Stižu legende iz Međuzemlja: Glumci Hobita i Gospodara prstenova silaze na creske kale!
U trenutku kad ljeto zarumeni cresko nebo i mirisi borova susretnu sol s mora, ovaj čarobni otok ponovno se pretvara u pozornicu na kojoj fantastika diše punim plućima. Dobro došli na Isle of Wonders – festival gdje se stvarnost rado povlači pred čudom, a svaka uličica skriva vlastitu legendu. Ove godine, Cres ne donosi samo čaroliju – on postaje njen dom.
I dok valovi šapću pjesmu o starim vremenima, s horizonta dolaze – patuljci. Ne, nije šala. Jed Brophy i Adam Brown, zvijezde Hobita, silaze s filmskog platna ravno na creske kale. Jed, poznat po svojoj nezaboravnoj ulozi Noriya, prošle je godine ostavio srce na ovom otoku – a ove godine vraća se s prijateljem i suborcem, Oriyem.
Skupa, donose dašak Međuzemlja i onu toplinu koju sa sobom nose ljudi koji znaju što znači pripovijedati, boriti se – i vjerovati u čudo.
Susreti pod zvijezdama i tragovi vilenjaka u pijesku
Cres neće samo gledati njihove filmove – Cres će s njima razgovarati. Možda ih sretneš u tišini predvečerja, dok šetaju uz obalu. Možda u nekoj konobi, uz smijeh i pokoju priču sa seta. Možda pod zvijezdama, dok se svi zajedno zapitamo: a što ako su vilenjaci stvarno prošli ovuda?
Nastavite čitati nakon oglasa
No Isle of Wonders nije samo festival slavnih. To je festival stvaranja. Zato se ove godine otvara nešto potpuno novo: The Art Forge – otvorena radionica gdje se mašta pretvara u boju, svjetlo i liniju. Ilustratori svjetske klase, među njima Tyler Jacobson, Milivoj Ćeran i Anna Podedworna, stvarat će umjetnost pred očima publike. Čarolija će biti stvarna, opipljiva – i, najvažnije, nesebična. Jer svako djelo ide na aukciju, a sav prihod – creskom domu za umirovljenike. Jer čuda su najjača kad se dijele.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kad Dungeons & Dragons postane stvarnost
A kad noć padne i fenjeri zasjaju po zidinama starog grada, u jednoj taverni začut će se ono poznato klik – bacaju se kockice. Ali ovdje, za creskim stolom, neće sjediti bilo tko. Tu su Luke Gygax, sin samog tvorca D&D-a, i Kate Welch, jedna od najuzbudljivijih pripovjedačica današnjice. Njihove sesije nisu igre – to su priče koje se pamte, svjetovi koji se žive, prijateljstva koja se kuju pod pritiskom avantura.
Zamislite: ulaziš u krčmu, uzimaš svoju kartu – i umjesto pića, dobivaš mjesto za stolom na kojem se ispisuju legende. A iza vas – šum mora. Ispred – zmaj. Cres kao portal u drugo kraljevstvo? Da, ove godine to je stvarnost.
Nastavite čitati nakon oglasa
Festival koji raste srcem
Isle of Wonders nije samo veći. On je dublji, topliji, bliži. Povezuje fanove, umjetnike, glumce i posjetitelje u jednu zajednicu koja zna da fantazija nije bijeg od stvarnosti – nego njezina nadogradnja. Uličice Cresa postaju stranice knjige. Prolaznici – likovi. A svatko tko dođe – dio priče.
Na ovom otoku čuda, granice između svijeta kakav poznajemo i svijeta kakav sanjamo jednostavno se brišu. I tko zna – možda ćeš baš ti te večeri, na obali, izgovoriti čuvenu rečenicu:
Nastavite čitati nakon oglasa
“I ja sam jednom bio tamo. U Cresu. Kad su patuljci stigli.”
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
