Tražite inspiraciju za frizuru? Kratka kosa u pedesetima je izvrsna ideja zbog više razloga, a kako predivno može izgledati pokazuju slavne Hrvatice koje su se našle kako bi proslavile rođendan jedne od njih. Naime, Leonarda Lončar proslavila je svoj 55. rođendan, a tim povodom podružila se s dragom prijateljicom Ninom Badrić. Poznate ljepotice fotografirale su se licem uz lice te tako još više istaknule sličnost.
Inspiracija: Kratka kosa u pedesetima na dva načina
Nina Badrić izvrsna je inspiracija za nešto dulju kratku frizuru koja se može počešljati na razdjeljak i stilizirati na više načina.
Poznata hrvatska pjevačica najčešće je nosi u wet look izdanju koje joj izvrsno pristaje.
Leonarda Lončar, hrvatska dizajnerica i bivša manekenka, s druge strane, već je godinama primjer kako fantastično može izgledati jako kratka kosa, ako je žena nosi sa stavom i s puno stila.
Leonarda Lončar proslavila je 55. rođendan uz puno ljubavi
“30 godina prijateljstva i samo par godina preko 50 ova moja najljepša curica slavi”, napisala je Nina Badrić uz fotografiju na kojoj pozira uz slavljenicu koja je već desetljećima njezina bliska prijateljica.
Leonarda Lončar za proslavu svog rođendana odjenula je bijelu košulju te se našminkala u smokey eye stilu koji joj izvrsno stoji, dok je Nina Badrić odjenula zanimljivu heklanu bluzu s 3D cvjetovima te za svečanu prigodu odabrala svoj zaštitni znak – crveni ruž.
Splitska pjevačica, koja je posljednjih godinu dana napravila velik zaokret u karijeri i okrenula se duhovnoj glazbi, započela je novo životno poglavlje i vidljivom promjenom izgleda.
Studeni je mjesec u kojem muškarci diljem svijeta puštaju brkove, a Movember, globalni pokret koji promiče svijest o muškom zdravlju, iz godine u godinu dobiva sve više pozornosti.
Gubitak kose kod muškaraca predstavlja mnogo više od estetskog problema. Svakodnevni pogled u ogledalo i otkrivanje rijetke, stanjene kose može polako smanjivati samopouzdanje, mijenjati dojam o vlastitoj dobi i utjecati na način na koji se muškarac doživljava u privatnom i profesionalnom životu. Pojedinci koji se susreću s ćelavljenjem često se osjećaju izolirano i frustrirano, ali zahvaljujući napretku moderne medicine, presađivanje kose postalo je dostupno rješenje koje pruža realan i prirodan izgled kose, čineći postupak koji je nekada bio tabu ili egzotičan danas pristupačnim i sigurnim.
Postoji nešto gotovo ritualno u trenutku kada muškarac sjedne u frizersku stolicu, nasloni se na umivaonik i osjeti kako topla voda nježno klizi kroz vlasi, dok ruke frizera prate svaku liniju tjemena i svaki pokret folikula, a kosa polako postaje meka i sjajna.
Sijede vlasi često se pojavljuju kao tihi podsjetnik na vrijeme, stres i životna iskustva, a muškarci koji ih primjećuju pred sobom vide dilemu: kako sačuvati prirodan izgled kose i istovremeno prikriti tragove godina, a da kosa pritom ne izgleda neprirodno obojena, tvrdo i umjetno.
Vlasište je često zanemareni junak svakog muškarčevog izgleda, nevidljivi temelj na kojem počiva zdravlje i gustoća kose, a koji u tišini diktira kako kosa raste, koliko je snažna i koliko dugo zadržava vitalnost. Iako se svakodnevno pažnja posvećuje frizuri, obliku brade ili stylingu, ono što se ne vidi – stanje kože glave – zapravo određuje konačan rezultat.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.