Nećete vjerovati tko gostuje na novoj pjesmi Luke Nižetića – “Refule” spajaju Mediteran, nostalgiju i suradnju s neočekivanom glazbenom legendom
Na ovogodišnjim Melodijama Jadrana dogodio se jedan od onih glazbenih susreta koji se ne planiraju kao marketinški potez nego nastanu iz trenutka inspiracije i vrlo prirodne glazbene logike, a upravo takav dojam ostavlja nova pjesma “Refule” koju je predstavio Luka Nižetić, dodatno se učvrstivši kao autor koji sve snažnije oblikuje vlastiti mediteranski pop izraz.
Pjesma “Refule” dolazi kao šesti singl u nizu koji vodi prema njegovom nadolazećem kantautorskom albumu, a već tijekom prvog slušanja jasno je da se radi o nastavku estetike koju je Nižetić posljednjih godinu dana dosljedno gradio kroz skladbe koje spajaju lokalni, gotovo gastronomski i svakodnevni humor s toplinom mediteranskog zvuka i emotivnom jednostavnošću koja ne traži komplikacije da bi ostavila dojam. U toj novoj pjesmi osjeća se lagana melankolija, ali ne ona teška i dramatična, nego više nostalgija za sporijim ritmom života, za trenucima u kojima se sve odvija bez žurbe i bez pritiska, kao da se glazba i more međusobno nadopunjuju u istom ritmu disanja.
Posebnu težinu i prepoznatljivost ovom izdanju daje suradnja s Nenom Belanom, koji se u pjesmi ne pojavljuje kao klasični duet partner, nego kao svojevrsni atmosferski potpis, jer svojim pratećim vokalima i gitarističkom solažom unosi estetiku koja podsjeća na zvukove Đavola i na onu prepoznatljivu jadransku rock romantiku koja je obilježila čitave generacije slušatelja. Upravo ta njegova intervencija ne djeluje kao dodatak, nego kao prirodni nastavak ideje pjesme, kao da je cijeli aranžman od početka zamišljen s njegovim glasom u pozadini.
Kako je i sam Nižetić istaknuo u razgovorima o nastanku pjesme, ideja o Belanovu sudjelovanju pojavila se vrlo spontano, u trenutku kada je čuo kako bi skladba trebala zvučati u svojoj konačnoj formi, pa je odluka o suradnji bila gotovo intuitivna, bez dugih dogovora i kalkulacija, što se u konačnici i osjeti u prirodnosti njihove zajedničke glazbene energije. Ta spontanost dodatno potvrđuje dojam da “Refule” nije projekt nastao pod pritiskom tržišta nego pjesma koja je pronašla svoj oblik kroz autentičan kreativni proces.
Glazbeni identitet singla dodatno je oblikovan produkcijom koja uspješno spaja suvremeni zvuk s elementima koji prizivaju stariju, analogno topliju estetiku, pa pjesma istovremeno zvuči moderno i nostalgično, kao da pripada nekom prostoru između današnjice i sjećanja na ljeta koja su trajala duže nego što traju danas. Upravo ta ravnoteža između aktualne produkcijske čistoće i emotivne neurednosti sjećanja daje pjesmi posebnu snagu i prepoznatljivost.
Vizualni identitet koji prati izlazak pjesme dodatno pojačava taj dojam, jer je za videospot angažiran redatelj Frane Pamić, s kojim je Nižetić već surađivao na prethodnim projektima. Spot je sniman u Komiži, a odluka da se koristi 16-milimetarska filmska vrpca umjesto digitalne tehnologije donijela je estetiku koja djeluje gotovo taktilno, s blagim nesavršenostima, zrnom i toplinom slike koja se savršeno uklapa u samu ideju pjesme. Takav pristup vizualu ne pokušava impresionirati tehničkom savršenošću nego upravo suprotno, naglašava ljudsku dimenziju i osjećaj trenutka koji se ne može u potpunosti kontrolirati.
U tom spoju slike i zvuka Komiža ne funkcionira samo kao lokacija nego kao emocionalni okvir, prostor koji prirodno nosi atmosferu Mediterana i koji dodatno pojačava osjećaj bliskosti između glazbe i krajolika. Cijela estetika spota tako djeluje kao produžetak pjesme, kao vizualna interpretacija njezine topline i lagane nostalgije.
Uz promociju novog singla, Nižetić najavljuje ljetni koncertni raspored koji će ga dovesti u različite dijelove obale i unutrašnjosti, od manjih intimnih prostora do većih ljetnih pozornica, čime će pjesma “Refule” dobiti priliku da živi u kontaktu s publikom i izvan studijske verzije, u onom najvažnijem obliku – kroz izvedbu uživo gdje se pjesma dodatno mijenja i prilagođava energiji prostora i ljudi koji je slušaju.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.