Kraljica Napulja i zvijezda svjetske elektroničke glazbe Deborah De Luca vraća se u Zagreb na veliki BSH Zagreb Open
Zagreb se početkom ožujka ponovno sprema za noć koja će se još dugo prepričavati među ljubiteljima elektroničke glazbe. Hrvatski glazbeni brend BSH, koji već godinama sustavno i bez kompromisa gradi domaću i regionalnu klupsku scenu, najavljuje novo, veliko izdanje događaja BSH Zagreb Open – event koji je s vremenom prerastao u simbol početka nove sezone i svojevrsni lakmus-papir za sve ono što slijedi u klupskoj godini.
U petak, 6. ožujka 2026., na impozantnoj pozornici Paviljona 8 Zagrebačkog velesajma, s početkom u 22:30 sati, nastupit će jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih DJ-ica današnjice – Deborah De Luca. Publiku očekuje trosatni set snažne, hipnotičke i beskompromisne energije, onaj tip glazbenog iskustva koje ne završava posljednjim taktovima, već se o njemu govori još mjesecima nakon što se svjetla ugase.
BSH Zagreb Open odavno je prestao biti tek još jedan party u nizu. Riječ je o događaju koji je obilježio čitavu jednu eru domaće klupske scene, noći koje su ostale upisane u kolektivno pamćenje publike, te trenucima u kojima su se Zagreb i njegova publika bez zadrške svrstali uz bok europskim techno metropolama. Od intimnih klupskih večeri do velikih open formata na Velesajmu, BSH kontinuirano podiže ljestvicu produkcije, atmosfere i glazbenog integriteta, stvarajući događaje na kojima se brišu granice između izvođača, prostora i publike.
Deborah De Luca u taj se kontekst uklapa prirodno i snažno. Rođena u Napulju, gradu sirove energije i izraženih kontrasta, odrasla je daleko od glamura, a svoj je put izgradila isključivo vlastitim radom, dosljednošću i jasnom umjetničkom vizijom. Nadimak “Queen of Naples” nije tek marketinška etiketa, već priznanje sceni iz koje je potekla i koju je svojim radom zadužila. Njezini setovi spajaju hard techno, minimal i melodične elemente u zvuk koji je istodobno grub i emotivan, precizan i oslobađajući, uvijek usmjeren na energiju prostora i publike ispred sebe.
Osim po glazbi, Deborah De Luca prepoznatljiva je i po snažnom vizualnom identitetu. Estetika crne boje, lateksa i futurističkih silueta nije tek modni odabir, već produžetak njezina zvuka i karaktera, vizualni jezik koji dodatno naglašava njezinu autentičnost. Unatoč globalnoj popularnosti i milijunima pratitelja diljem svijeta, privatni život drži daleko od reflektora, ostajući dosljedno fokusirana na ono što smatra jedinim istinski važnim – glazbu i neposredan odnos s publikom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Deborah De Luca već je nastupala na BSH događajima, a svaki njezin povratak potvrđuje posebnu povezanost s domaćom publikom, odnos koji se temelji na povjerenju, energiji i potpunom izostanku kompromisa. Upravo zato njezin dolazak na BSH Zagreb Open 2026. nosi dodatnu težinu i očekivanja, ali i sigurnost da je riječ o večeri koja će opravdati status jednog od najvažnijih elektroničkih događaja u regiji.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
