Zamagljeni prozori u stanu? Evo što sve možete napraviti…
Čim krenu niske temperature muku mučite sa zamagljenim prozorima? Donosimo savjete koji će vam pomoći da se uhvatite u koštac s tim iritantnim problemom.
16 studenoga 202319:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Živciraju vas zamagljeni prozori u stanu? Kondenzacija se često smatra problemom samo tijekom zime, ali to je nešto što može utjecati na naše domove tijekom cijele godine, uzrokujući štetu na prozorima i potencijalno se razvijajući u opasne vlažne mrlje ako se ne liječi.
Ako vam zamagljeni prozori rade veliki problom, više je stvari koje možete napraviti a neke od njih ne iziskuju dodatno ulaganje.
Zamagljeni prozori: zašto se to događa?
Kondenzacija nastaje kada je zrak u prostoriji topliji od površinske temperature prozora. Vlaga se nagomilava se brže i češće tijekom zime jer je vjerojatnije da ćemo uključiti grijanje, uz naše uobičajene dnevne aktivnosti kao što su kuhanje, tuširanje, pa čak i disanje.
Može li magljenje prozora biti štetno za zdravlje?
Sama kondenzacija nije štetna, jer je riječ samo o vodi. Međutim, kada ostane na drvu ili žbuci, vlaga se može apsorbirati u materijal i stvoriti vlažne mrlje, piše britanski Hello!
To može oštetiti vaše prozorske daske, okvire i okolne zidove, ali i uzrokovati zdravstvene probleme zbog razvoja plijesni. To može uzrokovati narespiratorne probleme poput astme i alergija, pri čemu su bebe, djeca i starije osobe u najvećem riziku.
Što možete napraviti ako su zamagljeni prozori vaš problem?
1. Uklonite vlagu prije nego što se “primi”
Upijanje ili izvlačenje vlage iz prostorije prije nego što se ona ima vremena manifestirati može biti jednostavan način borbe protiv kondenzacije i sprječavanja pojave vlage. Nekonvencionalne metode uključuju stavljanje mačjeg pijeska u čarapu, zavezivanje i stavljanje na prozorsku dasku. Stavljanje zdjelice soli na prozorsku dasku također se pokazalo kao dobar trik.
Ako želite uložiti nešto novca kako bi pokušali riješiti ovaj problem, na tržištu postoje izvrsni ovlaživači zraka koji apsorbiraju svu vlagu u zraku. Proučite recenzije i izaberite najbolji za vaš budžet.
Drugi izbor mogu biti usisivači za prozore, koji su također dobro rješenje.
3. Redovito provjetravajte prostorije
Držanje zatvorenih prozora i vrata tijekom zimskih mjeseci može imati negativne učinke. Provjetravanje doma otvaranjem prozora čak i na samo 20 minuta dnevno može drastično smanjiti učinke kondenzacije i vlage u domovima. Održavanje otvorenih prozora tijekom aktivnosti koje uzrokuju mnogo vlage u kući, poput kuhanja, tuširanja i sušenja odjeće, također može pomoći u smanjenju kondenzacije.
4. Pomaknite biljke na drugo mjesto, a ako je moguće, i namještaj
Sobne biljke koje žive na prozorskoj dasci prirodno ispuštaju vlagu u zrak. Razmislite o tome da ih maknete dalje od prozora tijekom hladnijih mjeseci kako biste smanjili količinu vode koju ispuštaju.
Ako je moguće, namještaj u blizini vanjskih zidova također treba odmaknuti što dalje kako bi zrak mogao slobodnije cirkulirati. Vaše bi vam biljke također mogle biti zahvalne na tome jer su prozorske klupice zimi često puno hladnije nego ljeti, a biljke vole održavati temperaturu okoline tijekom cijele godine.
5. Pobrinite se da vaš dom ima dobru izolaciju
Ulaganje u ponovnu izolaciju zidova kuće moglo bi biti vrijedno razmatranja ako je kondenzacija stalni problem u vašem domu. Ne samo da će to održati vaš dom toplim i smanjiti troškove grijanja, nego dobra izolacija uvelike određuje koliko će se kondenzacije nakupiti i koliko će vremena trebati da se osuši.
6. Održavajte sobnu temperaturu reguliranom
Održavanje redovite tople temperature u sobama u kući spriječit će da se površine dovoljno ohlade za stvaranje kondenzacije. Grijanje ne mora biti stalno uključeno tijekom dana, ali se timer može koristiti za uključivanje grijanja tijekom najhladnijih razdoblja ili na razdoblje tijekom noći kako bi se iskoristile niže stope energije i uštedjelo na računima za energiju. Održavanje površina toplima spriječit će stvaranje kondenzacije. Prije nego što prvi put uključite grijanje zimi, odvojite vrijeme i za odzračivanje radijatora kako biste bili sigurni da rade učinkovito.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
