Lako održiva i pomlađujuća: Stručnjaci kažu da ova frizura za žene preko 50 uvijek izgleda odlično
Brojne celebrity dame koje izgledaju fantastično u svojim pedesetima i šezdesetima dokazale su da s ovom frizurom nema greške.
25 siječnja 202423:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Koja je idealna frizura za žene preko 50? Naravno sve ovisi o stilu i ukusu žene koja bira frizuru, a i o načinu života, vremenu koji može uložiti u stiliziranje kose te crtama lica no stručnjaci iz svijeta frizura kažu kako postoji jedan način šišanja koji baš uvijek pali.
Courtney CoxPROFIMEDIA
Duga kosa s bogatim valovima možda izgleda glamurozno i ženstveno zahtjeva uistinu puno ulaganja i truda (osim ako ste prirodno blagoslovljeni savršenom kosom), a mnoge žene u pedesetim i šezdesetima smatraju da uz nju izgledaju neozbiljno. S druge strane, frizura koju biraju mnoge celebrity dame u pedesetima, šezdesetima i sedamdesetima bez greške licu daje svjež i mladolik izgled, a izgleda savršeno čak i kad nije savršena.
O kojoj je frizuri riječ?
Frizura za žene preko 50 koju obožavaju Julia Roberts i Cate Blanchett
Celebrity frizura koju često možemo vidjeti na poznatim damama, a koja njihovoj pojavi odmah daje svježi look je lepršavi bob, odnosno LOB (dugački bob) kako ga vole zvati poznati i manje poznati frizeri.
Cate Blanchett
Kosa šišana na duljinu do ispod vilice, do sredine vrata ili do ramena (ovisno o tome što vam bolje stoji) uistinu je odličan anti-age potez za koji vam nije potrebna nova krema niti odlazak u kozmetički salon.
Kosa rezana na bob uvijek izgleda zdravije i punije, a ako se stilizira u lepršave, nesavršene valove, vlasima daje volumen, a licu oduzima godine.
Meg RyanPROFIMEDIA
Frizura za žene preko 50 zgodno izgleda uz sve boje kose, no pripazite na jedno
Ako se odlučite na bob koji obožavaju i Halle Berry, Courteney Cox, Meg Ryan, Naomi Campbell te brojne druge ljepotice koje su već proslavile 50 rođendan, ne zaboravite na sjajni preljev i dobru masku za kosu.
Naime, ovakva frizura lijepo izgleda uz sve boje kose i pramenove, a još je zanosnija kad kosa zdravo blista.
Splitska pjevačica, koja je posljednjih godinu dana napravila velik zaokret u karijeri i okrenula se duhovnoj glazbi, započela je novo životno poglavlje i vidljivom promjenom izgleda.
Studeni je mjesec u kojem muškarci diljem svijeta puštaju brkove, a Movember, globalni pokret koji promiče svijest o muškom zdravlju, iz godine u godinu dobiva sve više pozornosti.
Gubitak kose kod muškaraca predstavlja mnogo više od estetskog problema. Svakodnevni pogled u ogledalo i otkrivanje rijetke, stanjene kose može polako smanjivati samopouzdanje, mijenjati dojam o vlastitoj dobi i utjecati na način na koji se muškarac doživljava u privatnom i profesionalnom životu. Pojedinci koji se susreću s ćelavljenjem često se osjećaju izolirano i frustrirano, ali zahvaljujući napretku moderne medicine, presađivanje kose postalo je dostupno rješenje koje pruža realan i prirodan izgled kose, čineći postupak koji je nekada bio tabu ili egzotičan danas pristupačnim i sigurnim.
Postoji nešto gotovo ritualno u trenutku kada muškarac sjedne u frizersku stolicu, nasloni se na umivaonik i osjeti kako topla voda nježno klizi kroz vlasi, dok ruke frizera prate svaku liniju tjemena i svaki pokret folikula, a kosa polako postaje meka i sjajna.
Sijede vlasi često se pojavljuju kao tihi podsjetnik na vrijeme, stres i životna iskustva, a muškarci koji ih primjećuju pred sobom vide dilemu: kako sačuvati prirodan izgled kose i istovremeno prikriti tragove godina, a da kosa pritom ne izgleda neprirodno obojena, tvrdo i umjetno.
Vlasište je često zanemareni junak svakog muškarčevog izgleda, nevidljivi temelj na kojem počiva zdravlje i gustoća kose, a koji u tišini diktira kako kosa raste, koliko je snažna i koliko dugo zadržava vitalnost. Iako se svakodnevno pažnja posvećuje frizuri, obliku brade ili stylingu, ono što se ne vidi – stanje kože glave – zapravo određuje konačan rezultat.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.