokulu, dobit ćeš sladoled”, “Ako napišeš zadaću, možeš gledati crtiće”? Tada su naši roditelji, vjerojatno nesvjesno, primjenjivali ono što danas psiholozi i stručnjaci za osobni razvoj nazivaju dopamin anchoring — jednostavan, znanstveno potkrijepljen način motivacije kroz male, ali ciljane nagrade.
Iako ne postoji čarobni lijek koji će izbrisati vaše strije, ovo su neki od esencijalni savjeta kojih biste se trebali pridržavati želite li, s vremenom, poboljšali izgled strija i prevenirati nastanak novih.
Vjenčanje pod zvijezdama oduvijek slovi kao vrhunac romantike - onaj poseban dan kada se sve svjetlosti ovog svijeta ugase, a upale se one koje dolaze s neba. Takva proslava očarat će sve goste, a mladence uvući u bajku o vječnoj ljubavi, daleko od gradske vreve i svjetala.
Dok planet napokon počinje disati lakše nakon godina woke kaosa, Lizzo, samoproglašena “kraljica body-positivity” i samozvani moralni kompas TikToka, odlučila je da baš njoj pripada zadnja riječ o – trapericama. Da, trapericama. Jer ništa više ne simbolizira kraj woke hipokrizije kao povratak jednostavnih, klasičnih, plavih traperica koje su danas ponovno postale oružje zdravog razuma.