HELLO
HELLO! #HelloItsMe

St. Moritz u ovoj priči nije odabran samo zbog prepoznatljivog alpskog krajolika. Gabrielle Chanel ondje je provodila vrijeme u društvu prijatelja i pripadala svijetu koji je spajao sport, putovanja i društveni život. Dane je provodila na snijegu i skijaškim padinama, dok su se večeri nastavljale u toplim hotelskim salonima. U tom se okruženju pojavljuje i francuski pisac Paul Morand, jedan od ljudi iz njezina društvenog kruga, kojemu je Chanel tijekom dugih razgovora povjeravala uspomene i razmišljanja o vlastitom životu. St. Moritz za nju zato nije predstavljao samo mondeno zimsko odredište. Boravak u planinama pružao joj je odmak od svakodnevice i mogućnost života oslobođenog stvari koje je smatrala suvišnima.

Upravo iz tog odnosa hladnoće i topline Olivier Polge, parfumer kuće CHANEL, razvija PARIS – ST. MORITZ. Njegova namjera nije bila napraviti parfem koji će doslovno mirisati na snijeg, borove, drvo ili hotelski kamin. Zanimao ga je osjećaj koji zimsko mjesto izaziva kada se tijelo nakon boravka na hladnoći vrati u toplinu zatvorenog prostora. Takva toplina nije teška niti zagušljiva. Ona je bliska koži i podsjeća na osjećaj mekog odjevnog predmeta koji se dugo nosi i koji je s vremenom postao gotovo poznat poput vlastitog mirisa.

Parfemska kompozicija zato počiva na kontrastu između svježine i topline. Kruška u početku donosi zelenu i sočnu svježinu. Ona ne djeluje poput gustog i slatkog voćnog akorda, nego daje kompoziciji prozračnost koja odgovara ideji hladnog planinskog zraka. Ruža zatim uvodi drukčiju vrstu svježine. U ovoj kompoziciji nije zamišljena kao klasična raskošna cvjetna ruža, već pokazuje svježije, začinske i mineralne nijanse, zbog čega njezin miris postaje apstraktniji i manje doslovan. Mošusno-jantarni akord postupno preuzima topliji dio kompozicije i ostaje bliže koži. Njegova mekoća zaokružuje parfem i stvara osjećaj topline bez pretjerane težine.

chanel

Kruška, ruža i mošusno-jantarni akord nisu zamišljeni kao tri potpuno odvojene etape. Oni se međusobno mijenjaju ovisno o tome kako se parfem razvija na koži. Zelena svježina kruške može se spojiti s hladnijim karakterom ruže, dok mošusne i jantarne nijanse postupno ublažavaju početnu svježinu. Tako PARIS – ST. MORITZ prelazi iz hladnijeg i svježijeg početka prema mekšoj završnici, ali pritom ne postaje težak zimski parfem. Polge je upravo tu tražio ravnotežu između osjećaja zime i potrebe za ugodom koju hladnoća prirodno izaziva.

Takav način komponiranja povezan je s dugom parfemskom tradicijom kuće CHANEL. Gabrielle Chanel još je početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća od Ernesta Beauxa tražila parfem koji neće biti jednostavna reprodukcija mirisa jednog cvijeta. Rezultat tog pristupa bio je N°5, kompozicija u kojoj se pojedine sirovine stapaju u novu mirisnu cjelinu. Chanel je u modi gradila siluetu od precizno odabranih linija i materijala, a sličnu je logiku željela prenijeti i u parfem. Miris nije trebao govoriti samo o ruži, jasminu ili nekoj drugoj prepoznatljivoj sirovini. Trebao je biti konstruiran tako da konačan dojam bude jasniji i jednostavniji od složenosti formule koja ga stvara.

Olivier Polge taj princip primjenjuje i na PARIS – ST. MORITZ. Iako se pri predstavljanju parfema izdvajaju kruška, ruža i mošusno-jantarni akord, njegova ideja nije svesti miris na tri lako prepoznatljive note. Cilj je postići kompoziciju u kojoj se granice između pojedinih materijala postupno gube. Parfem zbog toga može na prvi dojam djelovati jednostavno i neposredno, dok se njegove nijanse mijenjaju tijekom nošenja. Ta prividna jednostavnost proizlazi iz pažljivo konstruirane formule, što ga povezuje s parfemskim jezikom koji CHANEL razvija još od vremena Ernesta Beauxa.

chanel

Koža pritom postaje dio same kompozicije. Parfem nema potpuno isti razvoj na svakoj osobi jer temperatura kože, njezina prirodna masnoća i drugi individualni čimbenici utječu na to kako će pojedine mirisne tvari doći do izražaja. Polge taj proces uspoređuje s kaleidoskopom. Isti elementi ostaju prisutni, ali se njihov međusobni odnos može promijeniti. Na jednoj koži kruška može dulje zadržati zelenu i sočnu svježinu, dok će se na drugoj ranije otvoriti dublje i toplije mošusne nijanse. Ruža se također može pojaviti s više začinskog, mineralnog ili cvjetnog karaktera.

Zbog toga PARIS – ST. MORITZ nije zamišljen kao doslovna mirisna razglednica švicarskog zimovališta. Snijeg i Alpe daju početnu ideju, ali parfem govori prije svega o tjelesnom osjećaju prelaska iz hladnoće u toplinu. U njemu nema potrebe da se planinski prostor opisuje očekivanim mirisima šume, smole ili dima. Polge bira apstraktniji put i zimu gradi pomoću svježe kruške i neobično oblikovane ruže, dok osjećaj zaklona prenosi mošusno-jantarnim notama koje ostaju uz kožu.

PARIS – ST. MORITZ time zauzima drukčije mjesto unutar LES EAUX DE CHANEL. Raniji parfemi kolekcije putovali su prema mjestima povezanim s morem, gradovima, ljetom i svjetlošću, dok ovo izdanje odlazi u planinski krajolik i istražuje odnos hladnog prostora i toplog tijela. St. Moritz daje parfumeru smjer, ali ne određuje konačan miris. Posljednja verzija parfema nastaje tek na osobi koja ga nosi, kada se kruška, ruža i mošusno-jantarne note susretnu s kožom i počnu razvijati vlastiti odnos. Upravo je ta nepredvidivost dio Polgeove ideje: parfumer može oblikovati formulu i odrediti njezine odnose, ali ne može unaprijed odrediti kako će ona živjeti na svakoj koži.

druge vijesti

movember

Muškarci i poezija: Kako pisanje stihova postaje moćan alat emocionalne snage i mentalnog zdravlja

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.

Lifestyle

22 studenoga 2026

movember

Virtualna stvarnost ulazi u um: Mogu li AR i VR terapije konačno smanjiti stres i tjeskobu kod muškaraca?

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.

Zdravlje

22 studenoga 2026

brijanje

Nećete vjerovati kako običan ritual brijanja može postati vaša najmoćnija dnevna meditacija

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.

Stil

22 studenoga 2026

movember

Kako ritual fotografiranja mijenja način na koji vidimo sebe i svijet – i zašto ga sve više ljudi koristi kao oblik emocionalnog resetiranja

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.

Lifestyle

21 studenoga 2026

movember

Pametni uređaji za zdravlje prostate: Mogu li ti gadgeti stvarno otkriti problem prije nego što osjetiš simptome?

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.

Zdravlje

21 studenoga 2026