Nevena Rendeli, bivša voditeljica koja je stekla popularnost svojim šarmom i profesionalnim nastupom, nedavno je izazvala nostalgiju među svojim pratiteljima prisjećanjem na svoje početke.
Nedavno smo se prisjetili Nevene i njezinog trenutka kada je nosila upečatljivu žutu majicu. Sjećanja su se ponovno aktivirala, a ovaj outfit, među ostalim, postao je neka vrsta simbola tog vremena, podsjećajući gledatelje na neke od najsjajnijih trenutaka u karijeri Nevene Rendeli.
Nevena Rendeli nosila kovrče
Na početku svoje karijere voditeljica je furala nešto drugačiji stajling. U to vrijeme nosila je crvene kovrče koje su davale dojam 80-ih godina, a vodila je emisiju Reci mi što čitaš.
Nastavite čitati nakon oglasa
Unatoč brojnim poslovnim obavezama i brzom tempu života koji je proizlazio iz njezine poslovne karijere, svake godine izgledala je sve bolje. Njezin izgled nije bio slučajan, već rezultat predanosti kontinuiranoj i pravilno usmjerenoj tjelovježbi, prije svega trčanju. Mnogi su primijetili da je u ovom životnom razdoblju izgledala bolje nego ikada prije, a osim sjajne tjelesne forme, također je očuvala i izvrsno zdravlje.
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.
Ako se ovih dana pitate može li ljeto u Hrvatskoj biti još malo toplije, odgovor očito ima ime i prezime – Pedro Soltz. Brazilski model sa zagrebačkom adresom već godinama privlači pažnju izgledom, energijom i onom pomalo bezobrazno dobrom fizičkom formom zbog koje je dovoljno da skine majicu i objavi fotografiju pa da termometar, barem na društvenim mrežama, pokaže koji stupanj više. I nije baš teško razumjeti zašto. Pedro je jedan od onih muškaraca kojima tijelo nije slučajnost, nego rezultat godina bavljenja sportom, discipline i, kako sam kaže, potrebe da ostane fizički i mentalno aktivan.
Jedna od najpoznatijih domaćih manekenki, a danas uspješna poduzetnica i vlasnica beauty adrese The Lab, Tatjana Dragović, ovih je dana u Zagrebu doživjela simpatičan modni trenutak koji neodoljivo podsjeća na jednu od najpoznatijih filmskih scena svih vremena.
Ako ste ovog ljeta pomislili da je Jakov Jozinović gotovo preselio na pozornicu, niste bili daleko od istine. Nakon mjeseci u kojima je njegov glazbeni put dobio potpuno novu dimenziju, mladi je pjevač ljeto 2026. proveo između velikih koncertnih dvorana, jadranskih gradova, festivalskih pozornica i brojnih putovanja, nastavljajući nizati nastupe u sklopu turneje „Ja za čuda letim“. Ipak, unatoč gustom rasporedu koji mu gotovo nije ostavljao prostora za predah, Jakov je pronašao način da između koncerata uhvati i ono drugo lice ljeta – ono koje ne podrazumijeva reflektore i tisuće ljudi pred pozornicom, već more, sunce, brod, prijatelje i nekoliko dana potpunog opuštanja.
Nova školska godina uvijek donosi osjećaj novog početka, bilo da se nakon ljetne pauze vraćamo u poznate školske klupe, krećemo na fakultet ili jednostavno ulazimo u novu sezonu s potrebom da osvježimo svakodnevni stil. Povratak u školu odavno više nije samo pitanje rasporeda, novih udžbenika i prvog dana nastave, nego i trenutak u kojem se ponovno slaže vlastita svakodnevica, upoznaju novi ljudi, stvaraju nove uspomene i traže načini da osobni stil dobije novo lice. Upravo zato Back to School sezona postaje prilika da se početak nove školske godine obilježi komadima koji nisu samo praktični, nego i dovoljno upečatljivi da postanu dio osobnog stila.
Postoje modne revije koje predstavljaju novu kolekciju i postoje one koje pokušavaju izgraditi cjelovit autorski svijet, a predstavljanje kolekcije SILENCE dizajnerice Amine Hasanbegović na Mamuli pripada upravo ovoj drugoj skupini jer je njezina vrijednost manje u klasičnom predstavljanju odjevnih komada, a više u načinu na koji su moda, arhitektura, priroda, tehnologija i povijest jednog prostora povezani u jedinstvenu kreativnu cjelinu. Revija održana 24. kolovoza 2026. na otoku Mamula u Crnoj Gori postavljena je u ambijent koji sam po sebi nosi snažan vizualni i povijesni identitet, zbog čega kolekcija nije djelovala kao sadržaj naknadno smješten u atraktivan prostor, nego kao projekt koji je iz konkretnog prostora izrastao i s njim uspostavio neposredan odnos.
Korčula je jedan od onih dalmatinskih gradova čiju ljepotu nije moguće potpuno razumjeti pri prvom susretu, jer se iza njezine prepoznatljive mediteranske scenografije, kamenih kuća, uskih ulica i pogleda prema plavetnilu Pelješkog kanala nalazi slojevita povijest koja se ne otkriva odjednom, nego postupno, dok se hodajući kroz staru gradsku jezgru počinju povezivati arhitektura, pomorska tradicija, srednjovjekovno pravo, sakralna baština, umjetnost i svakodnevni život ljudi koji su ovaj prostor oblikovali kroz stoljeća.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
U svijetu koji je gotovo opsjednut novim, starost je postala pomalo neobičan oblik luksuza. Svakoga dana pojavljuju se novi proizvodi, novi brendovi, novi restorani, nove kolekcije, novi koncepti interijera, nove tehnološke platforme, nove pjesme i nove poslovne ideje koje u kratkom vremenu uspijevaju privući pažnju javnosti, algoritama i tržišta, ali samo rijetke među njima uspijevaju napraviti ono što je u suvremenoj ekonomiji zapravo mnogo teže od samog lansiranja: ostati relevantne. Novost može proizvesti interes, može stvoriti promet i može osigurati naslovnicu, ali sama po sebi ne predstavlja dokaz vrijednosti. Povijest kulture, dizajna, mode, gastronomije i poduzetništva iznova pokazuje da između nečega što je trenutačno popularno i nečega što će za dvadeset ili pedeset godina još uvijek imati smisla postoji velika razlika.