Madonna opet ruši sve granice: Novi album izašao je na najkontroverzniji datum i izaziva globalni šok
Objava novog Madonninog albuma upravo 3. srpnja nije slučajan odabir datuma, nego potez koji mnogi tumače kao simboličnu poruku. Dok se Sjedinjene Američke Države pripremaju za obilježavanje Dana neovisnosti, Madonna ponovno zauzima poziciju umjetnice koja se desetljećima nije libila propitivati društvene norme, političke okolnosti i granice slobode izražavanja. Upravo je taj trenutak poslužio kao povod za razmišljanje o njezinoj ostavštini, ali i o tome zašto je i danas jedna od najutjecajnijih pop ikona u povijesti.
Autor Josh Ackley ističe kako se Madonnin umjetnički put nikada nije temeljio isključivo na glazbi ili provokaciji. Prema njegovom mišljenju, njezina najveća snaga uvijek je bila spremnost da kroz vlastiti rad otvara teme koje su u vrijeme nastanka izazivale snažne društvene podjele. Seksualnost, rodne uloge, religija, sloboda izražavanja i prava LGBTQ+ zajednice postali su sastavni dio njezina umjetničkog identiteta mnogo prije nego što su o njima počeli otvoreno govoriti brojni drugi izvođači.
Poseban naglasak stavlja se na razdoblje početka devedesetih godina, kada je Madonna izazvala jednu od najvećih kulturnih polemika svoje karijere pjesmom “Justify My Love”. Glazbeni spot tada je bio zabranjen na MTV-u zbog eksplicitnog prikaza seksualnosti, uključujući biseksualnost, BDSM estetiku i otvoreno prikazivanje ženskog seksualnog identiteta. Umjesto da se povuče pred kritikama, Madonna je tijekom televizijskih intervjua branila svoje stavove smireno i argumentirano, naglašavajući kako djecu ne treba štititi od pitanja, nego ih poticati da razgovaraju s roditeljima o temama koje ih zbunjuju.
Autor smatra da su upravo takvi nastupi pokazali koliko je bila ispred svog vremena. Dok su mnogi javni komentatori pokušavali raspravu svesti na moralnu paniku oko seksualnosti, Madonna je inzistirala na otvorenom razgovoru o obrazovanju, slobodi izbora i prihvaćanju različitosti. Posebno je upozoravala da mladi ljudi već žive svoju seksualnost te da najveću opasnost ne predstavljaju informacije, nego šutnja, stigma i odbijanje odraslih da vode iskren dijalog.
U tekstu se podsjeća i kako tadašnji mediji često nisu razumjeli njezin način komunikacije. Kritizirali su njezin stil govora, dok autor smatra da je upravo njezina neposrednost bila dokaz samouvjerenosti i sposobnosti da vrlo jasno objasni vlastite stavove, bez obzira na pokušaje sugovornika da raspravu vrate na unaprijed zadane stereotipe.
Velik dio osvrta posvećen je i odnosu društva prema Madonni danas. Autor primjećuje kako se kritike više ne usmjeravaju isključivo na njezinu glazbu ili umjetničke odluke, nego sve češće na njezine godine i fizički izgled. Smatra da je riječ o nastavku dugogodišnjeg obrasca prema kojem se žene u javnom prostoru suočavaju s dvostrukim standardima, osobito kada odbijaju nestati iz središta pozornosti nakon određene životne dobi.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kao važan primjer navodi se Madonnin govor prilikom preuzimanja priznanja Billboard Woman of the Year 2016. godine. Autor ga opisuje kao jedno od njezinih najiskrenijih javnih obraćanja, u kojem otvoreno govori o desetljećima provedenima pod neprekidnim povećalom javnosti. U govoru je progovorila o pritiscima koje je osjećala kao žena u glazbenoj industriji, o različitim pravilima koja vrijede za muškarce i žene te o tome koliko je visoku cijenu platila zbog odbijanja da se prilagodi očekivanjima društva.
Tekst također podsjeća na teške okolnosti koje su oblikovale njezin život prije svjetske slave. Nakon dolaska u New York krajem sedamdesetih godina suočila se s nasiljem, siromaštvom i nesigurnošću, a kasnije i s tragedijama koje je donijela epidemija AIDS-a, tijekom koje je izgubila brojne prijatelje i suradnike. Upravo su ta iskustva, smatra autor, duboko utjecala na njezin pogled na slobodu, umjetnost i osobni identitet.
