Zagreb Film Festival 2025. otvara vrata svijetu filma: Od DJ Ahmeta do Zlatnih kolica
U ponedjeljak, 10. studenoga, Zagreb je zasjao u punom filmskom sjaju – CineStar Branimir bio je domaćin svečanog otvorenja 23. izdanja Zagreb Film Festivala, a prvi film koji je publici oduzeo dah bio je DJ Ahmet, duhovita i vizualno atraktivna priča o odrastanju u režiji makedonskog redatelja Georgija M. Unkovskog. Atmosferu je obogatio dolazak brojnih filmskih profesionalaca i poznatih lica iz hrvatskog kulturnog života, a svečanost je službeno otvorio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
Direktor festivala Boris T. Matić najavio je kako nas u sljedećih sedam dana očekuje 120 filmova u CineStaru Branimir, kinu Kinoteka, MSU-u i KIC-u te bogat program Industrije koji će okupiti oko 150 filmskih profesionalaca. Programska direktorica Selma Mehadžić naglasila je i kako ZFF putuje u čak 20 gradova članova nezavisne kino mreže, šireći festival i izvan Zagreba.
„Podržavamo autore i autorice koji svojim radom šire toleranciju, ljudskost i uključivost. Nadamo se da će naš festival biti siguran prostor koji slavi hrabre glasove koji stvaraju filmove“, istaknula je Mehadžić.
Osim projekcija, ovogodišnji festival donosi i niz prestižnih nagrada. Nagrada Albert Kapović dodijeljena je producentima Vanji Jambrović i Tiboru Keseru za izniman doprinos dokumentarno-igranom hitu Fiume o morte!, dok će Zlatna kolica i druge nagrade prepoznati najbolje dugometražne i kratkometražne filmove, uključujući i one koji istražuju teme odrastanja na inovativan i odvažan način.
Nastavite čitati nakon oglasa
Program je raznolik i zasićen filmskim spektaklom. U utorak, nakon ponovnih projekcija DJ Ahmeta, hrvatska premijera drame Bog neće pomoći redateljice Hane Jušić, nagrađene u Locarnu i Sarajevu, zasigurno će privući pozornost. Ljubitelji romantičnih komedija neće propustiti Zauzdan britanskog redatelja Harryja Lightona, dok će u CineStaru Branimir u večernjim satima biti prikazana sarajevska parodija Sorella di Clausura Ivane Mladenović.
Nastavite čitati nakon oglasa
Za ljubitelje klasika, kino Kinoteka donosi novu adaptaciju Camusovog Stranca, dok u sklopu Natjecateljskog kratkometražnog programa zagrebačka publika može uživati u filmovima iz nacionalnog programa Kockice, ali i u selekciji međunarodnih kratkometražnih naslova.
Osim filmskih projekcija, festival nudi i masterclassove – poznata sarajevska redateljica Una Gunjak podijelit će svoja iskustva rada s djecom i naturščicima pred kamerom, a okrugli stol „Mala tržišta, velike priče“ otvorit će uvid u izazove filmske industrije u manjim EU zemljama.
Nastavite čitati nakon oglasa
ZFF 2025. ponovno potvrđuje da je Zagreb tjedan dana mjesto gdje se susreću kultura, kreativnost i filmska čarolija. Uz podršku Gradskog ureda za kulturu, HAVC-a, Kreativne Europe, Zaklade Kultura nova i Turističke zajednice grada Zagreba, festival ostaje jedan od najvažnijih kulturnih događaja godine – mjesto gdje publika uživa, uči i inspirira se.
Za sve koji vole film, atmosfera u Zagrebu ovih dana obećava nezaboravno iskustvo – od smijeha DJ Ahmeta, preko dramatičnih obiteljskih priča Joachima Triera, do Zlatnih kolica koja čekaju svoje zaslužene pobjednike.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
