Čini se da festivali i Duškabaš i nisu u ljubavi, ali srećom – publika i slušatelji brojnih radio postaja diljem zemlje je očigledno vole! Nakon prošlogodišnje nevjerojatne situacije na Šibenskoj šansoni, kada je na jedan dan bila pobjednica, da bi joj nagrada potom bila oduzeta, ove godine nije ni stigla do festivalske pozornice.
Njezina pjesma „Tetovaža”, duet s kolegom iz showaThe Voice, Lukom Novokmetom i djelo renomiranog producenta Srđana Sekulovića Skansija, nije prošla selekciju Zagrebačkog festivala. Bez obzira na to, Duška nije razočarana i na sve gleda s optimizmom i dozom humora: “Ja stvarno nemam sreće s festivalima! U Šibeniku prvo osvojim nagradu pa je sutradan moram vratiti, a sad me ni ne prime. Možda su pomislili da bih i ovdje mogla napraviti zbrku i neki skandal! Hahaha. Nema veze, mladi smo – bit će još festivala i puno prilika da široj publici pokažemo što znamo i možemo. Naše vrijeme tek dolazi.” – rekla nam je Duška.
Iako Dušku i Luku ove godine nećemo vidjeti na glamuroznoj pozornici Zagrebačkog festivala, njihova „Tetovaža” već sada osvaja radijski eter i top liste te, što je najvažnije, ima sjajan odaziv kod publike i slušatelja velikog broja radijskih postaja. Tome je potvrda i ulazak na visoko 10. mjesto službene nacionalne top liste HR TOP 100.
“Da sam znao da Duška ima ovako lošu festivalsku karmu, dobro bih razmislio prije nego što bih je pozvao da zajedno otpjevamo “Tetovažu”! Hahaha. Ali nema veze, što je tu je, život ide dalje. Najbitnije je da pjesma dođe do ljudi – bilo putem festivala, radija ili interneta. Ovaj put sudbina joj je odabrala radijski put, a tamo odlično kotira i već je ušla na službenu nacionalnu top listu HR TOP 100! Od srca hvala svima koji su tome pridonijeli, a posebno glazbenim urednicima, radijskim postajama i njihovim brojnim slušateljima. U današnje vrijeme glazbene hiperprodukcije, činjenica da je naša „Tetovaža” u iznimno velikoj konkurenciji i tako kratkom roku prepoznata i emitirana u tolikom broju, znači nam jako puno i potvrđuje da imamo stvarno dobru pjesmu. To nam je najveća nagrada, vrednija od bilo kojeg festivala.” – s osmijehom i neskrivenim zadovoljstvom dodao je Luka Novokmet.
Što se festivala tiče, Duška ne gubi nadu i dalje ostaje optimistična: “Nema predaje, radim na novim pjesmama i uporno ću ih nastaviti slati na festivale. Jednom me valjda moraju primiti! Hahaha. Tko zna, možda iduće godine konačno razbijem ovaj festivalski peh i osvojim glavnu nagradu – ali ovaj put onu koju neću morati sutradan vratiti!” – kroz smijeh se našalila Duška.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