Posebno se ističe razdoblje albuma Erotica i knjige Sex iz 1992. godine. U to vrijeme Madonna je postala simbol kulturnih sukoba oko seksualnosti, feminizma, homoseksualnosti i prava žena na autonomiju vlastitog tijela. Dok su muški rock izvođači često prolazili bez ozbiljnijih posljedica zbog sličnog scenskog izražavanja, Madonna je bila izložena znatno žešćim kritikama i moralnim osudama, što autor vidi kao jasan primjer nejednakih kriterija prema muškarcima i ženama u popularnoj kulturi.
Nastavite čitati nakon oglasa
Središnja poruka teksta jest da Madonnina najveća provokacija nikada nije bila seksualnost sama po sebi. Autor smatra da je njezina prava “krivnja” to što je tijekom više od četiri desetljeća ostala prisutna, neovisna i spremna donositi vlastite odluke bez prilagođavanja očekivanjima javnosti. Upravo zato njezin današnji povratak s novim albumom vidi kao simbol otpora konformizmu i podsjetnik da umjetnost može biti prostor slobode, individualnosti i društvene kritike.
Objava albuma upravo danas, dan uoči američkog Dana neovisnosti, u tom se kontekstu promatra kao snažna simbolična gesta. Dok se službene proslave usredotočuju na nacionalni identitet i tradiciju, Madonna ponovno bira govoriti o slobodi kroz glazbu, umjetničko izražavanje i pravo pojedinca da bude ono što jest. Autor zaključuje kako upravo zbog toga njezin povratak nije samo glazbeni događaj, nego i podsjetnik na vrijednosti koje su obilježile cijelu njezinu karijeru – hrabrost, autentičnost i odbijanje da pristane na društvena ograničenja.
Woody Harrelson stigao je u Sarajevo uoči 32. Sarajevo Film Festivala, na kojem će mu zbog iznimnog doprinosa filmskoj umjetnosti i bogate glumačke karijere biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva. Harrelson će se publici predstaviti i kroz film „Dobrodošli u Sarajevo“ redatelja Michaela Winterbottoma iz 1997. godine, u kojem ima jednu od glavnih uloga, a projekcija će biti održana u utorak, 18. kolovoza, u Ljetnom kinu Coca-Cola u sklopu programa Open Air.
WHOPS Open Air 19. rujna donosi svoje dosad najveće izdanje, a ovog se puta selimo na jednu od najzanimljivijih zagrebačkih lokacija, u prostor Muzeja suvremene umjetnosti, točnije na sjeverozapadni plato ispod prepoznatljivog tobogana. Od 17 do 23 sata očekuje se između 800 i 1.000 posjetitelja, čime ovaj događaj predstavlja važan korak u razvoju WHOPS koncepta, koji iz izdanja u izdanje sve jasnije gradi vlastiti identitet na zagrebačkoj sceni.
Redatelj čijim je filmom OČEVINA otvoren 32. Sarajevo Film Festival održao je masterclass u Festivalskom centru (Bosanski kulturni centar). „Filmovi su mi uvijek bili bijeg od života“, kazao je Pawlikowski. Ipak, čitav njegov autorski put obilježen je povratkom u stvarnost, kroz dokumentarni film, fikciju, historiju, ljubav, politiku i ljude oblikovane vremenom u kojem žive. U razgovoru koji je moderirao bosansko-australski književnik Ennis Čehić, Pawlikowski je govorio o počecima, dokumentarnom filmu, Balkanu, vlastitom redateljskom postupku i potrebi da priče ostanu dovoljno otvorene da mogu nastaviti živjeti i nakon posljednjeg kadra.
Pjesma „Gdje ljubav čeka nas“ iz dugometražnog animiranog filma Kristalni planet redatelja i producenta Arsena Antona Ostojića dobila je i svoj spot, u izvedbi Franke. Riječ je o hrvatskoj verziji originalne pjesme „Somewhere We All Belong“, čiju glazbu i tekst potpisuje Diane Warren, dobitnica počasnog Oscara i autorica s rekordnih 17 nominacija za tu nagradu. Prepjev su napravili Lana Blaće i Dalibor Grubačević, koji je ujedno producirao vokalnu izvedbu, a u spotu se izmjenjuju kadrovi iz filma, približavajući publici njegove likove, svijet i priču.
