HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Kurkdjian je projektu pristupio s namjerom da postojeće kompozicije približi njihovim izvornim verzijama, bez nametanja vlastitog autorskog stila. Njegov zadatak nije bio osmisliti suvremene interpretacije poznatih mirisa, nego istražiti kako su oni mirisali u trenutku nastanka i pronaći način da se taj doživljaj ponovno postigne. Takav pristup zahtijevao je detaljno proučavanje Diorovih arhiva, izvornih formula, svojstava nekadašnjih sirovina i okolnosti u kojima su parfemi nastajali. U suradnji sa stručnim timovima kuće Dior analizirao je pojedine sastojke i njihove međusobne odnose, nastojeći razumjeti što je svakoj kompoziciji davalo njezinu prepoznatljivost.

Za razliku od modnih predmeta koji se mogu desetljećima čuvati u kontroliranim uvjetima, parfemi ovise o sastojcima čija se svojstva s vremenom mijenjaju. Prirodne sirovine razlikuju se ovisno o klimatskim uvjetima, području uzgoja, načinu berbe i postupcima prerade. Ruža ubrana na istom području u dvije različite godine ne mora imati potpuno jednak mirisni profil, a slične se razlike pojavljuju i kod jasmina, citrusa, sandalovine i drugih materijala. Tijekom desetljeća mijenjaju se i metode proizvodnje, dobavljači te mogućnosti nabave pojedinih sastojaka. Čak i kada proizvođač nastoji sačuvati originalnu formulu, takve okolnosti mogu postupno promijeniti konačan miris.

Dodatne promjene donijeli su sigurnosni standardi i regulatorna ograničenja koja su se razvijala tijekom druge polovice 20. stoljeća. Pojedini prirodni ekstrakti i sintetske molekule više se ne mogu upotrebljavati na nekadašnji način, dok su za druge određene dopuštene koncentracije. Pravila Međunarodnog udruženja za mirise, poznatog pod kraticom IFRA, i propisi pojedinih tržišta utjecali su na reformulacije brojnih parfema. Proizvođači su morali pronaći odgovarajuće zamjene za ograničene sastojke, a svaka takva intervencija mogla je promijeniti ravnotežu između cvjetnih, drvenastih, začinskih i drugih mirisnih akorda. Nakon više desetljeća prilagodbi razlika između izvorne kompozicije i njezine kasnije verzije mogla je postati osjetna.

Kurkdjian je obnovu Diorovih parfema usporedio s restauracijom umjetničkih djela. Kao što restaurator proučava izvorne pigmente, slikarske postupke i promjene nastale tijekom vremena, parfumer mora razumjeti prvotnu funkciju svakog sastojka i njegov odnos s ostatkom formule. Pritom nije uvijek moguće doslovno ponoviti povijesni recept jer određeni materijali više nisu dostupni ili njihova upotreba nije dopuštena. Umjesto jednostavnog vraćanja starih sastojaka, potrebno je pronaći suvremene alternative koje mogu proizvesti odgovarajući mirisni učinak. Takav postupak ponekad uključuje kvalitetnije prirodne ekstrakte, a ponekad sintetske molekule koje omogućuju preciznije oblikovanje određenih nijansi. Cilj je zadržati izvornu zamisao autora i prepoznatljivu strukturu parfema uz poštovanje današnjih sigurnosnih zahtjeva.

Projekt Dioriginals obuhvaća devet parfema nastalih između 1956. i 2003. godine, a njihova povijest povezana je s različitim generacijama parfumera i promjenama u estetici kuće Dior. Kolekcija je koncepcijski podijeljena na Dior in Grasse i Dior in Paris. Prvi dio povezan je s ranijim razdobljem Diorove parfumerije i nasljeđem majstora poput Edmonda Roudnitske i Paula Vachera, dok drugi prati kasnije kreacije nastale u razdoblju od kraja sedamdesetih do početka novog tisućljeća. Takva podjela povezuje povijest parfema s francuskim gradovima koji imaju različita mjesta u razvoju modne kuće. Grasse je stoljećima povezan s uzgojem mirisnog bilja i proizvodnjom parfemskih sirovina, dok je Pariz središte Diorova modnog identiteta i njegovih kreativnih promjena.

