
Viktorija Rađa podijelila recept za šakšuku: Brzo jelo od nekoliko sastojaka idealno je za doručak ili ručak
Među ljubiteljicama šakšuke je i Viktorija Đonlić Rađa, koja je na Instagramu podijelila svoju kućnu verziju ovog jela.
19 studenoga 2026

Kako i sama kaže, ovo je idealno rješenje za užurbane dane: samo ubacite sastojke, ispečete i uživate. Ako ostane viška – spremite za sutra!
Televizijska voditeljica Mirna Maras Babić ponovno je oduševila svoje pratitelje – ovaj put jednostavnim, ali jako praktičnim receptom za brzu večeru iz airfryera. Bez kompliciranja, bez dugog čekanja, a rezultat je ukusan i zasitan obrok koji možete pripremiti u manje od sat vremena.
View this post on Instagram
Kako i sama kaže, ovo je idealno rješenje za užurbane dane: samo ubacite sastojke, ispečete i uživate. Ako ostane viška – lako ga možete spremiti za sutra.
Piletinu narežite na komade (ili ostavite cijele filee), zatim je začinite solju, paprom, crvenom paprikom i češnjakom. Dodajte malo maslinovog ulja i sve dobro promiješajte kako bi se začini ravnomjerno rasporedili.
Krumpir ogulite i narežite na kockice ili ploške. Papriku i tikvicu narežite na komade srednje veličine. Povrće stavite u zdjelu, dodajte malo ulja i začine po želji te sve lagano promiješajte.

Air fryer zagrijte na 180 °C (oko 3 do 5 minuta). Prvo ubacite krumpir i pecite ga oko 10 minuta jer mu treba više vremena.
Nakon toga dodajte piletinu i povrće pa sve zajedno pecite još 15 do 20 minuta na 180–190 °C. Na pola pečenja protresite košaru ili lagano promiješajte sadržaj kako bi se sve ravnomjerno ispeklo.
Rezultat je jednostavno, zdravo i ukusno jelo koje će se lako uklopiti u svakodnevni jelovnik – bez puno truda, a s puno okusa.


Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026