Vjerojatno već imaš rutinu njege kože lica i tijela, ali postoji jedan dio kože koji često ostaje zanemaren – vlasište. Piling vlasišta, noviji beauty trend, postaje nezaobilazan korak za sve koji žele snažnu, zdravu i blistavu kosu. Baš kao i koža lica, i vlasište se svakodnevno suočava s nakupljanjem mrtvih stanica, viška sebuma i ostataka proizvoda za stiliziranje. Redovitim pilingom uklanjaju se te nečistoće, poboljšava se prokrvljenost i stvaraju se optimalni uvjeti za rast nove, snažnije kose.
Zašto je piling vlasišta koristan?
Gelovi, suhi šamponi i lakovi stvaraju tvrdokorne naslage koje, u kombinaciji s masnoćom i mrtvim stanicama, mogu začepiti folikule. Rezultat? Slabljenje i gubitak kose. Piling temeljito čisti i oslobađa put zdravoj kosi.
Iako ne liječi uzrok poput dermatitisa, piling ublažava simptome – smiruje svrbež i uklanja ljuskice, ostavljajući vlasište svježim. Masaža pilingom poboljšava protok krvi i omogućava bolju opskrbu folikula kisikom i nutrijentima. Ako je vlasište čisto, prirodna ulja se lakše raspoređuju po vlasima, čineći ih mekšima i sjajnijima, dok kosa djeluje laganije i punije.
Piling posebno koristi osobama s masnim vlasištem, onima koji često koriste proizvode za kosu i onima sa suhom kožom sklonom prhuti. Međutim, izbjegavaj ga ako imaš otvorene rane, posjekotine ili infekcije te teža stanja poput psorijaze i ekcema (bez konzultacije s dermatologom).
Fizički piling sadrži granule poput šećera, soli ili kave i uklanja nečistoće mehanički. Idealno za masnije vlasište, ali treba biti nježan. Kemijski piling koristi kiseline poput salicilne koje tope mrtve stanice bez trljanja – bolji su izbor za osjetljivu kožu.
Kako ga koristiti?
Nanesite na mokru kosu prije šampona
Podijeli kosu u dijela
Masiraj nježno 3 – 5 minuta
Temeljito isperi i nastavi njegu (regenerator, maska)
Koliko često?
Masno vlasište: 1 – 2 puta tjedno
Normalno vlasište: 1x tjedno
Suho/osjetljivo vlasište: Svakih 7 – 14 dana
Piling vlasišta nije luksuz, već ključni korak u rutini njege kose. Ulaganjem nekoliko minuta tjedno možeš dugoročno poboljšati zdravlje vlasišta, smanjiti probleme s prhuti i svrbežom te potaknuti rast bujnije i sjajnije kose.
Splitska pjevačica, koja je posljednjih godinu dana napravila velik zaokret u karijeri i okrenula se duhovnoj glazbi, započela je novo životno poglavlje i vidljivom promjenom izgleda.
Studeni je mjesec u kojem muškarci diljem svijeta puštaju brkove, a Movember, globalni pokret koji promiče svijest o muškom zdravlju, iz godine u godinu dobiva sve više pozornosti.
Gubitak kose kod muškaraca predstavlja mnogo više od estetskog problema. Svakodnevni pogled u ogledalo i otkrivanje rijetke, stanjene kose može polako smanjivati samopouzdanje, mijenjati dojam o vlastitoj dobi i utjecati na način na koji se muškarac doživljava u privatnom i profesionalnom životu. Pojedinci koji se susreću s ćelavljenjem često se osjećaju izolirano i frustrirano, ali zahvaljujući napretku moderne medicine, presađivanje kose postalo je dostupno rješenje koje pruža realan i prirodan izgled kose, čineći postupak koji je nekada bio tabu ili egzotičan danas pristupačnim i sigurnim.
Postoji nešto gotovo ritualno u trenutku kada muškarac sjedne u frizersku stolicu, nasloni se na umivaonik i osjeti kako topla voda nježno klizi kroz vlasi, dok ruke frizera prate svaku liniju tjemena i svaki pokret folikula, a kosa polako postaje meka i sjajna.
Sijede vlasi često se pojavljuju kao tihi podsjetnik na vrijeme, stres i životna iskustva, a muškarci koji ih primjećuju pred sobom vide dilemu: kako sačuvati prirodan izgled kose i istovremeno prikriti tragove godina, a da kosa pritom ne izgleda neprirodno obojena, tvrdo i umjetno.
Vlasište je često zanemareni junak svakog muškarčevog izgleda, nevidljivi temelj na kojem počiva zdravlje i gustoća kose, a koji u tišini diktira kako kosa raste, koliko je snažna i koliko dugo zadržava vitalnost. Iako se svakodnevno pažnja posvećuje frizuri, obliku brade ili stylingu, ono što se ne vidi – stanje kože glave – zapravo određuje konačan rezultat.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.