Hrvatska radiotelevizija (HRT) u utorak, 25. veljače na Prvom programu (HRT-HTV1) s početkom od 20.15 sati premijerno prikazuje dokumentarnu seriju u šest epizoda „Velike priče, mali ljudi: Hodaj“
Dokumentarna serija Velike priče, mali ljudi donosi priče o pojedincima koji čine razliku
Oni su naši susjedi, tete s kioska, prolaznici koje srećemo na putu do posla. Ispod vanjštine koju smo zamijetili kriju priče o pobjedi, snazi volje, humanosti, vjeri u sebe. Kriju priče koje će vas dotaknuti. U šest epizoda prve sezone pratimo šest iznimnih žena koje svojim odabirom načina na koji će živjeti inspiriraju, intrigiraju, izazivaju divljenje.
Iako im život u nekim trenucima nije davao prevelike šanse, one su čvrsto zgrabile i to malo što su dobile i napravile velike životne preokrete. Naše protagonistice su dvije Ane te Dinka, Karmen, Tajana i Kristina. I svaka ima nevjerojatnu priču.
Prva epizoda serije Velike priče, mali ljudi prati ženu koja je pobijedila rak dojke
U prvoj epizodi naslova „Hodaj“ pratimo Anu i baš nekako prije nego što će diljem svijeta eksplodirati covid pandemija, Ani je dijagnosticiran rak dojke. Mjeseci i mjeseci kemoterapija, operacija, korone, emocionalnih uspona i padova… od brzine zbivanja nije stigla ni razmisliti kroz što prolazi. U mislima joj je bila samo želja za pobjedom. Tri godine poslije Ana više nema rak. A sve one misli koje je u te tri godine stavljala pod tepih izvukla je sada van, na putu zahvale za svoj život. Onoga trena kad su liječnici dali zeleno svjetlo, navukla je gojzerice, spremila planinarski ruksak i uputila se na Via Adriatica Trail, od krajnjeg juga Hrvatske, Prevlake, pa do istarskog Rta Kamenjak. 1100 kilometara. Pješice. 50 dana. Sama i odlučna na katarzičnoj stazi koja će joj još jednom promijeniti život.
Scenarij i režiju potpisuje Nensi Profaca, montažu Tomislav Gluhak, Iva Blašković, Nensi Profaca, IDEAS production. Produkciju radila PressByteR, 2025. Direktori fotografije su Miran Krčadinac Flock i Dario Hacek Producentica je Ana Penović, snimatelji Krešimir Pešice, Mario Papić a urednik Mladen Ćapin.
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
U suvremenom ritmu života u kojem se dani često pretaču jedan u drugi, a tijelo i um bivaju izloženi stalnim zahtjevima produktivnosti, brzine i koncentracije, pitanje hidratacije prestaje biti tek jednostavna biološka potreba i prerasta u suptilan, ali iznimno važan oblik svakodnevne brige o sebi. Hidratacija, iako naizgled banalna i samorazumljiva, u svojoj suštini predstavlja jedan od temeljnih stupova fiziološke ravnoteže, ali i psihološke stabilnosti, jer voda u ljudskom organizmu nije samo sredstvo gašenja žeđi, nego i tihi regulator gotovo svih vitalnih procesa koji se odvijaju ispod površine svijesti.
U povijesti ljudske civilizacije rijetko koji fizički detalj na licu nosi tako gustu mrežu značenja, ideoloških projekcija i društvenih kodova kao što je to slučaj s brkovima. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao estetski ili osobni izbor pojedinca, brkovi su kroz stoljeća funkcionirali kao snažan semiotički instrument, često neodvojiv od politike, autoriteta i konstrukcije moći. Njihova prisutnost ili odsutnost na licu političkih vođa nikada nije bila neutralna, nego je gotovo uvijek odražavala šire kulturne obrasce, društvene norme i ideološke promjene. Povijest brkova u političkom kontekstu stoga nije samo povijest mode, nego i povijest simboličke komunikacije, identiteta i društvene kontrole.
U svijetu brzog tempa života, u kojem svakodnevne obaveze često istiskuju brigu o vlastitom zdravlju, koncept preventivnih rituala postaje sve važniji, a njihova učinkovitost može se dramatično povećati uključivanjem partnera. Kada govorimo o preventivnim navikama, najčešće mislimo na redovite zdravstvene preglede, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i mentalno zdravlje, ali rijetko se naglašava kako emocionalna i praktična podrška partnera igra ključnu ulogu u dugoročnoj dosljednosti i stvarnoj učinkovitosti ovih navika. Istraživanja iz područja psihologije i medicine potvrđuju da osobe koje preventivne aktivnosti provode uz partnera, bilo kroz zajedničke rutine, motivaciju ili međusobno ohrabrivanje, postižu znatno bolje rezultate nego one koje se oslanjaju isključivo na vlastitu volju i samodisciplinu.