Kerry Washington progovorila je o šokantnom otkriću vezanom za svoje roditelje.
U svojoj novoj knjizi Thicker Than Water, 46-godišnja zvijezda serije “Scandal” otkriva da je nedavno saznala da njezin otac, Earl Washington, nije njezin biološki otac. To su vijesti koje su je odvele na putovanje samopronalaska. “To mi je stvarno prevrnulo svijet”, rekla je Kerry Washington za PEOPLE.
Kerry Washington otkrila obiteljsku tajnu
Glumica objašnjava da je obiteljsku tajnu otkrila ubrzo nakon što je obavijestila svoje roditelje da planira sudjelovati u emisiji Henryja Louisa Gatesa Jr. “Finding Your Roots” na PBS-u, gdje poznate osobe saznaju o svojim precima putem testiranja DNA.
Čuvajući tu tajnu godinama, mama Valerie, profesorica, i tata Earl, agent za nekretnine, imali su privatni razgovor s Gatesom, koji im je rekao da je uvijek najbolje da obitelji razgovaraju o takvim otkrićima privatno prije snimanja. Ono što je uslijedilo, kaže Kerry Washington, bio je poziv na obiteljski razgovor koji je dobila od svojih roditelja u proljeće 2018. godine.
“Kad sam dobila tu informaciju, pomislila sam: ‘Sada znam svoju priču'”, rekla je glumica, koja se sjeća kako je osjećala olakšanje nakon što je dugo vremena sumnjala da joj roditelji nešto taje i da nešto nedostaje. “Nisam znala koja je moja priča, igrala sam sporednu ulogu u njihovoj priči.”
Kerry Washington kaže da je sačuvala smirenost i postavila mnogo pitanja u trenutku koji je očigledno bio težak za njih. Saznala je da su se odlučili koristiti anonimnim spermijem u začeću nakon što su se suočili s problemima s plodnošću. Priznali su da su odlučili da joj nikada neće reći.
Sada se osjeća povezanije s roditeljima
“Čini mi se da je taj nesrazmjer, kao ‘Netko mi nešto ne govori o mom tijelu’, učinio da osjećam kako u mom tijelu nešto treba ispraviti”, rekla je o godinama borbe s anksioznošću, problemima sa samopouzdanjem i poremećajem prehrane kad je bila mlađa. Sada osjeća da bi to mogli biti simptomi podsvjesnog osjećaja roditeljske tajne. S novim saznanjima, Kerry Washington kaže da ju je to potaknulo da svijetu ispriča svoju pravu priču, a “Thicker Than Water” je rezultat.
“Ovo je zaista moj rad na razumijevanju vlastitog dosadašnjeg života, s obzirom na ove nove informacije koje imam i koje su na mnoge načine bile kao komadići slagalice koji su nedostajali”, kaže. “Moji roditelji nisu bili oduševljeni što pišem ovo”, napomenula je, iako su me tijekom procesa podržali. No, kako kaže glumica, “ova knjiga zapravo je o meni. Sada mogu postati najvažnija osoba u svom životu.”
Iskustvo je na kraju podiglo odnos s roditeljima na višu razinu.
“Zaista sam počela osjećati mnogo više ljubavi, suosjećanja i razumijevanja prema svojim roditeljima”, kaže. “Ovo dublje istraživanje naše obiteljske povijesti natjeralo me da se stavim u njihove cipele i razmišljam o stvarima koje su morali proći i što su žrtvovali. I to me zaista približilo njima.”
Vijest o njezinom ocu samo je jedno od mnogih otkrića u knjizi, koja će izaći 26. rujna. Prema priopćenju za medije, njezini memoari pružit će čitateljima “intiman uvid u njezin javni i privatni svijet – kao umjetnice, poduzetnice, majke, kćeri, supruge, Afroamerikanke.”
“Pisanje memoara je daleko najdublji osobni projekt koji sam poduzela”, rekla je za PEOPLE u siječnju. “Nadam se da će ga čitatelji prihvatiti otvorenog srca i mislim da nudi nove uvide i perspektive, i poziva ljude na dublje suosjećanje – prema sebi i drugima.”
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.