Zagrebačka adresa koju je prepoznao i USA Today: Zašto je deep plane facelift postao najtraženiji zahvat pomlađivanja lica?
U svijetu estetske kirurgije postoje priznanja koja znače više od nagrada. Kada se ime klinike nađe među odabranim europskim adresama koje vrijedi posjetiti upravo zbog medicinske i estetske izvrsnosti, to je potvrda da se vrhunsko znanje prepoznaje daleko izvan granica vlastite zemlje.
Upravo se to dogodilo zagrebačkoj Poliklinici Lohuis Filipović Medical Group, koju je američki USA Today uvrstio među vodeće europske destinacije za estetsku kirurgiju i medicinu. U članku koji donosi pregled najuglednijih europskih centara estetske medicine posebno su istaknuti stručnost tima predvođenog dr. Peterom Lohuisom i doc. dr. sc. Borisom Filipovićem te njihova ekspertiza u najsuvremenijim tehnikama kirurgije i pomlađivanja lica, ponajprije deep plane faceliftu.
Poliklinika Lohuis Filipović među prvima je ovu tehniku uvela u Hrvatsku, u vrijeme kada se o njoj na našem području gotovo nije ni govorilo. Danas iza nje stoji najveće iskustvo s izvođenjem deep plane facelifta u Hrvatskoj, što potvrđuju brojni uspješno izvedeni zahvati i kontinuirano usavršavanje kirurškog tima. Riječ je o naprednoj metodi pomlađivanja koja, za razliku od klasičnog facelifta, ne zateže samo kožu, već djeluje na dublje anatomske strukture lica. Time se postiže prirodniji i dugotrajniji rezultat, uz brži oporavak i manju napetost kože.
No, deep plane facelift jedna je od tehnički najzahtjevnijih operacija u estetskoj kirurgiji lica. Nije dovoljno govoriti o toj metodi ili je uvrstiti u ponudu – njezina uspješna izvedba zahtijeva veliko kirurško iskustvo, kontinuirano usavršavanje i duboko razumijevanje anatomije lica. Upravo zato kvaliteta rezultata uvelike ovisi o znanju i iskustvu kirurga koji zahvat izvodi.
Nastavite čitati nakon oglasa
“Deep plane facelift nije zahvat koji se može kvalitetno savladati kroz nekoliko edukacija. Riječ je o jednoj od tehnički najzahtjevnijih operacija u estetskoj kirurgiji lica, koja zahtijeva godine iskustva i kontinuirano usavršavanje. Upravo zato svaki zahvat planiramo individualno, s ciljem postizanja prirodnog rezultata koji će trajati godinama.” – ističe doc. dr. sc. Boris Filipović.
Da iza toga ne stoji samo teorija, nego dugogodišnja praksa, potvrđuje i serijal makeovera koji je Poliklinika realizirala tijekom tri sezone, u kojem je javnost mogla pratiti stvarne rezultate i transformacije pacijenata postignute upravo ovim pristupom.
No ono što ovu priču čini posebno zanimljivom nije samo međunarodno priznanje, već činjenica da iza njega stoje godine edukacije i usavršavanja kod vodećih svjetskih stručnjaka za kirurgiju lica, kao i kontinuirana primjena stečenog znanja u svakodnevnom radu s pacijentima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Tehnika o kojoj govori cijeli svijet
Posljednjih nekoliko godina deep plane facelift postao je svojevrsni „zlatni standard” pomlađivanja lica. Razlog njegove popularnosti krije se u činjenici da ne djeluje samo na površinu kože već zahvaća dublje anatomske strukture lica koje se tijekom godina spuštaju pod utjecajem gravitacije. Time rezultati postaju prirodniji, dugotrajniji i bez nekadašnjeg „zategnutog” izgleda koji se povezivao s klasičnim faceliftingom.
