Kako je Zagreb tri dana postao grad otvorenih vrata i zašto ga više nećete gledati istim očima?
Treći Open House Zagreb završio je u večernjim satima obilaskom ZET-ove Remize, ali atmosfera koja je protekla kroz sve tri festivalske dane nije nestala s izlaskom posjetitelja iz zgrada, trgova i parkova. Grad je tih dana govorio vlastitim jezikom, a oni koji su ga slušali, mogli su osjetiti kako arhitektura ne pripada samo crtama na papiru nego svima koji njome prolaze i pod njom žive.
Svaka zgrada, svaka fasada i svaki trg otkrivali su skrivene priče koje dugo stoje neispričane i čekaju da ih netko primijeti, dok stručni vodiči poput Darka Užarevića otvaraju vrata razumijevanja i otkrivanja gradskih slojeva. Taj spoj povijesti, suvremenog urbanog ritma i svakodnevnog života potaknuo je posjetitelje da se zagledaju u Zagreb drugačijim očima i da arhitekturu dožive kao dijalog između prostora i ljudi ističući kako festival nije samo skup događaja, nego iskustvo koje spaja građane s gradom i njegovim pričama.
Nasljeđe budućnosti koje se otvara u razgovoru sa svakim kutkom grada
Tema ovogodišnjeg festivala, „Nasljeđe budućnosti“, nudila je putovanje kroz povijest i modernost istovremeno, otkrivajući kako se prošlost i budućnost arhitekture isprepliću u svakodnevnom urbanom tkivu Zagreba. Posjetitelji su u tri dana imali priliku proći kroz više od četrdeset lokacija i osjetiti grad u svom stvarnom ritmu, ali i u onom zamišljenom, koji arhitekti oblikuju i prilagođavaju potrebama ljudi.
Kroz stručno vođene ture i razgovore s vodičima, otkrivala se povezanost svakog prostora sa životima onih koji ga nastanjuju, stvarajući osjećaj da grad postaje blizak i razumljiv, da arhitektura postaje razgovor, a ne samo materijal i konstrukcija. Open House Zagreb u svom trećem izdanju potvrdio je da suvremeni urbani festivali mogu biti više od običnog obilaska – oni su prostor dijaloga, mjesto gdje se prepoznaje važnost svakog kutka grada i gdje građani otkrivaju bogatstvo vlastitog okruženja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ulaz na sve lokacije bio je otvoren za tisuće posjetitelja, a stručni vodiči, umjetnička ravnateljica Dubravka Vrgoč i izvršna ravnateljica Tomislava Blatnik stvorili su iskustvo koje ostaje u sjećanju ne zbog svečanosti, nego zbog stvarnog susreta s gradom i njegovim slojevima. Taj susret pokazuje da arhitektura ne završava kad zatvorimo vrata zgrade, već traje kroz naše promišljanje, osjećaj i razgovor sa svakim kutkom grada.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
