Prazno platno, simbol praznine koja je ostala u ateljeu nakon odlaska čuvenog slikara i grafičara Fadila Vejzovića, bilo je inspiracija za stvaranje izuzetnih fotografija nastalih objektivom Maka Vejzovića. Kroz devet autorskih fotografija poznati akademski snimatelj i direktor fotografije uspio je prenijeti dušu i atmosferu tog intimnog prostora stvaranja njegova oca i tako pronašao svoj način suočavanja s gubitkom prenoseći osjećaje i uspomene kroz fotografsko stvaralaštvo. Umjetnički projekt i izložba pod nazivom “Atelijer”, koja otkriva duboku emotivnu vezu Maka Vejzovića s očevim ateljeom nakon njegove smrti, otvorena je sinoć u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u centru Zagreba.
“Atelijer skriva tri najvažnije slike koje je Fadil ikada napravio, jer je na tim slikama ono što je
njemu bilo najvažnije u životu – a to su portreti Majde, Enesa i Maka Vejzovića. I te su slike stajale uvijek kraj ulaznih vrata kako bi bile prvo što vidi kada uđe u svoj atelje i zadnje kada izlazi iz njega. I mislim da je upravo Makova izložba ta četvrta slika i portret koji Fadil nikada nije napravio – autoportret. Fadilova prisutnost na ovim fotografijama je evidentna. I zato četvrtu najvažniju sliku nije naslikao Fadil, nego ju je fotografirao Mak.”, rekao je Zoran Maljković, jedan od najuspješnijih književnih urednika i dugogodišnji prijatelj i bliski suradnik
obitelji Vejzović.
“Na ove fotografije ćemo, kao na prazan prostor, upisivati Fadila. Vidjet ćemo ga kako ulazi, kako stavlja portrete, kako pravi taj svoj skladan umjetnički nered. Čini mi se da te prekrasne fotografije predstavljaju dječju bojanku koja ima čvrste linije i koju mi imamo pravo nadograđivati svojim, iskustvenim pričama.”, osvrnula se Julijana Matanović, poznata hrvatska spisateljica i književna kritičarka. “Uvijek su me pitali čija li sam. A mi koji dolazimo s one strane Save znamo što se time želi reći. Mak je veliki umjetnik koji ne mora odgovoriti na pitanje čiji je. Mak je sin koji je naslijedio veliko prezime svog plemenitog oca, a mi moramo zahvaliti obitelji Vejzović zbog toga što nisu nikada bili sebični. Zbog toga što su znali da njihov Fadil pripada i nama. Nama koji volimo njegove slikarske rukopise, koji volimo njegovo platno i njegovu plemenitu umjetničku narav.”, rekla je Matanović, istaknuvši kako je najdragocjenije što umjetnik može ostaviti svojim potomcima upravo priča o sebi koju je povjerio ljudima koji su na to imali pravo i koji su smjeli čuti njegovu priču. Dodala je kako e izlog Knjižnice najbolje mjesto za fotografije iz projekta Maka Vejzovića, jer omogućuje svima koji prolaze da zavire u atelje. “Ovdje se u svakoj fotografiji vidi sinovljeva ljubav prema umjetnosti i ocu. Pa se ja na kraju pitam čiji li je?”, zaključila je Julijana Matanović.
Na otvorenju izložbe sinoć su se okupili brojni ljubitelji umjetnosti, kolege, prijatelji i obitelj Maka Vejzovića, a među njima su bili Bojana Gregorić Vejzović, Nevena Rendeli Vejzović, anja Pilić, Mirna Medaković Stepinac, Mate Janković, Vinko Filipić… Izložba “Atelijer” Maka Vejzovića, koja na specifičan način zaokružuje iznimno bogatstvo stvaralaštva jednog velikog umjetnika i istodobno predstavlja način suočavanja s obiteljskim gubitkom, ostaje izložena do 26. srpnja 2023. u izlogu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
