
Kralj Charles i kraljica Camilla poslali poruku novom Jamesu Bondu: ‘Dobro došli u Tajnu službu Njegova Veličanstva’
Veza britanske kraljevske obitelji i filmskog serijala o Jamesu Bondu traje desetljećima.
18 studenoga 2026

Tretman koji je odabrala, nazvan Couture Brow, osmišljen je tako da obrve izgledaju što prirodnije - svaka dlačica precizno se iscrtava s pomoću posebne tehnike pigmentacije.
Kraljica Camilla ponovno je privukla pažnju javnosti – ovaj put zbog diskretne, ali primjetne beauty promjene. Naime, britanska kraljica odlučila se za popularan estetski tretman kojim je dodatno naglasila svoje obrve, dajući im puniji i definiraniji izgled.
Za ovu transformaciju povjerila se uglednoj londonskoj stručnjakinji Suzanne Martin, poznatoj po sofisticiranom pristupu trajnom oblikovanju obrva. Tretman koji je odabrala, nazvan Couture Brow, osmišljen je tako da obrve izgledaju što prirodnije – svaka dlačica precizno se iscrtava s pomoću posebne tehnike pigmentacije.

Prije samog postupka klijenti prolaze detaljne konzultacije kako bi se odabrala idealna nijansa i oblik, a pigment se potom aplicira tik ispod površine kože. Sam tretman odvija se u dvije sesije, svaka u trajanju od oko sat i pol, dok se za održavanje rezultata preporučuje povremeno osvježavanje.

Cijena ovog luksuznog zahvata nije zanemariva – početni tretman iznosi 1870 dolara (oko 1720 eura), dok se kasnije korekcije naplaćuju nešto manje. Ipak, riječ je o metodi kojoj vjeruju i brojne slavne osobe, među kojima su i Dua Lipa te Ellie Goulding.
U danima nakon tretmana Camilline obrve djeluju tamnije i izraženije, što je uobičajena pojava. Kako vrijeme prolazi, boja se postupno ublažava i poprima prirodniji ton, ostavljajući suptilan, ali elegantan dojam.

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026