U sklopu programa Lisinski srijedom zagrebačka publika imat će priliku 5. studenoga upoznati iznimnog kurdskog umjetnika Alija Doğana Gönültaşa, ambasadora glazbe, arheologa i filmologa koji glazbom čuva povijest i identitet svojeg naroda.
Rođen u brdskom kraju istočne Anadolije, gdje je glazba temelj očuvanja povijesti, tradicije i kulture, taj branitelj kulturne, jezične i duhovne baštine svoje regije još je kao dječak pokazao veliku muzikalnost. Svoj je pjevački, svirački i skladateljski dar produbio istraživanjima usmene povijesti, kulture, glazbe i jezika manjina, osluškujući starije i bilježeći njihove priče te radom na glazbenim aranžmanima.
Njegova je glazba kolaž različitih kultura – posebno nomadsko i hipnotičko iskustvo koje njegov očaravajući glas i snolike melodije pretvaraju u transcendentni doživljaj. Njegujući stilove poput kurdskog narodnog plesa govend te nepogrešivim izborom tradicionalnih glazbala i ritmičkih valova, taj umjetnik „potpuno privlačne osobnosti“, kako navodi glazbena kritika, „svojim dubinskim ritmičkim putovanjem hvata naše srce i miluje ga s pažnjom i znanjem budeći slojeve kulturnog božanstva i grleći cijelo njegovo stanovništvo“.
Gönültaş pjeva na peterima jezicima, a diplomirao je na odjelima za arheologiju te za radio, televiziju i film. Profesionalnu glazbenu karijeru započeo je u post-rock eksperimentalnom sastavu Ze Tijê, koji je snimio dva albuma i održao stotine koncerata u Turskoj. Nakon toga posvetio se kurdskoj glazbi i više od deset godina istraživao je povijest i glazbeno nasljeđe regije iz koje potječe njegova obitelj.
Nastavite čitati nakon oglasa
Rezultat tog rada, vrijednog i u etnomuzikološkom smislu, bio je fantastično dočekan i naknadno reizdan album Kiğı, naslovljen po Alijevu rodnom mjestu. Album su redom hvalili nebrojeni svjetski glazbeni kritičari zbog emocionalno snažnih izvedbi i autentičnog zvuka anadolsko-mezopotamskog podneblja. Za njegov glas ustvrdili su da „otima pozornost“ i da je ponekad „poput vapaja iz srca, a ponekad oslobađajući i radostan“.
Album je osvojio vrhove top-ljestvica i Njemačku nagradu glazbenih kritičara u kategoriji tradicionalne etnoglazbe, a jednak uspjeh postigao je njegov nasljednik, album Keyeyî 2024. godine. Gönültaşa su s oduševljenjem dočekale sve važne europske pozornice i najcjenjeniji svjetski festivali, a prošle je godine nastupio u službenom programu WOMEX-a, najveće svjetske konferencije i sajma posvećenog globalnom zvuku, čime je potvrdio ugled jednog od najvažnijih predstavnika suvremene etnoscene.
Uz bogatu koncertnu karijeru, djeluje i kao aranžer, producent i skladatelj filmske glazbe, vodi radionice o glazbi istočne Anadolije te je uređivao, vodio i producirao emisije posvećene manje poznatim glazbenim žanrovima na turskoj televiziji.
Nastavite čitati nakon oglasa
Na koncertima najčešće svira kurdski tradicionalni instrument tembur i akustičnu gitaru, a 5. studenoga u Lisinskom će ga pratiti udaraljkaš Ali Kutlutürk i klarinetist Fırat Çakılcı, izvrsni glazbenici s kojima dijeli strast prema glazbenoj tradiciji.
Ne propustite ekskluzivnu priliku za jedinstven doživljaj koji stvaraju Alijev glas posebne emotivnosti te privlačne melodije i instrumenti, zbog kojih kritičari diljem svijeta zaključuju da „svijetu treba više ljudi poput Alija Doğana Gönültaşa!“
Glazbenica MARCELA predstavila je svoj novi singl i prateći videospot „Hate That I Love Ya“, skladbu koja je nastala krajem 2023. godine, a javnosti je dostupna tek sada nakon razdoblja autorskog i produkcijskog razvoja te strateškog odabira trenutka objave. Riječ je o pjesmi koja je u ranijoj fazi bila razmatrana i kao potencijalni prijedlog za prijavu na Doru 2024., no tada je prednost dobila skladba „Gasoline“.
RnB/trap umjetnica Maraya objavila je novi singl i prateći videospot „San bez sna”, čime nastavlja jasno definirati vlastiti autorski i estetski smjer izvan dominantnih glazbenih trendova. Riječ je o izdanju koje dodatno učvršćuje njezin prepoznatljiv umjetnički identitet, utemeljen na atmosferičnoj produkciji, konceptualnom pristupu i izraženom vizualnom potpisu.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
Objava je izazvala brojne reakcije i poruke podrške pratitelja, posebno zato što glumica ratne strahote nije promatrala izdaleka, već ih je osobno proživjela.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