Posebno mjesto u projektu zauzima Edmond Roudnitska, jedan od najutjecajnijih parfumera 20. stoljeća. Njegov pristup temeljio se na promišljenom odabiru sastojaka i preciznoj konstrukciji mirisnih akorda. Umjesto gomilanja velikog broja nota, nastojao je postići jasnoću kompozicije i ravnotežu između njezinih dijelova. Njegova suradnja s Christianom Diorom rezultirala je parfemima koji su ostavili trajan trag u povijesti kuće. Kurkdjian je tijekom restauracije proučavao Roudnitskine postupke i njegovu sklonost eksperimentiranju s novim materijalima. Podršku projektu izrazio je i njegov sin Michel Roudnitska, koji je obnovu očevih kompozicija doživio kao priznanje njegovu stvaralačkom nasljeđu.

Jedan od najpoznatijih primjera Roudnitskina rada jest Diorissimo, predstavljen 1956. godine. Njegova je glavna inspiracija bila đurđica, cvijet koji je Christian Dior posebno volio i povezivao sa srećom. Roudnitska je đurđice uzgajao na svojem imanju u Cabrisu, nedaleko od Grassea, gdje je proučavao njihovu mirisnu osobnost. Budući da se karakterističan miris đurđice ne može jednostavno dobiti uobičajenim postupcima prirodne ekstrakcije, parfumer je morao izgraditi akord koji će dočarati njezinu svježinu i nježnost. Kompoziciju je oblikovao uz pomoć jasmina, ruže, zumbula i ylang-ylanga, stvarajući prozračan cvjetni miris koji se razlikovao od tada popularnih teških parfema. Christian Dior sudjelovao je i u oblikovanju njegova vizualnog identiteta, uključujući bočicu s pozlaćenim čepom u obliku cvjetnog buketa. Tijekom restauracije Kurkdjian je posebnu pozornost posvetio obnovi bijelog cvjetnog akorda i kvaliteti jasmina kako bi Diorissimu vratio svježinu i lakoću njegove izvorne kompozicije.

Roudnitskin autorski rukopis prepoznaje se i u Diorelli, predstavljenoj 1972. godine. Ovaj parfem nastao je kao svojevrsni ženski odgovor na Eau Sauvage, ali je razvijen kao samostalna kompozicija. Diorella pripada voćno-cvjetnoj chypre obitelji, a njezin karakter nastaje iz odnosa svježih, cvjetnih, začinskih i zemljanih nota. Jasmin i ljubičica povezuju se s breskvom, kuminom, vetiverom i hrastovom mahovinom, stvarajući miris koji se razlikovao od tradicionalnih predodžbi o ženskim parfemima. Njegova je estetika bila povezana s osjećajem slobode i neopterećenosti, što je u tadašnjoj komunikaciji parfema prikazao i ilustrator René Gruau motivom djevojke na vjetru. Kurkdjian je tijekom obnove radio na kvaliteti bergamota i jasmina te ponovno uspostavio akord bosiljka i karakterističnu ljubičastu nijansu koji su tijekom prethodnih reformulacija izgubili dio svoje izražajnosti.

Dioressence, predstavljen kao toaletna voda 1979. godine, pripada drukčijem mirisnom svijetu. Njegovi počeci sežu u 1969. godinu, kada je Guy Robert osmislio mirisni koncentrat za kupanje, a Max Gavarry deset godina poslije razvio parfemsku kompoziciju. Dioressence je nastao u razdoblju popularnosti intenzivnih začinskih i orijentalnih mirisa, što se očitovalo i u njegovoj tadašnjoj reklamnoj komunikaciji. Njegova struktura povezuje naranču, ružu, jasmin i geranij s benzoinom, pačulijem i hrastovom mahovinom. Takva kombinacija daje mu izražen začinsko-cvjetni karakter i duboku drvenastu podlogu. Kurkdjian je proučavao povijesne formule kako bi obnovio odnose između tih sastojaka, a nekadašnje animalne materijale zamijenio je suvremenim alternativama. Posebnu je pozornost posvetio toplini baze i jasnoći cvjetnog dijela kompozicije, koji zajedno određuju prepoznatljivost Dioressencea.

