
Kralj Charles i kraljica Camilla poslali poruku novom Jamesu Bondu: ‘Dobro došli u Tajnu službu Njegova Veličanstva’
Veza britanske kraljevske obitelji i filmskog serijala o Jamesu Bondu traje desetljećima.
18 studenoga 2026

U sjeni starih dvoraca i prostranih imanja — u onim prijestolnicama povijesti gdje se stoljećima ispreplitala moć i odgovornost — ovih je dana buknuo novi val skandala koji polako, ali neumoljivo, trese samu srž britanske kraljevske obitelji. To nije priča o političkim giljotinama ili ratovima dinastija; to je priča o povjerenju i njegovom gubitku, o tajnama koje se godinama krile u ladicama i e-porukama, te o jednoj obitelji koja se našla na iskušenju javnog integriteta u eri kada se ništa ne može ostati skriveno.
U središtu te oluje nalazi se osoba koja je nekada bila jedan od najprepoznatljivijih članova krune: Andrew Mountbatten-Windsor, bivši princ i vojvoda od Yorka, mlađi brat kralja Charlesa III.. Njegovo ime posljednjih se dana – gotovo svakog sata – ponovno pojavljuje na naslovnicama jer se oko njega razvija skandal koji nije samo lične naravi, već se čini da se radi i o pitanju državne sigurnosti i odgovornosti najviših predstavnika monarhije.
Kao što je nedavno službeno objavila Buckinghamova palača, britanska policija – Thames Valley Police – preispituje novu prijavu protiv Andrewa Mountbatten-Windsora. Temelji se na e-porukama iz 2010. i 2011. godine koje su, nakon masovne objave milijuna stranica dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, počele kružiti međunarodnim medijima. Te poruke impliciraju da je Andrew u svojstvu posebnog britanskog trgovinskog izaslanika navodno prosljeđivao povjerljive vladine izvještaje Epsteinu – čovjeku koji je tada već bio osuđen zbog seksualnog iskorištavanja maloljetnica.

U e-porukama se, kako prenose izvori, nalaze detalji o radnim putovanjima u jugoistočnu Aziju – Singapur, Hong Kong, Vijetnam – uključujući opsežne ekonomske i trgovinske analize. Navodno su ti isti dokumenti u roku od nekoliko minuta dospjeli u Epsteinovu arhivu, što otvara pitanja ne samo o sudjelovanju Andrewa u potencijalnoj zlouporabi položaja, već i o naravi njegove bliskosti s osobom koja je optužena za najteže zločine protiv djece.Ovo je, međutim, tek jedan od segmenata u skandalu koji se godinama razvija.
Pod pritiskom javnosti i medija, kralj Charles III. prekinuo je svoju dugotrajnu šutnju i po prvi puta izravno se oglasio povodom ove afere. U izjavi iz Buckinghamske palače kralj je jasno kazao da je’ duboko zabrinut’ – zbog novih optužbi koje se stalno pojavljuju i najavio je da će monarhija biti spremna surađivati s policijom ako je službeno kontaktira u vezi s navodima protiv njegovog brata.

Ovaj potez predstavlja nešto posve neobično u dugoj tradiciji kraljevskih obitelji: umjesto tihe distancije i suzdržane neutralnosti, palača je odlučila javno podržati istragu, bez obzira na obiteljske veze. Samo to jasno ukazuje na to koliki je pritisak izbila ova afera. Javnost danas očekuje odgovore, a institucija monarhije preispituje granice starinskog dvorskog bontona i moderne potrebe za transparentnošću.
U izjavama koje su uslijedile, i princ William i njegova supruga Catherine, princ i princeza od Walesa, također su se rijetko izravno dotaknuli teme, istaknuvši da su “duboko zabrinuti” zbog najnovijih otkrića i da im je misao usmjerena prema žrtvama. To je snažna moralna distanca od samog Andrewa, još jasniji znak kako se središnji članovi moderne monarhije pokušavaju distancirati od skandala i uspostaviti poziciju podrške onima koji su pretrpjeli štetu.

Problem na koji se javnost fokusira nije samo legalan već i simboličan: kako institucija s tolikom poviješću i imidžem može očuvati svoj kredibilitet ako se unutar nje kriju mračne tajne ili se čak potencijalno prenose povjerljivi državni podaci? Kako održati povjerenje naroda u situaciji kada se najintimnije poruke i fotografije pojavljuju u javnoj sferi i kada se član obitelji nalazi pod istragom zbog teških optužbi?
I upravo zbog toga, posljednjih dana, britanski mediji i javnost prolaze kroz složen proces suočavanja s prošlošću i budućnošću. Nova anketa pokazuje da velika većina stanovništva smatra da bi kralj trebao potaknuti Andrewa da se pojavi i svjedoči pred policijom — ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, već i pred američkim vlastima – pokazatelj kako se želja za istinom prelijeva preko granica i kako skandal dobiva međunarodni odjek.

U nekoliko posljednjih dana, lik bivšeg princa sve je više viđen u novinarskim izvještajima ne kao zaštitni simbol monarhije, već kao predmet ozbiljne pravne i moralne odgovornosti. Nije više samo brat kralja, nego privatna osoba suočena s optužbama teške naravi, bez prethodne privilegije koja je nekada bila automatska.
Danas, dok se prašina polako diže nad kraljevskim vrtovima, sve je jasnije da je britanska monarhija pred jednim od najdubljih moralnih i javnih ispita u modernoj povijesti. Način na koji će se riješiti ovaj skandal – s kakvom će se otvorenošću, pravdom i suosjećanjem suočiti s optužbama protiv vlastitih članova – možda će biti presudan za njezinu legitimnost u godinama koje dolaze.

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
22 studenoga 2026

Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
22 studenoga 2026

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026