Balet, visoka moda i pariški glamur: Zavirite u svijet u kojem CHANEL stvara čaroliju
Pariška opera i modna kuća CHANEL nastavljaju dugogodišnju suradnju povodom svečanog otvorenja baletne sezone 2026./2027., događaja koji na jednoj pozornici okuplja različite generacije plesača, od učenika baletne škole do najistaknutijih solista ansambla. CHANEL je pokrovitelj ove svečanosti od 2018. godine, a njegova povezanost s jednom od najpoznatijih opernih institucija u Europi tijekom posljednjih godina dodatno je proširena. Od 2023. modna kuća ima status glavnog pokrovitelja Pariške opere, dok je 2025. preuzela i ulogu posebnog pokrovitelja njezine obnove. Suradnja obuhvaća financijsku i institucionalnu podršku, izradu scenskih kostima te sudjelovanje u projektima kojima se mladim plesačima omogućuje prijelaz iz obrazovanja u profesionalni baletni svijet.
Svečano otvorenje plesne sezone tradicionalno je posvećeno umjetnicima koji čine baletni ansambl Pariške opere, a ovogodišnji program donosi tri koreografska djela koja se razlikuju po autorskom pristupu i scenskom izrazu. Među njima je Rings of Saturn, prva koreografija Juliana Nuñesa nastala za Parišku operu, za koju je kostime osmislila modna kuća CHANEL. Na programu su i Vers un pays sage francuskog koreografa Jean-Christophea Maillota te Busk koreografkinje Aszure Barton, dva djela koja će ovom prilikom prvi put biti predstavljena kao dio repertoara Pariške opere. Uvrštavanje novih koreografija u repertoar omogućuje ansamblu rad s različitim plesnim jezicima, a publici susret s djelima koja nadilaze tradicionalni okvir klasičnog baleta.
Posebno mjesto u programu zauzima Junior Ballet, mladi ansambl Pariške opere osnovan 2024. godine, čiji je CHANEL osnivački pokrovitelj. Njegovi će članovi na ovogodišnjoj svečanosti nastupiti drugi put od osnutka ansambla, odjeveni u baletne kostime, odnosno tutue, koje je za njih dizajnirala francuska modna kuća. Junior Ballet okuplja plesače u dobi od 18 do 25 godina koji se biraju na audicijama i primaju na dvogodišnji profesionalni ugovor s obrazovnom komponentom. Takav model mladim umjetnicima omogućuje stjecanje scenskog iskustva i usavršavanje pod profesionalnim uvjetima, u razdoblju kada završavaju školovanje i započinju samostalnu karijeru. Program je zamišljen i kao način otvaranja institucije plesačima različitih obrazovnih i profesionalnih iskustava, pri čemu se nastoji proširiti pristup baletnoj umjetnosti i stvoriti dodatne mogućnosti za razvoj novih generacija izvođača.
CHANEL će i ove godine sudjelovati u tradicionalnom Défilé du Ballet, svečanoj povorci plesača koja pripada najprepoznatljivijim ceremonijalnim trenucima Pariške opere. Riječ je o predstavljanju baletne hijerarhije i različitih generacija umjetnika, od najmlađih učenika do Étoiles, plesača s najvišim umjetničkim statusom u ansamblu. Za Étoiles modna kuća osigurava posebno izrađene tutue i tijare, čime nastavlja suradnju u kojoj se visoka moda povezuje s pravilima i tehničkim zahtjevima klasičnog baleta. Izrada takvih kostima zahtijeva poznavanje konstrukcije odjeće namijenjene pokretu, jer scenski kostim mora zadržati zamišljenu siluetu, omogućiti izvođenje zahtjevnih koreografskih elemenata i istodobno funkcionirati pod kazališnom rasvjetom. Upravo se u toj kombinaciji krojačke preciznosti, odabira materijala i razumijevanja tijela u pokretu susreću tradicija visoke mode i baletna umjetnost.
Povezanost CHANEL-a s plesom započela je mnogo prije današnjeg pokroviteljstva Pariške opere, još za života Gabrielle Chanel, koja je tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća razvila bliske odnose s umjetnicima europske avangarde. Jedna od osoba koje su snažno utjecale na njezin ulazak u kazališni svijet bio je Sergej Djagiljev, osnivač i voditelj slavne skupine Ballets Russes, kojeg je upoznala 1920. godine. Njihova suradnja odvijala se u razdoblju kada su baletne produkcije okupljale koreografe, skladatelje, slikare i modne dizajnere, a granice između različitih umjetničkih disciplina postajale sve otvorenije. Gabrielle Chanel 1924. godine kreirala je kostime za balet Le Train Bleu, produkciju Ballets Russes s koreografijom Bronislave Nižinske, glazbom Dariusa Milhauda i scenografskim elementima Pabla Picassa. Kostimi nadahnuti tadašnjom sportskom i odjećom za slobodno vrijeme odgovarali su modernoj estetici predstave, koja je prikazivala dokolicu i društvene običaje francuske rivijere.
