Inspirativna kampanja ‘Rock solid for inclusion’ predstavljena u čast svjetskog dana osoba s Down sindromom
S prvim danom proljeća obilježava se i svjetski dan osoba s Down sindromom s ciljem podizanja svijesti o njihovim pravima, integraciji i doprinosu društvu. Ovaj poseban datum simbolično predstavlja trisomiju na 21. kromosomu, što je genetska karakteristika osoba s Down sindromom.
Obilježavanje ovog dana prepoznato je diljem svijeta kroz različite inicijative i kampanje koje promoviraju uključenost, jednakost i ljubav. Jedan od inspirativnih primjera dolazi iz Splita, a riječ je o splitskom fotografu Ivanu Gudiću koji već tradicionalno posvećuje svoju mini kampanju upravo ovom danu pod nazivom ‘Rock solid for inclusion’.
Kampanja Rock solid for inclusion snimana je u nesvakidašnjem ambijentu
Svake godine, Ivan Gudić kroz svoj objektiv donosi emotivne priče djece i mladih s Down sindromom, naglašavajući njihovu jedinstvenost i ljepotu. Ove godine, kampanja nosi poseban vizualni koncept, a fotografije su snimane na neobičnoj lokaciji – u kamenolomu. Nesvakidašnji ambijent, koji simbolizira snagu i postojanost, pruža savršen kontrast nježnosti i veselja mališana koji su sudjelovali u kampanji.
Uz Gudićevu umjetničku viziju, ovogodišnju kampanju podržali su i partneri koji su omogućili da mali modeli zablistaju u punom sjaju. Trgovački centar Mall of Split osigurao je odjeću za djecu, nakit je iz popularne Prahir zlatarnice, dok je za frizuru zadužen Glamour beauty house Split. Spoj mode, umjetnosti i društvene osviještenosti stvorio je vizuale koji nadilaze granice klasične kampanje i šalju snažnu poruku zajedništva.
Cilj ove kampanje je širenje poruke o važnosti prihvaćanja i jednakih mogućnosti za sve. Svaka fotografija nosi priču, svaka emocija prikazana na licima djece podsjeća nas koliko je uključenost važna u svakodnevnom životu.
Kampanja Ivana Gudića još jednom pokazuje kako umjetnost može biti moćan alat za društvene promjene. Zato obilježimo zajedno ovaj dan: obucimo šarene čarape, slavimo raznolikost jer upravo u njoj leži snaga društva.
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.