Tijekom nedavnog intervjua za Better Homes & Gardens, slavna glumica Drew Barrymore priznala je da ima stroga pravila kad je riječ o osobnim elektroničkim uređajima svojih kćeri Olive (10) i Frankie(9).
Kćeri Drew Barrymore ne bulje u ekran po cijele dane
“Puno gledamo filmove i emisije, pa nikoga ne osuđujem zbog buljenja u ekran”, rekla je glumica u intervjuu i dodala: “Ali kad je riječ o mojoj djeci, ne podržavam osobne elektroničke uređaje, poput iPadova.”
“Tijekom pandemije, kada su škole bile virtualne, bili smo prisiljeni biti na odvojenim uređajima i to mi se nije svidjelo”, rekla je i nastavila: “Sada čuvam iPade u zaključanom sefu i vadim ih samo u posebnim prigodama.” Međutim, glumica priznaje da voli kada se “ušuškaju u krevet i zajedno nešto gledaju”.
Glumica je otkrila i druge promjene u kućanstvu koje je napravila otkako je postala majka.
“Ne mogu vidjeti oštar rub u svom prostoru”, rekla je Drew Barrymore o dizajnu u svom domu i nastavila: “Pogledam to i pomislim, taj kut bi mogao nekome iskopati oko! Čak i moj kuhinjski otok ima mekani rub.”
Kćeri Drew Barrymore ne žele živjeti pod povećalom javnosti
Dodala je: “Čim sam prvi put ušla u tu sobu, rekla sam, moramo to odmah preoblikovati!” Iako je Drew Barrymore pokušala svojim kćerima život učiniti što ugodnijim, glumici je bilo “teško” odgajati ih pred očima javnosti. Tijekom epizode njezinog vlastitog talk showa u veljači, majka dvoje djece se slomila i u suzama rekla da se njezine kćeri “nisu prijavile” za život pod povećalom javnosti.
“Ne dirajte moju djecu. To nije u redu”, rekla je Drew Barrymore kroz suze, primijetivši da su društvene mreže unijele dodatne poteškoće u roditeljstvo. Drew Barrymore je u siječnju otkrila da je “suroditeljstvo” s bivšim suprugom Willom Kopelmanom “nikad bolje”.
“Iako više nismo u braku, a on čak ima prekrasnu novu suprugu Allie Michler, naša svakodnevna interakcija nikada nije bila bolja”, rekla je u svom talk showu.
Slavni par se rastao 2016. godine nakon četiri godine braka. Prije toga, Drew Barrymore je bila u braku s Tomom Greenom od 2001. do 2002. i Jeremyjem Thomasom 1994. i 1995.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
