Najljepši ljetni događaj u Zagrebu? Program Scene Amadeo 2026. o kojem će svi pričati donosi večeri koje se ne propuštaju

Kao jedna od najprepoznatljivijih zagrebačkih ljetnih glazbenih manifestacija, Scena Amadeo i ove godine donosi pažljivo osmišljen program u kojem se susreću renomirani domaći i inozemni umjetnici, različiti glazbeni stilovi i širok raspon interpretativnih pristupa, čime se publici omogućuje doživljaj glazbe kao prostora dijaloga između tradicije i suvremenosti, između komorne intime i koncertne raskoši, između poezije, scenskog izraza i zvučne inovacije.

Ovogodišnji program započinje večeri posvećenoj velikom Arsenu Dediću pod naslovom „Arsen – između glazbe i poezije“, koja u sebi objedinjuje glazbeni hommage i poetsko sjećanje, pa Zagrebački solisti u novom zvučnom ruhu interpretiraju njegove bezvremenske skladbe, dok Goran Matović u recitalu „Nisam ti dospio reći“ donosi izbor Arsenove poezije, stvarajući večer u kojoj se glazba, riječ i uspomena stapaju u jedinstven umjetnički doživljaj koji publiku poziva na emotivno i estetsko promišljanje jednog od najvažnijih autora hrvatske kulture.

U nastavku srpanjskog dijela programa publiku očekuju nastupi iznimnih komornih i koncertnih sastava, među kojima se ističe Gelius Trio s programom koji povezuje klasiku, tango i jazz, dok brazilska večer bossa nove u izvedbi Amálie Baraone i Vitora Garbelotta uz goste Kristijana Beluhana i Krunu Bakotu donosi atmosferu južnoameričkog glazbenog senzibiliteta i profinjene ritmičke elegancije, a škotski Auld Reekie String Band publici predstavlja svjež i autentičan pogled na tradicijsku glazbu Amerike i Britanskih otoka, potvrđujući kako Scena Amadeo njeguje otvorenost prema različitim kulturnim izričajima i glazbenim nasljeđima.

Posebnu pozornost privlači Filmmusicorkestar, koji obilježava deset godina djelovanja i tom prigodom donosi prepoznatljiv filmski repertoar u novim glazbenim čitanjima, dok Trio Elogio programom posvećenim Johannu Dowlandu i Manuelu de Falli povezuje renesansnu osjetljivost i španjolski glazbeni temperament, stvarajući koncertnu večer koja naglašava kontinuitet europske glazbene tradicije i njezinu sposobnost da i danas snažno komunicira s publikom.

Među istaknutim srpanjskim događanjima nalazi se i recital pijanista Viktora Čižića posvećen Georgeu Gershwinu, čime se na Scenu Amadeo uvodi duh američke glazbene modernosti i spoj klasične virtuoznosti s jazz inspiracijom, dok Kvartet Rucner donosi djela hrvatskih skladatelja te praizvedbu nove skladbe Marijana Makara, čime se potvrđuje važnost festivala kao prostora koji ne samo da čuva i interpretira glazbenu baštinu, nego aktivno potiče stvaranje nove umjetničke produkcije i pruža platformu suvremenim autorima.

Komorni program dodatno obogaćuje Lovre Marušić Trio, koji izvodi djela Brahmsa, Rahmanjinova i Dore Pejačević, povezujući različite epohe i estetske senzibilitete unutar jedne koncertne cjeline koja naglašava snagu komorne glazbe kao prostora intimne komunikacije među izvođačima i duboke emocionalne povezanosti s publikom, što je jedna od prepoznatljivih karakteristika cijelog programa Scene Amadeo.

Nakon ljetne pauze, Scena Amadeo nastavlja se od 29. kolovoza do 13. rujna, donoseći novi niz koncerata i umjetničkih projekata koji ponovno spajaju različite glazbene jezike i umjetničke izraze, pa tako publiku očekuje solo recital Miroslava Tadića „Što te nema“, zatim Duo Dhatu s kontrastom Bacha i Piazzolle, kao i multimedijalni projekt „Kadarsekvenca“ Filipa Šovagovića, koji briše granice između kazališta, glazbe i videa te potvrđuje interdisciplinarnu otvorenost ovogodišnjeg programa.

Rujanski dio programa donosi i nastupe gitarista Srđana Bulata sa Sophie Agten u španjolskom i latinoameričkom repertoaru, pijanistički recital Aljoše Jurinića koji prolazi kroz djela Beethovena, Schumanna, Debussyja i Chopina, kao i večer meksičkog duha uz Mariachi Los Caballeros, čime se publici pruža mogućnost da u samo nekoliko dana doživi široki raspon glazbenih tradicija, od europske klasične baštine do živopisnih latinoameričkih ritmova.

U programu se ističu i Zagreb Klezmer Kvintet, koji donosi spoj tradicije, jazza i orijentalnih utjecaja, te Homage Collective, koji izvodi glazbu Alfija Kabilja u novim aranžmanima, pokazujući kako Scena Amadeo s posebnom pažnjom pristupa reinterpretaciji glazbene baštine i njezinu predstavljanju u suvremenom umjetničkom kontekstu, pri čemu se naglasak stavlja na kreativnost, interpretativnu slobodu i poštovanje prema izvornom djelu.

Program kulminira vrhunskim komornim i scenskim projektima, među kojima se posebno izdvaja suradnja Martine Filjak i Monike Leskovar u interpretacijama djela Pärta, Schumanna, Brahmsa i Piazzolle, zatim scensko-glazbeno djelo „U malu je uša đava“ harmonikašice Merime Ključo i umjetnice Tisje Kljaković-Brajić, koje spaja glazbu, kazališni izraz i vizualnu poetiku, te završni koncert „This Train – pruga bez granica“ Miroslava Tadića i Yvette Holzwarth, koji glazbom briše žanrovske i geografske granice te simbolično zaokružuje festivalsko putovanje kroz različite umjetničke svjetove.

Scena Amadeo održava se u dvije programske cjeline, od 22. do 31. srpnja te od 29. kolovoza do 13. rujna 2026. godine u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a svi koncerti počinju u večernjim satima, što dodatno pridonosi posebnoj atmosferi ljetnih glazbenih susreta na Gornjem gradu, gdje se povijesni ambijent muzeja pretvara u intimnu pozornicu susreta umjetnika i publike.

Broj mjesta za koncerte je ograničen, zbog čega se preporučuje pravodobna kupnja ulaznica, koje će biti dostupne na dan koncerta od 18 sati u muzeju te putem online prodaje, dok se sve dodatne informacije o programu, izvođačima i organizacijskim detaljima mogu pronaći na službenoj mrežnoj stranici www.scenaamadeo.hr , gdje je dostupan cjelovit pregled ovogodišnje sezone.

Svojim bogatim i raznolikim programom Scena Amadeo 2026. potvrđuje status jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija zagrebačkog ljeta, jer uspješno povezuje vrhunsku glazbenu umjetnost, međunarodnu suradnju, promociju domaćih autora i jedinstveni ambijent Gornjega grada, stvarajući prostor u kojem publika može doživjeti glazbu kao univerzalni jezik koji povezuje različite kulture, generacije i umjetničke senzibilitete.