Evo nekoliko razloga zašto biste trebali razmisliti o promjeni.
Iscrpljuje već na početku dana
Umjesto da se tijelo i um prirodno razbude, pregledavanje vijesti i društvenih mreža može vas preplaviti informacijama. Psihološka istraživanja pokazuju da jutarnja izloženost negativnim sadržajima smanjuje produktivnost i povećava stres.
Stručnjaci savjetuju da jutro započnete mirnijim aktivnostima poput meditacije ili istezanja.
Može stvoriti ovisnost
Ponavljano posezanje za mobitelom odmah nakon buđenja može razviti štetnu naviku. Terapeutkinja Maris Loeffler preporučuje izlaganje prirodnom svjetlu ujutro kako bi se potaknulo prirodno buđenje i smanjila ovisnost o tehnologiji.
Remeti prirodni ritam
Plava svjetlost ekrana može poremetiti cirkadijalni ritam i usporiti proizvodnju melatonina, što narušava kvalitetu sna. Istraživanja pokazuju da ranojutarnja uporaba mobitela može uzrokovati osjećaj umora čak i nakon dovoljnog sna.
Alarm može izazvati stres
Nagli zvuk alarma može povećati krvni tlak i razinu stresa.
Stručnjaci preporučuju korištenje nježnijih tonova ili budilica koje simuliraju izlazak sunca za mirnije buđenje.
Štetno je za oči
Jutarnje korištenje mobitela u slabom osvjetljenju može uzrokovati naprezanje očiju. Američka optometrijska udruga savjetuje izbjegavanje ekrana u prvih 20-30 minuta nakon buđenja kako biste zaštitili vid.
Za zdraviji početak dana, pokušajte provesti nekoliko minuta bez ekrana, uživati u svježem zraku ili pripremiti nutritivan doručak. Ove male promjene mogu poboljšati vaše raspoloženje i energiju tijekom dana.
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Ella Dvornik za hladnije dane bira outfit koji se oslanja na nekoliko jesenskih klasika, ali ih nosi dovoljno opušteno da cijela kombinacija ne djeluje strogo ni pretjerano stilizirano. U središtu looka je svijetli pleteni pulover visokog ovratnika s tankim tamnocrvenim prugama, krojen dovoljno široko da zadrži ležernost, dok kraća dužina ostavlja jasno definiranu siluetu. Uz njega nosi traperice visokog struka ravnijeg, opuštenog kroja, pa kombinacija ostaje praktična za svakodnevni gradski ritam, ali vizualno uredna.
Anita Dujić Broadfoot za hladnije dane bira kombinaciju koja se oslanja na jednostavne komade, ali ih krojevima i detaljima vodi u elegantnijem smjeru. Siva strukturirana jakna prati liniju tijela i završava u visini bokova, pa cijela silueta ostaje uredna i definirana. Naglašena ramena daju joj nešto ozbiljniji, gotovo poslovni karakter, dok dublji, zaobljeni izrez omekšava strogoću kroja i ostavlja dovoljno prostora za diskretan nakit. Umjesto klasičnog jesenskog sakoa, ovdje je riječ o ženstvenijoj varijanti koja jednako dobro funkcionira uz traper kao i uz elegantnije hlače.
Projekt nosi naziv Together California, a svečano je otvoren prošlog petka. Bale je godinama radio na njegovu razvoju, s idejom da djeca koja prolaze kroz iznimno teško razdoblje ne budu dodatno odvojena od svojih najbližih.
