HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Kralj Charles ima vrlo blizak odnos sa svojom unukom, princezom Charlotte, a to je izjavila i stručnjakinja za kraljevsku obitelj, Ingrid Seward. Prema njezinim riječima, Charles se sve više povlači u Windsor Castle, koji je u blizini Adelaide Cottagea, gdje sada žive princ William, Kate i njihovo troje djece.

Seward je jednom prilikom izjavila: “Mislim da kralj ima vrlo lijep odnos sa svojom unukom. Nekada je želio kćer.” Ova izjava odražava se i kroz riječi pokojne princeze Diane, koja je, kako se navodi, rekla autoru Andrewu Mortonu u knjizi ”Diana: Njezina prava priča”: “Znala sam da će Harry biti dječak jer sam to vidjela na ultrazvuku. Charles je oduvijek želio djevojčicu. Želio je dvoje djece i želio je djevojčicu. Ja sam znala da će Harry biti dječak, ali mu to nisam odmah rekla.”

Diana i Charles postali su roditelji princa Williama u lipnju 1982. godine, godinu dana nakon vjenčanja u londonskoj katedrali Sv. Pavla, dok je princ Harry rođen u rujnu 1984. godine.

Veza između kralja Charlesa i njegove unuke princeze Charlotte, koja sada ima deset godina, postala je još jasnija kada je kralj prošle godine nosio “narukvicu prijateljstva” tijekom službenih angažmana. Narukvica, izrađena od žutih i crvenih niti, bila je slična onima koje je nosila upravo Charlotte kada je zajedno s majkom, princezom od Walesa, posjetila finale Wimbledona.

PROČITAJTE: Stručnjak tvrdi: Kralj Charles ne planira razgovarati s odmetnutim sinom Harryjem

Njihov odnos u velikoj je mjeri potaknut i podrškom kraljice Camille, koja je uporna u tome da kralj Charles sve više provodi vrijeme sa svojom obitelji. Kraljevski komentator Katie Nicholl ranije je izjavila kako je Camilla često poticala svog supruga da “obitelj stavi visoko na svoj popis prioriteta”.

“Mislim da je princ William vrlo zahvalan Camilli zbog toga, jer sada Charles provodi puno više vremena s unucima”, rekla je Nicholl. Camilla, koja je majka Toma Parkera Bowlesa i Laure Lopes, obožava biti baka te često podsjeća svog supruga da ne propušta dragocjeno vrijeme sa svojim najbližima.

druge vijesti

Saša šekoranja

Nakon čarobnog „Prvog snijega”, Saša Šekoranja za Advent priprema novo iznenađenje. Evo što nas čeka ove godine

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.

Glazba/Festivali

22 studenoga 2026

jakov jozinovic

Džejla Ramović i Jakov Jozinović konačno otkrili što su mjesecima pripremali: Njihova zajednička priča dobila je neočekivan nastavak!

Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.

Glazba/Festivali

22 studenoga 2026

movember

Muškarci i poezija: Kako pisanje stihova postaje moćan alat emocionalne snage i mentalnog zdravlja

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.

Lifestyle

22 studenoga 2026

movember

Virtualna stvarnost ulazi u um: Mogu li AR i VR terapije konačno smanjiti stres i tjeskobu kod muškaraca?

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.

Zdravlje

22 studenoga 2026

brijanje

Nećete vjerovati kako običan ritual brijanja može postati vaša najmoćnija dnevna meditacija

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.

Stil

22 studenoga 2026