Diamond Club powered by Mint još je jednom potvrdio svoju poziciju jedne od vodećih ljetnih destinacija za glazbena događanja na Jadranu, a sinoćnji nastup Željka Joksimovića pred brojnom publikom na Krku donio je večer ispunjenu prepoznatljivim melodijama, snažnim emocijama i atmosferom koja je od prvog do posljednjeg trenutka povezivala izvođača i publiku.
PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS predstavljaju koncertnu verziju pjesme „Dinamo ja volim“, snimljenu uživo tijekom njihovih koncerata u zagrebačkom Boogaloou, čime jedna od prepoznatljivih pjesama benda dobiva novo produkcijsko i koncertno izdanje, više od tri desetljeća nakon što je prvi put objavljena.
Prije pet godina nekoliko mladih ljudi okupilo se oko jednostavne ideje koja je u tom trenutku djelovala gotovo nostalgično, ali se vrlo brzo pokazala kao iznimno precizan odgovor na ono što je publici nedostajalo. Željeli su organizirati party na kojem će se bez zadrške slušati glazba uz koju su odrasli, izlazili, zaljubljivali se i stvarali prve uspomene, odnosno veliki hitovi 2000-ih i 2010-ih koji su godinama bili nezaobilazan dio popularne kulture, ali su postupno nestali s domaćih plesnih podija.
Glumici Emily Watson, kao priznanje za iznimnu glumačku karijeru i doprinos filmskoj umjetnosti, u Narodnom pozorištu Sarajevo sinoć je uručeno Počasno Srce Sarajeva. Jedna od najcjenjenijih svjetskih glumica, koja iza sebe ima niz nagrađivanih filmskih, televizijskih i pozorišnih uloga, na 32. Sarajevo Film Festivalu predsjedava žirijem Natjecateljskog programa - dugometražni igrani film, a u srijedu, 19. kolovoza u 10 sati, održat će i Masterclass u Bosanskom kulturnom centru.
Woody Harrelson stigao je u Sarajevo uoči 32. Sarajevo Film Festivala, na kojem će mu zbog iznimnog doprinosa filmskoj umjetnosti i bogate glumačke karijere biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva. Harrelson će se publici predstaviti i kroz film „Dobrodošli u Sarajevo“ redatelja Michaela Winterbottoma iz 1997. godine, u kojem ima jednu od glavnih uloga, a projekcija će biti održana u utorak, 18. kolovoza, u Ljetnom kinu Coca-Cola u sklopu programa Open Air.
WHOPS Open Air 19. rujna donosi svoje dosad najveće izdanje, a ovog se puta selimo na jednu od najzanimljivijih zagrebačkih lokacija, u prostor Muzeja suvremene umjetnosti, točnije na sjeverozapadni plato ispod prepoznatljivog tobogana. Od 17 do 23 sata očekuje se između 800 i 1.000 posjetitelja, čime ovaj događaj predstavlja važan korak u razvoju WHOPS koncepta, koji iz izdanja u izdanje sve jasnije gradi vlastiti identitet na zagrebačkoj sceni.
Postoje frizure koje pripadaju određenom vremenu i one koje uspijevaju nadživjeti trendove. Ova frizura Jane Dužanec pripada upravo toj drugoj skupini jer u sebi nosi estetiku starog Hollywooda, ali je izvedena na način koji djeluje potpuno suvremeno. Raskošni volumen, duboki bočni razdjeljak, široki mekani valovi i izrazito njegovan sjaj stvaraju siluetu koja podsjeća na zlatno doba filmskog glamura, kada je kosa bila važan dio ukupnog dojma i kada se od frizure očekivalo da bude jednako upečatljiva kao haljina ili make-up.
Video je u kratkom roku prikupio brojne reakcije, a pratitelji nisu skrivali oduševljenje prizorom koji prikazuje posebnu povezanost između Stjepana i njihove djevojčice.
