Tko će raditi sutra? Povijesna razlika plaća otvara novo poglavlje između javnog i privatnog sektora
Dok se Hrvatska suočava s najvećom razlikom plaća između privatnog i javnog sektora u svojoj novijoj povijesti, pitanje rada i vrijednosti rada postaje – društveno pitanje par excellence. U novoj epizodi podcasta Špica s Macanom, Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca i Ariana Vela, stručnjakinja za javnu nabavu i EU fondove, promišljaju ono što već dugo tinja ispod površine: tko danas zapravo nosi hrvatsko gospodarstvo, i po koju cijenu.
Weber jasno kaže: “Ovo je povijesno najveća razlika između plaća u privatnom i javnom sektoru – govorimo o gotovo 35 posto.” Ta brojka nije tek statistika, nego dijagnoza. Privatni sektor, koji stvara vrijednost i puni proračun, ne može pratiti tempo rasta plaća u javnom sustavu. A kad ljudi biraju sigurnost nad stvaranjem, gubi se ravnoteža koja pokreće ekonomiju.
Što nam zapravo govori razlika plaća između javnog i privatnog sektora?
Riječ je o temi koja nije samo ekonomska, već i egzistencijalna. Razlika plaća između javnog i privatnog sektora postala je simbol šire društvene napetosti – između stabilnosti i rizika, između države koja zapošljava i tržišta koje se prilagođava.
Ariana Vela, koja već dva desetljeća gradi karijeru u području javne nabave, upozorava da bez promjene paradigme nema ni održivog rasta. “Ne možemo imati sustav u kojem je najniža cijena mjerilo kvalitete”, kaže, ukazujući na nužnost reforme Zakona o javnoj nabavi. “Dugoročno, takav pristup poskupljuje projekte, troši vrijeme i resurse.”
Dok Weber ističe da bi nedostatak radnika mogao biti poticaj za racionalizaciju državnog aparata, Vela podsjeća da Hrvatska mora ozbiljno pristupiti integraciji stranih radnika. “To nije samo pitanje jezika, nego i društvenog tkiva”, naglašava.
Iza brojki, zakona i zakrčenih sustava stoje ljudi koji se svakodnevno pitaju: ostati, otići, pokrenuti nešto svoje ili potražiti sigurnost u državnoj službi. Ta unutarnja dilema možda najbolje opisuje duh hrvatske radne realnosti 2025. godine.
I dok se na papiru pišu reforme, a u stvarnosti gase obrti i prazne uredi, pitanje plaća postaje pitanje identiteta: koliko vrijedimo, ne samo u eurima, nego u povjerenju prema sustavu u kojem živimo.
Razlika plaća između javnog i privatnog sektora tako više nije samo ekonomska tema – to je priča o društvu koje mora odlučiti što nagrađuje: sigurnost ili stvaranje.
Druga sezona showa Reci tako kako je još jednom potvrđuje da iskrenost, ranjivost i autentičnost imaju snažno i važno mjesto u suvremenom medijskom prostoru. U vremenu u kojem dominiraju filtrirane priče i unaprijed zadani obrasci, ovaj format ostaje vjeran jednostavnoj, ali rijetkoj ideji – dati prostor stvarnim ljudima i njihovim iskustvima, bez uljepšavanja i bez nametnutih narativa.
Povodom obilježavanja Dana crvenih haljina – nacionalnog dana borbe protiv moždanog udara u žena – diljem Hrvatske organizira se niz javnozdravstvenih aktivnosti usmjerenih na prevenciju, edukaciju i podizanje svijesti o ovoj ozbiljnoj bolesti. U sklopu tih aktivnosti, u Zagrebu će se u srijedu, 4. veljače, u razdoblju od 11 do 14 sati, na Trgu Petra Preradovića, tradicionalno održati besplatni preventivni neurološki pregledi namijenjeni građanima.
Velika koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog još je jednom potvrdila svoju posebnu ulogu u životu grada, ispunivši se do posljednjeg mjesta na drugom izdanju glazbeno-donatorskog koncerta Veliko purgersko srce. U organizaciji Dinamove zaklade Nema predaje, ova večer postala je snažan podsjetnik na to koliko Zagreb zna biti povezan, empatičan i emotivan kada se u istom prostoru susretnu glazba, humanost i ljubav prema klubu i gradu.
