Holivudska ljubavna priča: On je bio prvi dječak kojeg je ikad poljubila, a godinama kasnije ukrao je njezino srce
Kad su holivudske ljubavi u pitanju, uistinu nema priče poput one koju dijele Mila Kunis i Ashton Kutcher.
29 ožujka 202413:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Upoznali su se kao klinci na snimanju serije “Lude sedamdesete”, a nakon godina traganja za pravom ljubavi, shvatili da su srodne duše. Ljubavna priča koju dijele Mila Kunis i Ashton Kutcher jedna je od najljepših iz Hollywooda, uživajte u njoj ako se želite podsjetiti da prava ljubav postoji, čak i u svijetu bogatih i slavnih u kojem nije lako nekome vjerovati.
Jedna od najljepših ljubavnih priča: Mila Kunis i Ashton Kutcher
Mila Kunis i Ashton Kutcher upoznali su se 23. 8. 1998. godine, na snimanju serije “Lude sedamdesete” koja je ubrzo postala veliki hit.
Mila je imala 14 godina i lagala da je starija kako bi dobila ulogu, a Ashton, koji je igrao njezinog dečka u seriji, imao je 20 godina.
Pred kamerama su podijelili njezin prvi poljubac, a Mila je kasnije otkrila da je bila jako zaljubljena u zgodnog glumca, a oboje su priznali da su bili jako nervozni prije snimanja poljupca. “Ona je djelovala tako cool”, otkrio je Ashton.
Ipak, njihova ljubav tada nije zaživjela. Ashton Kutcher izlazio je s raznim holivudskim glumicama, a Mila Kunis ljubav je pronašla u naručju problematičnog glumca Macaulaya Culkina.
2005. godine, Ashton Kutcher uplovio je u svoj prvi brak, s glumicom Demi Moore koja je 15 godina starija od njega.
2011. godine, Mila Kunis i Macaulay su prekinuli, a pola godine nakon toga stigla je vijest da se razvode Ashton Kucher i Demi Moore.
2012. godine Mila Kunis i Ashton Kutcher sreli su se na dodjeli nagrada Golden Globes i “kliknuli” te je tako krenula njihova ljubavna veza.
Iste godine su počeli živjeti zajedno, a 2014. otkrili su da su zaručeni te da očekuju svoje prvo dijete.
2015. Mila Kunis i Ashton Kutcher su se vjenčali, a uskoro je na svijet stigao i njihov sin.
Par je od tada u sretnoj i stabilnoj vezi, a Mila često zna ispričati kako je nevjerojatno da se udala za dečka s kojim je podijelila prvi poljubac.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
