HRT ubija hype Dore! Zašto Hrvatska više ne postoji na Wiwibloggsu?
Kad je HRT 20. rujna 2022. otvorio prijave za Doru 2023, bilo je jasno da hrvatski izbor za Eurosong ulazi u novu fazu – prijave su trajale do 20. studenog iste godine, a portal Wiwibloggs, najveći i najutjecajniji eurovizijski medij u Europi s moćnom zajednicom na webu, YouTubeu, Instagramu i drugim mrežama, odmah je popratio vijest člankom pod naslovom “Dora 2023: Submission window in Croatia closes November 20” (24. 9. 2022.), čime je Hrvatska dobila svoju dozu eurovizijske vidljivosti. Za male zemlje poput naše to nije samo objava – to je ulaznica u ESC mainstream razgovor, trenutak kad počinju špekulacije, ankete i priče o izvođačima, trenutak koji može presuditi hoće li se pjesma i izvođač uopće probiti do šire eurovizijske publike.
Iduće godine, 15. rujna 2023., HRT je otvorio prijave za Doru 2024., no situacija se već promijenila. Nije bilo članka na Wiwibloggsu o otvaranju prijava, tek reels na društvenim mrežama – diskretan signal koji je prošao nezapaženo i daleko od hypea koji su imali drugi. Dora 2025. ušla je u sezonu još tiše: prijave su otvorene 20. rujna 2024., ali Wiwibloggs nije napisao ni retka, tek je na storyju zabilježio da se nešto događa u Hrvatskoj, bez stvarnog sadržaja ili šire priče.
Sramotna tišina HRT-a – Dok druge zemlje koriste PR, Dora tone u anonimnost
A sada, krajem rujna 2025., dok HRT 22. rujna otvara prijave za Doru 2026., događa se nešto još poraznije – do danas nema nikakve objave na portalu ni na društvenim mrežama o otvaranju prijava, niti o Hrvatskoj općenito.
Na dijelu stranice za pretraživanje po zemljama Hrvatska trenutačno nije navedena među oznakama (tagovima)
Zadnji post o Hrvatskoj na Wiwibloggsu je iz 12. svibnja 2025., pred finale Eurosonga, kad se pisalo o tome kako je to predstavljati Hrvatsku nakon BL uspjeha, s Bošnjakom. Nakon toga – tišina.
U isto vrijeme, Wiwibloggs ne spava: od sredine kolovoza do danas objavljuje vijesti i postove o Austriji, Australiji, Češkoj, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Grčkoj, Islandu, Španjolskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Irskoj, Albaniji, Srbiji, Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Portugalu, San Marinu, Švicarskoj – te zemlje nisu spominjane u kontekstu budućih natjecanja ili prijava, ali se o njima pisalo zbog izjava vezanih uz Izrael, bojkota ili protiv bojkota, ili se pratilo izvođače iz prošlih godina i podsjećalo publiku da postoje.
Bošnjak, zadnji put kad smo spomenuti na stranici
U tom kontekstu spomenuti su i Cipar, Luksemburg, Armenija, a čak je i Bugarska dobila nekoliko postova o tome hoće li se vratiti jer su je fanovi željni. Hrvatska se ne spominje nigdje – ne zato što je Wiwibloggs ignorira, nego zato što HRT nije dao povod ni jasnu izjavu kojom bi Hrvatsku uključio u širi eurovizijski kontekst, dok samog Bošnjaka više nitko ne prati.
Geopolitički trenutak dodatno pojačava razliku. Većina eurovizijskih objava posljednjih mjeseci usmjerena je na pitanje Izraela i reakcije pojedinih zemalja; broadcasteri poput Španjolske, Irske, Slovenije, Italije i Islanda dali su izjave i dobili prostor na Wiwibloggsu.
Baby Lazanja, zadnji put kad su nas stavili na Instagram
HRT se ogradio od komentara i nije odgovorio na novinarske upite o Izraelu, čime je portal ostao bez dodatnog sadržaja za objavu o Hrvatskoj – tema “Dora submissions open” prolazi nezapaženo, a Hrvatska nestaje iz razgovora.
Umjesto da koriste trenutak i jasno se pozicioniraju u aktualnom ESC diskursu, u trenutku kad je najvažnije biti prisutan u eurovizijskoj zajednici, HRT bira šutnju. Time u startu sabotira vlastiti projekt i budućeg pobjednika – bez medijske vidljivosti na Wiwibloggsu gubi se hype presudan u ranim fazama sezone, a Hrvatska sama sebe izbacuje s liste zemalja o kojima se nagađa.
