Savršene nesavršenosti naziv je jedinstvene izložbe mladog hrvatskog fotografa Denisa Butorca koja je otvorena u krasnom ambijentu zagrebačke Galerije Kranjčar. Serija od deset crno-bijelih fotografija stavila je u prvi plan ljudsko tijelo, kožu, njezine nepravilnosti, ljepotu prirodnog izgleda, nevezano za dob i spol.
„Upravo su te nepravilnosti na koži kao što su pjegice, celulit, hiperpigmentacije male ili velike nesavršenosti i ono što nas sve razlikuje. I premda je moj posao vezan uz tretiranje vanjskog, mišljenja sam da je jednako važno brinuti o sebi i iznutra kako bismo postigli zdravi balans. Iz tog narativa rodila se ideja o suradnji s umjetnikom Denisom Butorcem koji je svojim fotografijama uspio prikazati kako nesavršeno može biti savršeno“ izjavila je dr. sc. Ana Ljevar, direktorica i vlasnica Humed pharme povodom obilježavanja desetljeća uspješnog poslovanja u Galeriji Kranjčar.
Osim što je Humed pharma vodeći distributer i zastupnik renomiranih brendova iz područja
estetske medicine i dermokozmetike u Hrvatskoj i Sloveniji, kao što su IBSA derma, Dermapen, Profhilo, Aliaxin, Skin Tech Pharma Group, Cantabria Labs, TSK, Gamarde, Physiodermie, Dr Sabrina, skinbetter science™, Alqvimia svojom prisutnošću na tržištu je i sinonim za inovativni pristup i kvalitetu, kako proizvoda, tako i cjelokupne podrške.
Izložbu Savršene nesavršenosti tako su u vremenu od pet sati imali prilike ekskluzivno razgledati ugledni predstavnici zdravstvene zajednice, medija te partneri i klijenti Humed pharme, čija je vlasnica i direktorica dr.sc Ana Ljevar kroz sve ove godine radi svog predanog rada i strasti opravdano postala jedna od najistaknutijih stručnjakinja u polju medicinske estetike i kozmetologije koja je znatno doprinijela približavanju estetske medicine široj javnosti.
„Nakon višegodišnjeg obrazovanja, pa onda i rada u jednoj farmaceutskoj kompaniji, rodila se ideja da pokrenem vlastitu firmu. Poduzetnički duh bio je sveprisutan, a inat, ambicija i podrška obitelji su ti koji su me pogurnuli da se odvažim i pokrenem vlastiti posao. Kroz godine sam se kao i svaki poduzetnik borila s iskusnijim igračima, ali sam smatrala da je to sve vrijedno iskustvo koje ću preokrenuti u svoju korist, i jesam“ dodala je dr. sc. Ana Ljevar te istaknula kako je željela stvoriti pozitivnu priču i okruženje te tržištu ponuditi kvalitetne proizvode za zdravlje i ljepotu. Uz to, naglasila je kako je generalni cilj Humed pharme kontinuirano unaprjeđivati zdravlje i zadovoljstvo korisnika, kako ono unutarnje tako i vanjsko, estetsko, gdje je pritom ključno da svaki brend s kojim surađuje ima službenu potvrdu kvalitete i sigurnosti.
U skladu sa svojom osobnošću u sklopu koje dr.sc. Ana Ljevar uvijek želi ponuditi i dati više, zavrtjela je i priču oko proslave desete godišnjice postojanja tvrtke Humed pharma. Naime, galerijski prostor Kranjčara, osim slavlja s klijentima, partnerima i predstavnicima medija odlučila je prikladno oplemeniti umjetničkim sadržajem izložbom Savršene nesavršenosti 31-godišnjeg fotografa Denisa Butorca rodom iz Slavonije, ali s adresom u Zagrebu, koja je nastala isključivo za ovu važnu prigodu Humed pharme. Ovu privremenu artističku ekstenziju Humed pharmi dr. sc. Ana Ljevar opisuje i kao svojevrsno propitkivanje društva u interpretaciji savršenih nesavršenosti ljudskog tijela s kojima se svi svakodnevno susrećemo, ali rijetko zamjećujemo.
Ono što ju je dodatno potaknulo na suradnju s Denisom Butorcem je njegov dosljedan stil,
umjetnička vizija i promišljen proces koji su odraz prepoznatljivog umjetničkog potpisa. „Izrazito mi je drago što sam dio ovog projekta. Izložbom Savršene nesavršenosti naglasak sam htio staviti prije svega na prirodnost kože. Kako i sam naziv govori, ideja je bila prikazati sva ona stanja ili promjene na koži koje inače nastojimo sakriti, poput pjegica, podočnjaka, celulita, ožiljaka itd. Fotografije slave upravo te nesavršenosti koje su ujedno i lijepe, a često na to zaboravimo. Vizualnu inspiraciju pronalazio sam u klasičnim crno bijelim fotografijama iz 90-ih, a glavni cilj je bio postići deset fotografija koje su suptilne, atmosferične i spontane“ izjavio je nagrađivani fotograf Denis Butorac te za kraj dodao kako će se kolege sigurno s njim složiti da su rijetkost ovakve prilike gdje je umjetnik pozvan osmisliti cijeli novi rad i izložbu, a da pritom ima slobodu, povjerenje i podršku, kakvu je on sam uživao od strane dr. sc. Ane Ljevar i Humed pharme. Izložba Savršene nesavršenosti mogla se isključivo pogledati u sklopu proslave deset godina uspješnog poslovanja Humed pharme u trajanju od pet sati, a cijelu izložbu možete pogledati i vi u nastavku.
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.