Suradnja s baletnim umjetnicima nastavila se i sljedećih desetljeća. Gabrielle Chanel izradila je kostime za Apollon Musagète Georgea Balanchinea 1928. godine, a 1939. sudjelovala je u oblikovanju kostima za Bacchanale Léonidea Massinea. Ti su projekti nastajali u različitim umjetničkim okolnostima, ali su pripadali istom razdoblju intenzivnog eksperimentiranja s odnosom kostima, scenografije i koreografije. Chanelin pristup odijevanju, obilježen jednostavnijim linijama, slobodom kretanja i odbacivanjem suvišnih ukrasa, imao je prirodnu poveznicu s potrebama plesača. Za razliku od svakodnevne mode, kazališni kostim mora odgovarati točno određenom liku, scenskom prostoru i načinu kretanja, zbog čega je rad na baletnim produkcijama predstavljao zaseban dio njezina stvaralaštva.
Ta se tradicija nastavila i nakon smrti osnivačice modne kuće. Godine 2019. CHANEL je ponovno osmislio kostime za balet Variations Sergea Lifara, jednog od najutjecajnijih koreografa u povijesti Pariške opere. Sljedeće godine modna kuća izradila je kostime za Exposure, koreografiju Sidija Larbija Cherkaouija, a 2021. sudjelovala je u kostimografiji djela Grand Pas Classique Victora Gsovskog. Svaka od tih suradnji zahtijevala je drukčiji pristup, od interpretacije postojećih baletnih kostima do stvaranja odjeće za suvremene koreografije, u kojima se tijelo i scenski pokret često tretiraju na drukčiji način nego u klasičnom repertoaru.
Tijekom 2025. godine CHANEL je izradio trinaest scenskih kostima za Red Carpet, prvu koreografiju Hofesha Shechtera nastalu za Balet Pariške opere. Shechterov koreografski rukopis, poznat po snažnoj tjelesnoj ekspresiji, grupnoj dinamici i izraženoj povezanosti glazbe i pokreta, postavlja drukčije zahtjeve pred kostimografe od tradicionalnih baletnih produkcija. Suradnja na ovom djelu nastavila je niz projekata u kojima modna kuća sudjeluje u oblikovanju vizualnog identiteta novih predstava, prilagođavajući svoje zanatsko iskustvo zamislima pojedinih koreografa.
Na prethodnim izdanjima svečanog otvorenja baletne sezone CHANEL je kreirao scenske kostime i za istaknute plesačice Pariške opere, među kojima su Amandine Albisson, Valentine Colasante i Hannah O’Neill, sve tri nositeljice prestižne titule Étoile. Njihovi nastupi dio su dugogodišnje prakse u kojoj se individualni umjetnički status plesača obilježava i posebno oblikovanom scenskom odjećom. U takvim projektima kostim nije zamišljen kao samostalan modni predmet, nego se izrađuje u odnosu na izvedbu, koreografiju i karakter umjetnika koji ga nosi.
Svečano otvorenje sezone 2026./2027. tako nastavlja suradnju koja je tijekom više od jednog stoljeća prošla put od osobnih umjetničkih veza Gabrielle Chanel s avangardnim baletnim krugovima do institucionalnog pokroviteljstva jedne od najstarijih europskih opernih kuća. Ovogodišnje sudjelovanje CHANEL-a obuhvaća kostime za novu koreografiju Juliana Nuñesa, tutue mladih plesača Junior Balleta te svečanu odjeću i tijare za Étoiles tijekom tradicionalne baletne povorke. Istodobno, dugoročna podrška Pariškoj operi uključuje njezinu obnovu i razvoj programa za mlade profesionalne plesače, čime se suradnja nastavlja i izvan pojedinačnih scenskih produkcija.
Postoje profesionalni putevi koji se mogu precizno rekonstruirati unatrag, označiti važnim odlukama, planovima, ambicijama i pažljivo odmjerenim potezima, a postoje i oni koji tek iz perspektive vremena počinju izgledati kao cjelina, iako su u trenutku kada su se događali često bili samo odgovor na okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Posebno mjesto na vjenčanju imala su i djeca Jennifer Meyer i Tobeyja Maguirea, 19-godišnja Ruby i 17-godišnji Otis, koji su slavlju prisustvovali zajedno s mlađom polusestrom, kćeri koju su Meyer i Ogunlesi dobili u svibnju ove godine.