Brad Pitt dao je rijedak privatni intervju u podcastu Armchair Expert s Daxom Shepardom, a epizoda je objavljena danas. Tijekom razgovora, glumac je iskreno govorio o svom iskustvu u Anonimnim alkoholičarima (AA) i razdoblju života kada se suočavao s teškim izazovima. Pitt je opisao AA kao ‘nevjerojatnu stvar‘, naglasivši: ‘Mislim da su to jednostavno nevjerojatni muškarci koji dijele svoja iskustva, svoje mane, svoje pogrešne korake, svoje želje, svoje boli i puno humora uz to. Mislim da je to bilo zaista posebno iskustvo.’
Dax Shepard, koji je i sam bio otvoren o svojoj borbi s ovisnošću, pitao je Pitta je li osjećao nervozu zbog javnog razgovora, podsjećajući na duboku ranjivost koju zahtijevaju sastanci AA-a. Pitt ga je smireno uvjerio da nije. Iako je u početku bio pomalo sramežljiv, Pitt kaže da se nije bojao pokazati koliko mu je teško bilo.
‘Bio sam praktički na koljenima i bio sam stvarno otvoren. Probao sam sve i svakoga. Sve što bi netko bacio na mene. Bilo je to teško vrijeme. Trebao sam reboot. U nekim aspektima života morao sam se probuditi. I to mi je puno značilo.’
Nastavite čitati nakon oglasa
Nakon nekoliko sastanaka, susreti u AA-u postali su mu dragocjena rutina kojoj se veselio. Odrastajući u konzervativnoj sredini, ovo iskustvo doživio je kao kulturološki šok: ‘U Ozarksima, odakle sam, muškarci govore da je sve super, sve je sjajno… Ovo je bilo nešto sasvim drugo – muškarci koji iskreno dijele svoje slabosti, pogreške, čežnje, boli – i sve to s dozom humora. Bilo mi je nevjerojatno.’
Pitt je u AA ušao 2016. godine, nedugo nakon što je Angelina Jolie podnijela zahtjev za razvod. O svom iskustvu govorio je još 2019. u intervjuu za New York Times, rekavši tada: ‘Zapravo je bilo jako oslobađajuće jednostavno otkriti ružne strane sebe. U tome postoji velika vrijednost.’
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.
Ako se ovih dana pitate može li ljeto u Hrvatskoj biti još malo toplije, odgovor očito ima ime i prezime – Pedro Soltz. Brazilski model sa zagrebačkom adresom već godinama privlači pažnju izgledom, energijom i onom pomalo bezobrazno dobrom fizičkom formom zbog koje je dovoljno da skine majicu i objavi fotografiju pa da termometar, barem na društvenim mrežama, pokaže koji stupanj više. I nije baš teško razumjeti zašto. Pedro je jedan od onih muškaraca kojima tijelo nije slučajnost, nego rezultat godina bavljenja sportom, discipline i, kako sam kaže, potrebe da ostane fizički i mentalno aktivan.
Jedna od najpoznatijih domaćih manekenki, a danas uspješna poduzetnica i vlasnica beauty adrese The Lab, Tatjana Dragović, ovih je dana u Zagrebu doživjela simpatičan modni trenutak koji neodoljivo podsjeća na jednu od najpoznatijih filmskih scena svih vremena.
Ako ste ovog ljeta pomislili da je Jakov Jozinović gotovo preselio na pozornicu, niste bili daleko od istine. Nakon mjeseci u kojima je njegov glazbeni put dobio potpuno novu dimenziju, mladi je pjevač ljeto 2026. proveo između velikih koncertnih dvorana, jadranskih gradova, festivalskih pozornica i brojnih putovanja, nastavljajući nizati nastupe u sklopu turneje „Ja za čuda letim“. Ipak, unatoč gustom rasporedu koji mu gotovo nije ostavljao prostora za predah, Jakov je pronašao način da između koncerata uhvati i ono drugo lice ljeta – ono koje ne podrazumijeva reflektore i tisuće ljudi pred pozornicom, već more, sunce, brod, prijatelje i nekoliko dana potpunog opuštanja.
Nova školska godina uvijek donosi osjećaj novog početka, bilo da se nakon ljetne pauze vraćamo u poznate školske klupe, krećemo na fakultet ili jednostavno ulazimo u novu sezonu s potrebom da osvježimo svakodnevni stil. Povratak u školu odavno više nije samo pitanje rasporeda, novih udžbenika i prvog dana nastave, nego i trenutak u kojem se ponovno slaže vlastita svakodnevica, upoznaju novi ljudi, stvaraju nove uspomene i traže načini da osobni stil dobije novo lice. Upravo zato Back to School sezona postaje prilika da se početak nove školske godine obilježi komadima koji nisu samo praktični, nego i dovoljno upečatljivi da postanu dio osobnog stila.
U svijetu koji je gotovo opsjednut novim, starost je postala pomalo neobičan oblik luksuza. Svakoga dana pojavljuju se novi proizvodi, novi brendovi, novi restorani, nove kolekcije, novi koncepti interijera, nove tehnološke platforme, nove pjesme i nove poslovne ideje koje u kratkom vremenu uspijevaju privući pažnju javnosti, algoritama i tržišta, ali samo rijetke među njima uspijevaju napraviti ono što je u suvremenoj ekonomiji zapravo mnogo teže od samog lansiranja: ostati relevantne. Novost može proizvesti interes, može stvoriti promet i može osigurati naslovnicu, ali sama po sebi ne predstavlja dokaz vrijednosti. Povijest kulture, dizajna, mode, gastronomije i poduzetništva iznova pokazuje da između nečega što je trenutačno popularno i nečega što će za dvadeset ili pedeset godina još uvijek imati smisla postoji velika razlika.
Nova školska godina uvijek donosi osjećaj novog početka, bez obzira na to vraćamo li se u poznate školske klupe, krećemo u novu školsku godinu ili započinjemo studentsko poglavlje koje sa sobom donosi drukčiji ritam, nove obaveze i nove izazove. Upravo je zato povratak u školu mnogo više od samog povratka svakodnevnim obavezama, jer označava trenutak kada ponovno slažemo svoj ritam, susrećemo poznata lica, vraćamo se treninzima, dogovaramo druženja i polako prihvaćamo sve ono što donosi nova sezona.
Živimo u vremenu u kojem je gotovo svaka praznina postala prilika za posezanje za ekranom. Čekanje u redu više nije samo čekanje, nekoliko minuta prije spavanja rijetko ostaje nekoliko minuta tišine, vožnja tramvajem gotovo automatski postaje vrijeme za pregledavanje sadržaja, a trenutak u kojem nemamo što raditi sve češće doživljavamo kao problem koji treba što prije riješiti. Dovoljno je nekoliko sekundi bez podražaja da ruka sama potraži telefon, da se otključa ekran i da se pred očima pojavi beskonačan niz poruka, fotografija, vijesti, videa i obavijesti koje privremeno ispune prostor koji je prije pripadao dosadi, razmišljanju ili običnom promatranju svijeta oko sebe. Ono što je nekoć bilo normalno stanje ljudskog života, odnosno mogućnost da jednostavno sjedimo i ne radimo ništa, danas mnogima postaje gotovo neugodno iskustvo.