TikTok teorija o najpopularnijem laku za nokte zaludjela i poznate Hrvatice
Ako pratite svijet ljepote, sigurno ste čuli da TikTok teoriju o crvenim noktima trendu koji je zaludio i brojne poznate Hrvatice.
15 siječnja 202413:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Znate li što je TikTok teorija o crvenom laku za nokte? Zbog nje je proteklih mjeseci crveni lak popularniji no ikad, a zaludio je i brojne poznate Hrvatice. Crveni lak za nokte dugo je izbivao s beauty scene, a prošle godine vratio se na velika vrata, zahvaljujući društvenim mrežama na kojima su djevojke zaključile kako ta, vjerojatno najženstvenija manikura, podiže samopouzdanje te privlači pažnju suprotnog spola.
Crveni lak za nokte u posljednje vrijeme često nose Selena Gomez, Hailey Bieber, Gigi Hadid, Heidi Klum, Sydney Sweeney i brojne druge celebrity cure, a zaludio je i brojne poznate Hrvatice.
TikTok teorija o crvenom laku za nokte govori da je crveni lak najženstveniji način da podignete samopouzdanje i svom izgledu date privlačan izgled.
Djevojke s TikToka smatraju da privlače više pažnje i komplimenata kad nokte premažu crvenim lakom, a zaključile su i da muškarci vole taj lak jer je bio jako popularan u devedesetim godinama kad su ga nosile brojne mame pa smatraju da ga uz mnoge veže emotivna nota i ideja o ultimativnom ženstvenom izgledu.
Kako god bilo, crveni lak uistinu daje dotjeran i glamurozan izgled te ima moć podizanja svakog outfita pa ne čudi što je osvojio i brojne dame iz hrvatskog javnog života.
Nika Turković i Minea, Indira, Domenica, Katarina Baban samo su neke od poznatih Hrvatica koje obožavaju nositi crveni lak koji će, kako se čini, biti hit i u prvoj polovici 2024. godine.
Ako postoji poklon koji nikad ne pada u vodu, onda je to – ruž. Mali, precizni, čarobni štapić s kojim žene u trenu mogu promijeniti raspoloženje, držanje ramena i cijeli vibe, a Božić je idealna prilika da se pojavite s poklonom koji je istovremeno osoban, promišljen i dovoljno „wow“ da se pamti. Da, dragi muškarci, ovo je trenutak u kojem možete pokazati da znate – ili barem da ste spremni naučiti, a u svemu vam može pomoći najbliža, omiljena Douglas parfumerija.
Postoje mirisi koji se nose, i postoje mirisi koji se – žive. Dior je oduvijek stvarao ove druge: parfemske trenutke koji nadilaze dnevne rutine i postaju osobni rituali, mala luksuzna utočišta koja nosimo na koži. Ove jeseni, kuća visoke mode iz Pariza otišla je korak dalje i stvorila nešto što nadilazi i parfem i modu – J’ADIOR, novi solid parfem koji funkcionira kao komad nakita, mala couture kutijica stila koja putuje s vama kamo god krenete.
U svijetu u kojem vizualni identitet oblikuje dojam koji ostavljamo na druge, detalji lica postaju moćni saveznici samopouzdanja, a obrve, često podcijenjene, zauzimaju mjesto ključa u ovoj vizualnoj komunikaciji.
U trenutku kada muškarac odluči pustiti bradu, ona prestaje biti samo modni detalj i postaje pravi izraz osobnog identiteta, stila i samopouzdanja, no istovremeno zahtijeva pažnju i odgovornu njegu kože ispod dlake, jer zanemarivanje ovog aspekta može rezultirati svrbežom, perutanjem, neurednim izgledom i osjećajem zapuštenosti.
Odluka da se pusti brada često je više od pukog estetskog eksperimenta; ona je izraz osobnog stila, karaktera i samopouzdanja, ali i odgovornog pristupa vlastitoj higijeni i njezi kože, jer muškarci koji zanemare osnovne korake skincare rutine riskiraju da brada postane neuredna, koža ispod nje iziritirana, a lice izgubi sklad i svježinu.
Miris nije samo dodatak odjeći ili modnom stilu; on je nevidljivi potpis ličnosti, tihi ambasador karaktera koji komunicira bez riječi i oblikuje dojam koji ostavljamo na druge. Upravo zato odabir parfema zahtijeva pažnju, razumijevanje vlastite kože i svjesnost o vlastitom karakteru, jer parfem reagira s kožom i otkriva svoju punu aromatičnu složenost tek kada se stopi s vašim prirodnim pH-om, razinom vlage i masnoćom kože.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