Početkom devedesetih Diorova parfumerija okrenula se drukčijem doživljaju prirode i prostora. Parfem Dune, predstavljen 1991. godine, nastao je prema zamisli vrta uz more. Jean-Louis Sieuzac i Dominique Ropion oblikovali su kompoziciju koja povezuje svježinu morskog zraka s toplinom vegetacije i pijeska izloženog suncu. Miris otvaraju pupoljci crnog ribiza i mandarina, dok ruža i jasmin oblikuju njegovo cvjetno srce. Drvenaste note, sandalovina, pačuli, vanilija i amberna baza stvaraju topliji završetak. Dune je nastao u razdoblju kada su morski i ozonski akordi postajali sve prisutniji u parfumeriji, ali je njihovu svježinu povezao s mekšim i toplijim sastojcima. Tijekom restauracije Kurkdjian je obnovio voćno-zelene nijanse crnog ribiza, svježinu mandarine i mekoću mošusnih nota, koristeći odgovarajuće zamjene za materijale koji više nisu dopušteni.

Četiri godine poslije, 1995., Dior je predstavio Dolce Vitu, parfem koji je kreirao Pierre Bourdon. Njegova kompozicija razvijena je oko ideje topline, uživanja i senzualnosti, a prepoznatljivost joj daje kombinacija voćnih, cvjetnih, začinskih i drvenastih nota. Breskva, ruža i vanilija povezuju se s cimetom, klinčićem, cedrom i sandalovinom, dok jasmin dodatno oblikuje cvjetni karakter. Bourdon je pritom koristio kontraste između sastojaka koji se tradicionalno povezuju s muškim i ženskim parfemima, stvarajući miris izražene osobnosti. U restauriranoj verziji Kurkdjian je obnovio začinsko-voćnu strukturu, kvalitetu drvenastih sirovina i ravnotežu cvjetnog srca. Dolce Vita zadržava karakter parfema iz sredine devedesetih, s toplim i blago slatkim nijansama koje ga povezuju i s kasnijim razvojem gurmanskih mirisa.

Dune Homme iz 1997. godine donosi još jedan pristup morskoj inspiraciji. Iako dijeli ime s parfemom Dune, nije zamišljen kao njegova izravna muška inačica. Olivier Cresp osmislio ga je kao samostalnu kompoziciju u kojoj se svježina citrusa i zelenih nota povezuje s drvenastom toplinom. Mandarina i zelena smokva oblikuju početak, dok cedar i sandalovina stvaraju mekšu, kremastu bazu. Formula se temelji na relativno malom broju sastojaka i preciznom odnosu između njihovih mirisnih svojstava. Tijekom restauracije Kurkdjian je prilagodio kvalitetu citrusnih i drvenastih esencija, a odgovarajuću sandalovinu pronašao je u Nepalu. Njezine mliječne i kremaste nijanse omogućile su mu da obnovi karakter izvornog mirisa bez mijenjanja proporcija formule.

dior

Početak novog tisućljeća donio je Dioru promjene u muškoj modi i parfumeriji. Estetika Hedija Slimanea, obilježena uskim siluetama, minimalističkim pristupom i utjecajem urbane rock kulture, stvorila je drukčiji okvir za predstavljanje muških mirisa. U takvom je ozračju 2001. godine nastao Higher, parfem koji potpisuju Olivier Gillotin i Olivier Pescheux. Njegova kompozicija temelji se na svježim citrusnim i aromatičnim notama, uz začinsku i drvenastu podlogu. Limun i bosiljak stvaraju živahan početak, ružmarin, papar i kardamom oblikuju sredinu, dok cedar i mošusi daju završnu toplinu. Higher je zamišljen kao miris gradskog života, pokreta i energije, a njegova se estetika razlikovala od klasičnih muških parfema prethodnih desetljeća. Kurkdjian je obnovio svježinu citrusnih sastojaka i prilagodio akord bosiljka današnjim regulatornim zahtjevima, nastojeći sačuvati njegov izvorni aromatični karakter.

