Kad se glasovi ne zaboravljaju: Marko Tolja i Oliver u emotivnom duetu ‘Ti si moja ljubav’
Glazbeni prostor hrvatske scene obogaćen je novim izdanjem koje u sebi nosi snažan emotivni i umjetnički naboj, a riječ je o duetu Marka Tolje i Olivera pod naslovom „Ti si moja ljubav“. Ova skladba predstavlja spoj suvremenog interpretativnog pristupa i glazbene ostavštine jednog od najvažnijih vokalnih umjetnika ovih prostora, čime se dodatno naglašava njezina dokumentarna i simbolička vrijednost unutar domaće glazbene produkcije.
Marko Tolja, koji se već godinama potvrđuje kao jedan od najistaknutijih hrvatskih vokalista, ovim projektom ostvaruje dugogodišnju profesionalnu i osobnu želju za glazbenom suradnjom s Oliverom Dragojevićem, umjetnikom čiji je rad obilježio više generacija slušatelja. U svom obrazloženju Tolja ističe kako je njihov odnos započeo na početku njegove karijere, kroz susrete i zajedničke nastupe koji su s vremenom prerasli u profesionalno poštovanje i bliskost, utemeljenu na sličnom senzibilitetu u interpretaciji glazbe.
Kako navodi, ideja o zajedničkom duetu postojala je godinama, no realizacija je ovisila o pronalasku odgovarajuće skladbe koja bi mogla nositi težinu takve suradnje. Nakon što je, na temelju glazbe i teksta Vinka Barčota, pronađen materijal koji je odgovarao umjetničkom konceptu, otvorila se mogućnost realizacije projekta u kojem je Oliverov vokal već bio snimljen, čime je skladba dobila dodatnu dimenziju posvete i kontinuiteta.
Aranžman i produkciju potpisuje Ante Gelo, koji je postojećem materijalu pristupio s naglaskom na očuvanje emocionalne autentičnosti, ali i suvremenu produkcijsku jasnoću. Time je omogućeno da skladba funkcionira kao cjelina koja istovremeno poštuje interpretativno nasljeđe i zadovoljava standarde današnje glazbene produkcije.
Projekt je dobio potvrdu vjerodostojnosti kroz suradnju s obitelji Olivera Dragojevića, koja je, nakon preslušavanja materijala, dala svoju suglasnost za objavu, prepoznajući u njemu poštovanje prema umjetniku i njegovom opusu. Tolja pritom naglašava kako je riječ o projektu koji je za njega prije svega emotivno i profesionalno značajan, kao i svojevrsnom obliku glazbene zahvale umjetniku koji je snažno utjecao na njegov razvoj.
Vizualni identitet pjesme oblikovan je kroz režiju Romana Nikolića, koji je spot koncipirao kao višeslojnu priču o ljubavi, sjećanju i prolaznosti, prikazanu kroz tri životne generacije. Takav pristup dodatno proširuje interpretativni okvir same skladbe, pretvarajući je u audiovizualni projekt s jasnom narativnom strukturom.
U realizaciji spota sudjelovala je i glumačka ekipa sastavljena od Helene Buljan, Dušana Gojića, Frane Maškovića, Anite Matić Delić, Mirej Stanić, Mare Šimić i Doriana Vicića, čime je projektu dodana dodatna umjetnička dimenzija i interpretativna dubina.
Skladba „Ti si moja ljubav“ dostupna je na svim relevantnim digitalnim glazbenim platformama te predstavlja novo izdanje koje ujedinjuje glazbenu ostavštinu, suvremenu produkciju i osobnu interpretativnu posvetu unutar hrvatske glazbene scene.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Od velikog klizačkog spektakla na Tomislavcu do koncerata, plesa i poezije na Zrinjevcu, donosimo pregled programa i noviteta koji će od 28. studenog obilježiti ovogodišnji Advent u središtu Zagreba
Jedna od najpoznatijih svjetskih manekenki, Naomi Campbell, najavljena je kao glavna gošća svečanog otvaranja zimske turističke sezone na Jahorini, koje će biti održano 28. studenoga 2026. godine. Britanska supermanekenka trebala bi se tom prilikom predstaviti publici u nešto drukčijoj ulozi od one po kojoj je desetljećima poznata, budući da organizatori najavljuju njezin nastup za DJ pultom. Dolazak međunarodno poznate modne zvijezde dio je programa kojim Olimpijski centar Jahorina namjerava obilježiti početak nove skijaške sezone i privući pozornost domaće i inozemne javnosti.
Zagrebački Europski trg i ove će zime biti jedno od mjesta okupljanja tijekom Adventa, uz koncerte domaćih glazbenika, svakodnevne DJ programe, humanitarna kulinarska događanja i raznovrsnu gastronomsku ponudu. Ovogodišnji EU Advent održavat će se od 25. studenoga 2026. do 7. siječnja 2027. godine, a posjetitelje očekuje više od 40 dana programa namijenjenog različitim generacijama. Adventske kućice počet će s radom 25. studenoga, dok je službeno otvorenje najavljeno za subotu, 28. studenoga, u 20 sati, kada će za glazbeni program biti zadužen zagrebački Soma Kolektiv. Organizatori su za ovogodišnje izdanje pripremili nekoliko novosti, među kojima se izdvajaju suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom, koncerti subotom u podne i prošireni nedjeljni sadržaji za djecu.
Marko Tolja novu je pjesmu najprije predstavio publici iz vlastitog doma, bez studijske produkcije, pratećih glazbenika i velike najave. Sjeo je za klavir, uključio kameru i na Instagramu objavio izvedbu dotad nepoznate autorske pjesme. Reakcije koje su uslijedile potaknule su ga da je službeno objavi, a singl „Pusti da vjerujem” sada je dostupan u dvije verzije. Istodobno se priprema za niz prosinačkih koncerata i veliki nastup u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, zakazan za Valentinovo 2027. godine.
Mlada hrvatska pjevačica Lara Demarin predstavila je videospot za novi singl „Jamais“, kojim nastavlja razvijati samostalnu glazbenu karijeru i istraživati teme ljubavnih odnosa kroz suvremeni pop zvuk. Nova pjesma govori o emocionalnoj vezanosti, navikama koje otežavaju prekid veze i trenutku u kojem osoba odlučuje vlastiti mir staviti ispred odnosa koji joj više ne donosi zadovoljstvo. Za vizualnu priču pjevačica je odabrala western estetiku, konje i prirodni ambijent ranča u Oroslavju, gdje je snimanje proteklo uz hladno vrijeme, zahtjevne scene jahanja i nezgodu koja je mogla imati ozbiljnije posljedice.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.