U digitalnom prostoru koji je prepun savjeta, formula za uspjeh i unaprijed pripremljenih poruka, posljednjih se dana dogodilo nešto gotovo neočekivano. Bez najave, bez kampanje i bez vidljive strategije, kratki videozapisi snimani u jednoj radnoj sobi u Rijeci dosegnuli su više od dvanaest i pol milijuna pregleda, pritom okupljajući publiku koja se ne ponaša kao pasivni promatrač, već kao zajednica ljudi koji se međusobno prepoznaju.
Zagrebački je velesajam danas bio u znaku ljepote – one vanjske, ali i unutarnje. Svoja je vrata otvorio Beauty&Hair Expo Zagreb, najvažniji regionalni događaj posvećen kozmetici, frizerstvu i njezi noktiju. U paviljonima 10A, 11A i pripadajućoj auli, više od 160 izlagača iz 21 zemlje svijeta tijekom dva dana predstavlja trendove, inovacije i proizvode koji oblikuju suvremenu industriju ljepote. Sajam je i ove godine potvrdio svoju ulogu ključne platforme za povezivanje struke – uz vodeće domaće i svjetske proizvođače i distributere, posjetitelje su dočekali sajamski popusti, demonstracije tretmana te besplatni savjeti vrhunskih stručnjaka.
Osijek je jučer postao mjesto susreta emocija, simbolike i suvremene estetike, povodom otvorenja nove poslovnice domaćeg brenda nakita ZAKS, smještene u Kapucinskoj ulici 40. Otvorenje je obilježeno događanjem koje je okupilo brojne posjetitelje te ponudilo iskustvo osmišljeno kao diskretna proslava bliskosti, pažnje i trajnih vrijednosti koje se vežu uz osobne trenutke i uspomene.
Uz nesvakidašnji doživljaj ljetne atmosfere, koji su sinoć gosti mogli osjetiti na bazenu luksuznog hotela Westin, Zagrebački velesajam službeno je predstavio nadolazeće izdanje sajma NAUTIKA – 33. zagrebačkog sajma nautike, koji će se održati od 18. do 22. veljače 2026. godine.
U autentičnom postindustrijskom prostoru koji podsjeća na misteriozne ulice New Yorka koje skrivaju dobru zabavu, okupili su se pjevači, influenceri, poznate osobe i predstavnici medija
Sudjelovanjem na Paris Fashion Weeku, 5. ožujka u prostoru Le Galerie Bourbon, dizajnerica Martina Herak ostvaruje značajan iskorak na međunarodnoj modnoj sceni. Revija se održava u organizaciji Flying Solo NYC-a, jedne od najutjecajnijih platformi u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama za suvremene, neafirmirane dizajnere s jasno definiranim autorskim potpisom.
Valentinovo ne mora biti velika gesta, prenapadna večera ni očekivani buket crvenih ruža. U gradu, ljubav se često događa tiše – u pogledu preko stola, u dodiru ruke dok se penjete stepenicama prema rooftop baru, u onom osjećaju da ste, usred urbanog kaosa, pronašli svoj mali svijet. Upravo takva, suptilna, ali intenzivna romantika obilježava moderno Valentinovo.
Henry Cavill već godinama intrigira publiku — i to ne samo kao Superman ili Geralt od Rivije, nego i kao glumac koji, kako se šuška po Hollywoodskim i online kuloarima, ne želi sudjelovati u projektima koji su previše “woke” i trendovski. Dok studioski marketing pokušava glumce gurnuti u uloge koje više prate društvene norme i medijske kampanje nego stvarnu umjetničku viziju, Cavill navodno odabire pametnije i promišljenije korake.
Elon Musk je u nedjelju na platformi X izjavio da je dobitnik dvaju Oscara, redatelj Christopher Nolan, „izgubio svoj integritet“ dok se raspravljalo o spekulativnoj ulozi Lupite Nyong’o u filmu „Odiseja“, u ulozi Helene Trojanske.