Screenshot Instagrama gdje ne postojimo
Dok druge zemlje koriste otvaranje prijava kao PR alat, HRT dopušta da Dora ostane medijski potpuno prazna do prosinca, eventualno malo ranije kad se EBU izjasni o sudjelovanju Izraela. Rezultat? Hrvatski predstavnik kreće u eurovizijsku sezonu s manje pažnje i podrške nego konkurencija – ozbiljna strateška pogreška za projekt koji bi trebao graditi hype, a ne ga gasiti.
I zato se nameće pitanje: kako si stručni tim (a znamo o kome se radi) može dopustiti inerciju na samom početku sezone kad ima priliku dati izjavu bilo kakve vrste, pozicionirati se na najvažnijem ESC kanalu i, ako baš želi izbjeći pitanja o Izraelu, elegantno se ograditi, ali istovremeno gurati Doru kao relevantno natjecanje koje će pratiti i ostatak Europe?
Ako organizacijski tim HRT-a nije sposoban osigurati da se Hrvatska uopće spomene na najvećem eurovizijskom kanalu u trenutku otvaranja prijava, kako možemo vjerovati da će znati osigurati vidljivost i podršku budućem pobjedniku Dore na europskoj sceni?
Zagrebački Vintage Industrial Bar ove će zime biti epicentar domaće rock energije. PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, jedan od najutjecajnijih i najdosljednijih bendova hrvatske glazbene scene, rasprodali su svih pet najavljenih koncerata u rekordnom roku – a interes publike toliko je nadmašio očekivanja da je dodan i šesti datum, 3. siječnja 2026. Time Pipsi postaju prvi bend koji u povijesti Vintagea svira rezidenciju dugu čak šest uzastopnih večeri.
Advent u Zagrebu ove će godine obogatiti dolazak Dream Gospel Choira iz Harlema, zbora koji se u međunarodnim glazbenim krugovima smatra najzanimljivijim predstavnikom nove generacije gospela i koji će 17. prosinca 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održati koncert ispunjen energijom, emocijom i autentičnom američkom duhovnom tradicijom. Zagrebačka publika imat će priliku doživjeti večer u kojoj će moćni višeglasni vokali, slojevite harmonije i profesionalna izvedba spojiti duh Harlema i svečanu atmosferu predblagdanskog vremena.
Na Dori ne zablistaju samo izvođači — iza svake pjesme stoji cijeli mali svemir kreativaca koji su je napisali, skladali, oblikovali i udahnuli joj specifičan karakter.
HRT-ov stručni žiri, u sastavu eminentnih glazbenika i medijskih stručnjaka, odabrao je 24 finalista među rekordnim brojem prijava na Doru 2026. Broj prijavljenih pjesama i ove godine potvrđuje iznimno veliki interes za sudjelovanjem na najvećem glazbeno - scenskom spektaklu Hrvatske radiotelevizije. Na natječaj je pristigla 251 prijava.
Postoji nešto posebno u trenucima kada izvođač odluči ogoliti svoj zvuk, stati pred publiku bez slojeva produkcije i – doslovno – udahnuti novo lice pjesmama koje već znamo napamet. Upravo to će se dogoditi 17. prosinca, kada će jedan od najutjecajnijih imena domaće trap scene, Hiljson Mandela, po prvi put stati na pozornicu Kluba Sax s potpuno akustičnim setom, podržan novim live bendom MUNGO$i.
Mladi glazbenik Tomislav Marić ToMa ovih je blagdana pripremio posebno iznenađenje za svoju publiku – novu božićnu pjesmu “Božić je”, toplu i emotivnu skladbu koja već na prvo slušanje budi osjećaje zajedništva, radosti i blage melankolije, karakteristične za ovo najljepše doba godine.
Dvadeset godina nakon što su svojim nastupom uzdrmali pulski Amfiteatar, rock shock sastav Marilyn Manson ponovno se vraća u Hrvatsku, ne ostavljajući prostora za ravnodušnost. Ovaj glazbeno scenski fenomen već desetljećima izaziva fascinaciju, a u Arenu Zagreb stiže 16. srpnja 2026. u sklopu turneje “One Assassination Under God”. Ulaznice su u prodaji od petka, 5. prosinca, u sustava Eventima.
U trenutku kada se gradovi obavijaju svjetlosnim zlatom, a zrak postaje mekši, gotovo opipljiv od očekivanja, Filip Dizdar vraća se na glazbenu scenu s pjesmom koja u sebi nosi toplinu zatvorenog kruga obitelji i nostalgičan miris blagdanske noći. Njegova nova božićna pjesma „Ovaj Božić“ nije tek još jedan sezonski naslov — ona je intimna, pažljivo građena priča koja označava njegov povratak nakon duže diskografske pauze, ali i početak novog stvaralačkog ciklusa.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.
