Zašto je toliko djece začeto u vrijeme Božića? Znanstvenici objašnjavaju ovaj fenomen
Da, u vrijeme blagdana mnogi su parovi prisniji no ikad, no znanstvenici kažu da postoji i znanstveno objašnjenje ovog fenomena.
06 prosinca 202314:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Poznajete puno ljudi koji su rođeni početkom ili sredinom rujna? Hm…zanimljivo. To i nije tako neobično govore stručnjaci, jer su brojne bebe začete baš u vrijeme božićnih blagdana i to ne samo zato što je mami i tati bilo hladno izaći u šetnju. Djeca začeta u vrijeme Božića pravi su fenomen, govore stručnjaci koji objašnjavaju da postoji i biološko objašnjenje.
Djeca začeta u vrijeme Božića dolaze uz nekoliko objašnjenja
Naravno, nema sumnje da su ljudi romantičnije raspoloženi u razdoblju koje je preplavljeno veseljem i svečanim zabavama te brojnim večerima provedenim pod dekicom, uz dobar film i pokoju toplu čokoladu s rumom.
Vrijeme blagdana nabijeno je obiteljskom atmosferom pa ne čudi što mnogi parovi baš tada donose odluku da za idući Božić više ne žele biti sami ili da je vrijeme za još jedno dijete.
Ipak, blagdansko veselje nije jedini razlog ovog fenomena otkriva istraživanje koje je proveo znanstveni časopis Obstetrics and Gynecology, a koje otkriva i znanstvene činjenice zašto je vjerojatnije da ćete zanijeti tijekom zime.
Postoji i znanstveno objašnjenje zašto su tolika djeca začeta u vrijeme Božića
Stručnjaci su u ovoj studiji otkrili da je općenito kvaliteta sperme koju muškarci proizvode zimi bolja u usporedbi s ljetnim mjesecima. Kao i receptivnost jajne stanice žene zahvaljujući promjenama duljine dnevnog svjetla. Zajedno, ovo može povećati šanse da spermij oplodi jajnu stanicu, izazivajući trudnoću.
To je, zajedno s činjenicom da se ljudi češće upuštaju u odnose tijekom blagdanske sezone, “također postulirano kao moguće bihevioralno objašnjenje za prosinački vrhunac začeća”, navodi se u bilješkama istraživanja.
Koja čaša kuhanog vina i Hallmarkov ljubić u pozadini sigurno neće biti naodmet.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjestan i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U popularnoj kulturi veličina penisa već se desetljećima poistovjećuje s moći, samopouzdanjem i seksualnom kompetencijom. Od filmova i glazbe do sportskih svlačionica i internetskih memeova, poruka je jasna: veće znači bolje. No iza tog uvriježenog narativa krije se stvarnost o kojoj se rijetko govori – ona u kojoj veličina ne donosi nužno prednost, već često otvara niz fizičkih, emocionalnih i psiholoških izazova.
Nakon iznimno intenzivne i dinamične 2025. godine, obilježene brojnim koncertima, prijeđenim kilometrima i snažnom, kontinuiranom podrškom publike, varaždinski bend Ogenj vratio se onome što čini samu srž njegova glazbenog identiteta – pjesmama koje nastaju iz autentične potrebe za izražavanjem i dijalogom s publikom. Prošla godina bila je jedna od najplodnijih u dosadašnjoj karijeri benda, tijekom koje su objavili čak šest novih singlova, a kao posebno snažan trenutak izdvaja se pjesma „Daj, daj“, skladba koja je Ogenj lansirala u novu kreativnu i produkcijsku orbitu te dodatno učvrstila njihovu poziciju na domaćoj glazbenoj sceni.
Jedna od najperspektivnijih domaćih pjevačica mlađe generacije, Natalie Balmix, vratila se nakon godinu dana diskografske pauze s projektom koji nosi pečat iskrenosti, emotivne zrelosti i umjetničke slobode. U srijedu u podne predstavila je svoj novi EP album "Natalie, drago mi je", koji donosi tri moćne balade – "Hladno mi je", "Kriva za sve" i "Stan na dan" – i u kojima publika može osjetiti potpuno novi nivo otvorenosti i osobnog izražaja pjevačice.