Za razliku od starijih metoda koje su uglavnom zatezale kožu, deep plane pristup omogućuje kirurgu da vrati obraze, liniju čeljusti i vrat na njihov prirodan položaj. Rezultat nije promjena identiteta, već pomlađena i odmorna verzija vlastitog izgleda – nekako kao da je vrijeme jednostavno stalo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Nije slučajno da upravo ovu tehniku danas biraju mnoge poznate osobe, a sve više pacijenata putuje diljem svijeta kako bi pronašli kirurge koji su za nju specijalizirani.
Znanje stečeno kod kirurga kojeg zovu „The Facemaker”
Kada se govori o deep plane faceliftu, jedno ime posebno se ističe – Andrew A. Jacono.
Američki kirurg, kojeg mnogi smatraju jednim od vodećih svjetskih stručnjaka za estetsku kirurgiju lica, poznat je po radu s međunarodnom klijentelom i brojnim poznatim osobama. Mediji ga često nazivaju “The Facemaker”, a među njegovim pacijentima nalazi se i modni dizajner Marc Jacobs, koji je javno govorio o svom iskustvu s deep plane faceliftom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ono što je manje poznato jest da je upravo dr. Andrew A. Jacono bio američki mentor doc. dr. sc. Borisu Filipoviću tijekom šestomjesečnog subspecijalističkog usavršavanja iz napredne facijalne plastične kirurgije. Riječ je o intenzivnom programu stručnog usavršavanja, tijekom kojeg je doc. dr. sc. Filipović bio jedini liječnik iz Hrvatske koji je imao priliku učiti i usavršavati se pod njegovim mentorstvom.
Znanje i iskustvo stečeno tijekom tog programa danas primjenjuje u svakodnevnom radu u Poliklinici Lohuis Filipović, gdje se svaki zahvat planira individualno, uz detaljno razumijevanje anatomije lica i primjenu najsuvremenijih kirurških tehnika.
Zašto pacijenti danas traže prirodnost
Trendovi u estetskoj medicini posljednjih su se godina značajno promijenili. Dok je nekoć cilj bio izgledati drugačije, danas većina pacijenata želi izgledati odmornije, svježije i mlađe, ali bez vidljivih znakova operacije.
Upravo zato deep plane facelift bilježi toliku popularnost. Stručnjaci konstantno ističu kako se ovom tehnikom pomlađuju lice i vrat uz očuvanje prirodnih kontura i karakteristika osobe, a naglasak napokon više nije na promjeni identiteta nego na vraćanju izgubljene definicije lica i volumena koji se s godinama smanjuju.
Hrvatska na karti estetske kirurgije
Uvrštenje Poliklinike Lohuis Filipović među odabrane europske klinike u USA Todayu pokazuje kako vrhunska estetska kirurgija više nije rezervirana samo za London, Pariz ili New York.
Zahvaljujući međunarodnim edukacijama, znanstvenom radu i kontinuiranom usavršavanju, Zagreb se sve češće spominje kao destinacija za pacijente koji traže najmodernije metode pomlađivanja lica. A kada se među ključnim imenima te priče nalazi kirurg koji je učio od jednog od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za deep plane facelift, jasno je zašto interes pacijenata toliko raste iz godine u godinu.
Zato zapamtimo, u estetskoj kirurgiji tehnologija i trendovi dolaze i prolaze, ali vrhunsko znanje, iskustvo te iznimni rezultati i dalje ostaju najvrjednija preporuka.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Ako vam se čini da je s posljednjim danima kolovoza završilo i vrijeme za putovanja, imamo dobru vijest: nije. Rujan je, zapravo, jedan od onih mjeseci koji gradove čini posebno privlačnima. Ljetne gužve polako se povlače, temperature postaju ugodnije za višesatne šetnje, a kafići, restorani, trgovi i ulice još uvijek imaju onu opuštenu atmosferu zbog koje se čini kao da ljeto nije sasvim završilo.
Nakon ljeta provedenog između Los Angelesa i Havaja, jedna od poznatijih domaćih lifestyle poduzetnica, Jana Dužanec, u novu sezonu ulazi s promjenom koja se itekako primijeti – svoju prepoznatljivu kosu odlučila je osvježiti elegantnim plavim tonovima.