Godinu poslije predstavljen je Forever and Ever, nježnija cvjetna kompozicija Jean-Pierrea Béthouarta. Inspiraciju za ovaj parfem autor je pronašao u proljetnoj prirodi i mirisu divlje ruže, a tijekom razvoja nosio je radni naziv Subtle Eglantine. Njegovu strukturu čine divlja ruža, cvijet badema, frezija i geranij, uz ambretu i mošusne note koje stvaraju mekan završetak. Za razliku od pojedinih starijih Diorovih parfema, Forever and Ever tijekom godina nije doživio velike promjene u dostupnosti svojih glavnih prirodnih sastojaka. Zbog toga Kurkdjian nije morao provoditi opsežne intervencije u formuli. Restauracija je uključivala očuvanje izvorno odabrane turske damaščanske ruže, čiji miris određuje velik dio cvjetne osobnosti parfema.

dior

Posljednji parfem obuhvaćen projektom Dioriginals jest Higher Energy iz 2003. godine. Njegovi autori Nathalie Gracia-Cetto i Carlos Viñals razvili su kompoziciju nadahnutu noćnim životom velikoga grada i energijom tadašnje urbane kulture. Miris se temelji na zelenom akordu apsinta i drvenastim notama, uz izraženu svježinu grejpa i kleke. Zvjezdasti anis, kardamom i ružičasti papar stvaraju začinske kontraste, dok vetiver, pačuli i tamjan oblikuju njegovu bazu. Higher Energy pripada razdoblju u kojem su muški parfemi sve češće povezivali citrusnu svježinu s intenzivnijim začinskim i drvenastim sastojcima. Uvrštavanjem ovog mirisa u Dioriginals obuhvaćeno je i novije razdoblje Diorove povijesti, čime se projekt proširio izvan tradicionalnih parfemskih klasika sredine prošlog stoljeća.

Obnova povijesnih kompozicija uključila je i povratak prepoznatljivog dizajna bočice Ovale, predstavljene 1948. godine. Njezino oblikovanje povezano je sa Sergeom Heftler-Louicheom, suosnivačem i prvim direktorom Parfums Christian Dior. Izvorna bočica izrađena je od prozirnog stakla, s polukuglastim čepom, bijelom vrpcom oko vrata i ovalnom etiketom ukrašenom mašnom inspiriranom estetikom 18. stoljeća. Takav je dizajn pripadao ranim godinama Diorove parfemske djelatnosti i postupno je postao dio njezina vizualnog nasljeđa. Za izdanje Dioriginals iz 2026. godine povijesna je silueta prilagođena suvremenom izgledu kolekcije. Nova verzija ima teksturiranu minimalističku etiketu i metalni prsten s ugraviranim monogramom CD, dok su osnovni oblik i proporcije ostali povezani s izvornim dizajnom.

dior

Projekt Dioriginals otvara i pitanje očuvanja autorskog rada u parfumeriji, gdje izvorno djelo nije moguće trajno zaštititi samo zapisivanjem njegove formule. Svaki parfem nastaje iz odnosa sastojaka, njihovih koncentracija i načina na koji se razvijaju tijekom nošenja na koži. Promjena kvalitete jedne sirovine može utjecati na doživljaj cijele kompozicije, čak i kada ostali sastojci ostanu jednaki. Zbog toga restauracija zahtijeva razumijevanje povijesnih okolnosti i tehničkih mogućnosti razdoblja u kojem je miris nastao. Kurkdjian je u radu na Dioriginalsu nastojao sačuvati autorske odluke svojih prethodnika, ali ih je morao ostvariti materijalima koji su dostupni današnjoj parfemskoj industriji.

Dioriginals tako donosi devet različitih poglavlja Diorove parfemske povijesti, od cvjetne prozračnosti Diorissima iz 1956. do začinsko-drvenaste energije Higher Energyja iz 2003. godine. Svaki od tih mirisa nastao je u određenim estetskim i društvenim okolnostima, a njegov je autor kroz kompoziciju izrazio vlastitu ideju o eleganciji, prirodi, senzualnosti ili suvremenom načinu života. Kurkdjianov rad omogućuje da se te zamisli ponovno upoznaju kroz mirise koji su oblikovani prema svojim povijesnim uzorima. Umjesto stvaranja novih verzija poznatih parfema, Dior je odlučio obnoviti njihove izvorne osobnosti i sačuvati dio vlastite povijesti u obliku u kojem je ona prvi put predstavljena.

dior

druge vijesti