Anti-trend rezerviran za cool djevojke: Baby šiške Olivije Rodrigo
Ako obožavate grunge estetiku mlade američke pjevačice, možda će vas njezin novi spot ponukati na odlazak frizeru.
22 ožujka 202411:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Otkako je 2021. godine svijet ugledao spot “Good for You”koji je za Oliviju Rodrigo osmislila kreativna direktorica Petra Collins, mlada pjevačica u samo nekoliko dana dobila je status kul djevojke glazbene scene, a zbog njezine ljubavi prema retro estetici devedesetih i dovitljivim tekstovima, mnogi su je proglasili novom Alanis Morissette. 21-godišnja pjevačica danas izbacuje novi spot za pjesmu “Obsessed”, a fanovi ne mogu odlučiti jesu li više uzbuđeni zbog samog spota koji već u najavnim scenama izgleda nevjerojatno, nove pjesme ili nove frizure poznate pjevačice. Baby šiškeOlivije Rodrigo novost su o kojoj se počelo pisati čim je glazbenica objavila prve prizore iz spota, a ne sumnjamo da će ovaj look mnoge njezine obožavateljice odmah poželjeti kopirati.
Baby šiške Olivije Rodrigo: anti-trend koji treba znati nositi
Dok su Birkin šiške i Francuske šiške i dalje dva najpopularnija stila iz svijeta frizura, baby šiške Olivije Rodrigo odlična su ideja za sve koji žele promjenu, a ne žele izgledati poput svake druge djevojke u prolazu.
Ovakve su šiške u devedesetima nosile Angelina Jolie u filmu “Hakeri”, Drew Barrymore u privatnom životu i mlada Natalie Portman u kultnom filmu Luca Bessona pod nazivom “Leon Profesionalac”.
Takozvane baby šiške neke su djevojke tada nosile u ravnoj, neke u repastoj varijanti, a Olivia Rodrigo odlučila se za asimetričan repasti rez koji joj odlično pristaje.
Ako želite iskopirati ovaj kulerski look, prije svega se dobro zagledajte u ogledalo i pokušajte se zamisliti s takvim šiškama. Pri tome vam može pomoći vaša kosa podignuta u rep koji možete saviti prema licu kako biste “lažirali” šiške i vidjeli stoje li vam.
Baby šiške najbolje pristaju ženama s ovalnim i srcolikim licem, dok bi žene s četvrtastim i okruglim licem trebale dva puta razmisliti kad je ova odluka u pitanju.
Splitska pjevačica, koja je posljednjih godinu dana napravila velik zaokret u karijeri i okrenula se duhovnoj glazbi, započela je novo životno poglavlje i vidljivom promjenom izgleda.
Studeni je mjesec u kojem muškarci diljem svijeta puštaju brkove, a Movember, globalni pokret koji promiče svijest o muškom zdravlju, iz godine u godinu dobiva sve više pozornosti.
Gubitak kose kod muškaraca predstavlja mnogo više od estetskog problema. Svakodnevni pogled u ogledalo i otkrivanje rijetke, stanjene kose može polako smanjivati samopouzdanje, mijenjati dojam o vlastitoj dobi i utjecati na način na koji se muškarac doživljava u privatnom i profesionalnom životu. Pojedinci koji se susreću s ćelavljenjem često se osjećaju izolirano i frustrirano, ali zahvaljujući napretku moderne medicine, presađivanje kose postalo je dostupno rješenje koje pruža realan i prirodan izgled kose, čineći postupak koji je nekada bio tabu ili egzotičan danas pristupačnim i sigurnim.
Postoji nešto gotovo ritualno u trenutku kada muškarac sjedne u frizersku stolicu, nasloni se na umivaonik i osjeti kako topla voda nježno klizi kroz vlasi, dok ruke frizera prate svaku liniju tjemena i svaki pokret folikula, a kosa polako postaje meka i sjajna.
Sijede vlasi često se pojavljuju kao tihi podsjetnik na vrijeme, stres i životna iskustva, a muškarci koji ih primjećuju pred sobom vide dilemu: kako sačuvati prirodan izgled kose i istovremeno prikriti tragove godina, a da kosa pritom ne izgleda neprirodno obojena, tvrdo i umjetno.
Vlasište je često zanemareni junak svakog muškarčevog izgleda, nevidljivi temelj na kojem počiva zdravlje i gustoća kose, a koji u tišini diktira kako kosa raste, koliko je snažna i koliko dugo zadržava vitalnost. Iako se svakodnevno pažnja posvećuje frizuri, obliku brade ili stylingu, ono što se ne vidi – stanje kože glave – zapravo određuje konačan rezultat.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.